Obaveštajne agencije saveznika otkrile su retku priliku da napadnu visokorangirane zvaničnike, uključujući državnog vrhovnog vođu
Pišu: Dov Liber iz Tel Aviva, Aleksander Vard iz Vašingtona i Lorens Norman iz Berlina
Prevod: Miloš M. Milojević
Izraelske i američke vojne obaveštajne službe dugo su osmatrale i čekale na retku priliku: viši politički i vojni zapovednici Irana održali su sastanak – prilikom kojeg se ukazala prilika da budu odjednom likvidirani.
Taj dan konačno je došao u subotu.
Obaveštajni oficiri uspeli su da otkriju ne jedan već tri takva sastanka, navode izraelski zvaničnici. Oni su bili usredsređeni na vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneja, donosioca ključnih odluka i duhovnog vođu.
Trenutak koji se ukazao bio je takva retkost da su američki i izraelski vojni avioni izveli napad u po bela dana. Izraelski avioni bacili su trideset bombi na Hamnejev rezidencijalni kompleks gotovo u potpunosti ga razorivši.
Izrael je takođe naznačio da je ubijen veliki broj istaknutih političkih i vojnih zvaničnika uključujući Alija Šamhanija, visokog savetnika za pitanja bezbednosti ajatolaha Hamneja; Mohamada Pakpura, zapovednika moćnog Korpusa zaštitnika Islamske revolucije; i ministra odbrane Amira Nasirzadeha.
Farnaz Fasihi: Pogled na iransku pripremu za rat – i za preživljavanje
Napadi su još jednom istakli visoke kapacitete izraelskih obaveštajnih službi i njihovu sposobnost da uhvate neprijatelje nespremne i nesvesne opasnosti.
„Svi su očekivali napad u poznim noćnih satima, pod okriljem mraka“, rekao je Amos Jadlin, nekadašnji rukovodilac izraelske vojnoobaveštajne službe, dodajući da je Izrael zaista napao tokom noći tokom prethodnog iznenadnog napada na Iran u junu prošle godine. Napad po danu, rekao je, „bio je taktičko iznenađenje“.
Iranska državna televizija navela je da je Hamnej ubijen u subotu. Ajatolahova smrt vrhunac je više od dve godine dugog rata u kojem je Izrael uspeo da ubije najviše rukovodstvo Hamasa i Hezbolaha, indirektno doprinoseći slomu Asadovog režima u Siriji, i stvarajući najozbiljniju krizu sa kojom se iranski režim suočio tokom svoje poluvekovne vladavine.
Ali je takođe otpočeo period nesigurnosti i moguće nestabilnosti što je uznemirilo vlade ostalih zalivskih država, i ogolilo je ambicije da se promeni politički poredak što je u drugim prilikama vodilo neuspesima ranijih američkih vlada. Predsednik Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu ohrabrivali su Irance da ustanu i preuzmu kontrolu nad svojom zemljom. Nekolicina aktivista i analitičara kaže da postoji jasna putanja kako bi to mogli da ostvare.
Iran je uzvratio napadajući mete ne samo u Izraelu već širom zemalja Persijskog zaliva. Eksplozije su odjekivale u Dubaiju, Bahreinu i Kataru – državama koje nisu uobičajeno uključene u regionalne ratove. Izraelska protivvazduhoplovna odbrana presrela je rakete iznad severnog Izraela, Tel Aviva i Jerusalima.
Izrael i SAD navode da nastavljaju sa izvođenjem napada. Zvaničnici kažu da bi žestoki udari mogli biti izvođeni danima.
„Ova sudbonosna operacija trajaće koliko god bude neophodno, i zahteva strpljenje“, kaže Netanjahu.
Pre početka vojne kampanje, izraelski oficiri su svako malo leteli do Vašingtona radi izrade planova za izvođenje ofanzive. Među posetiocima su bili najviši generali, zapovednik vazduhoplovstva, šef vojnoobaveštajne službe i direktor Mosada. Netanjahu se susreo sa Trampom u decembru u predsednikovoj vili Mar-a-Lago na Floridi, gde su se javno saglasili da će vojno delovanje biti opravdano ukoliko Iran bude istrajao u sprovođenju nuklearnog programa i programa izrade balističkih raketa. Do susreta dvojice zvaničnika ponovo je došlo u februaru u Beloj kući.
Volstrit džurnal: Kako stoje iranski potrošači u sve dubljoj ekonomskoj krizi?
