Saudijski detant sa svojim regionalnim suparnikom narušen je pošto je američko-izraelski rat izazvao besnu iransku odmazdu
Pišu: Ahmed Al Omran iz Džede i Endrju Ingland iz Londona
Preveo: Miloš M. Milojević
Tokom nekoliko godina, saudijski prestolonaslednik princ Muhamed bin Salman prešao je put od upozorenja zbog „popuštanja“ (appeasement) iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Hamneju – „novom Hitleru Bliskog istoka“ – do otpočinjanja istorijskog detanta sa Teheranom.
U jednom od svojih znakovitih spoljnopolitičkih poteza, princ Muhamed radio je na tome da ublaži neprijateljstvo između svog sunitskog kraljevstva i šiitske teokratije, držeći da je uzajamno opštenje najbolji način da se osigura regionalna stabilnost potrebna za ostvarenje njegove