U međuvremenu, izraelski obaveštajci prikupljali su podatke o metama u Iranu i delili su iz sa SAD, kažu izraelski zvaničnici.
Slabo vladanje prilikama iranske vlade privuklo je pažnju kada su krajem decembra izbili protesti koji su se brzo raširili širom zemlje. Tramp je upozorio da će intervenisati ukoliko Iran bude ubijao demonstrante i bio je nadomak izdavanja naređenja za izvođenje napada polovinom januara, ali njegovi savetnici su ga uverili da SAD ne raspolažu sa dovoljno vatrene moći u regionu.
Tramp je naredio najveće grupisanje američkih snaga na Bliskom istoku u poslednje dve decenije, raspoređujući dva nosača aviona, desetak razarača i niz tehnološki naprednih borbenih aviona na plovilima i kopnenim bazama oko Irana.
U isto vreme, predsednik je obnovio diplomatske pregovore, govoreći da bi se pre dogovorio nego napao. Američki tim insistirao je na oštrim uslovima dogovora – Iran bi morao da se saglasi da demontira svoja nuklearna postrojenja, preda zalihe uranijuma i odustane od obogaćivanja uranijuma. Za Iran nijedan od ovih uslova nije bio prihvatljiv.
Delovalo je, ipak, da je Iran otvoren za postizanje kompromisa koji je u prošlosti bez zadrške odbacivao.
Ali jedan od poslednjih iranskih kontrapredloga ostavio bi u zemlji hiljade naprednih centrifuga i dopustio bi Iranu da obogaćuje uranijum do nivoa od 20 odsto – što daleko premaša početna ograničenja iranskog nuklearnog programa prema nuklearnom dogovoru iz 2015. godine.
Iranske pozicije nisu se ni primicale programu zamenskog obogaćivanja koji su SAD bile spremne da razmotre, navode američki zvaničnici.
Tramp je u četvrtak razgovarao telefonom sa dvojicom svojih izaslanika, Stivenom Vitkofom i Džeradom Kušnerom, kažu američki zvaničnici. Izvestili su ga da razgovori slabo stoje: Teheran nije bio voljan da odustane od obogaćivanja uranijuma niti da demontira svoj raketni program, navode.
Oni su Trampu samo dodatno potvrdili da mu je na raspolaganju preostala jedna opcija, ukazuju. SAD su takođe raspolagale obaveštajnim podacima da je Iran razmatrao napade na američke mete pre nego što Tramp odobri napade, navodi viši zvaničnik administracije, dodajući da je osećaj hitnosti doprineo donošenju predsednikove odluke. Američke žrtve i šteta po američke interese bili bi teži ukoliko SAD ne bi povukle prvi potez, kaže viši zvaničnik.
Volstrit džurnal: Ko rukovodi najbrže rastućim proizvođačem oružja na svetu
Napad je počeo nešto pre deset časova po iranskom vremenu, ogromnim talasom raketa i borbenih aviona. Do večeri oko dvesta izraelskih aviona je napalo gotovo petsto različitih meta, u najvećoj pojedinačnoj vazduhoplovnoj kampanji u izraelskoj istoriji, saopštila je izraelska vojska.
Američke snage gađale su stotine meta i branile su se od stotina iranskih raketa i dronova.
Izraelski napadi bili su usredsređeni na istaknute zvaničnike i iranske raketne kapacitete, dok su američki napadi ciljali raketnu infrastrukturu i vojne mete, navode osobe upoznate sa ovom temom.
Paralelno sa vazduhoplovnim napadima, Izrael je Iran pogodio i napadima u sajber prostoru usmerenim na medije i telefonske aplikacije preko kojih su upućivane poruke Irancima da ustanu protiv vlade, kažu upoznati sa ovim segmentom delovanja.
Izrael je hakovao aplikaciju koja pomaže muslimanima da prate vreme molitve, naširoko korišćenom u Iranu. Slali su poruke u kojima se iranske oružane snage pozivaju na dezerterstvo i kojima se stanovništvo obaveštava da je „pomoć pristigla“.
Državna novinska agencija IRNA takođe je bila meta hakerskog napada. Jedna poruka na naslovnoj strani ukazivala je na tekuće napade, nazivajući ih „Zastrašujućim trenutkom za bezbednosne snage ajatolahovog režima“. U poruci je takođe stajalo da su Revolucionarna garda i snage Basidž pretrpele teške udarce.
Izvor: The Wall Street Journal
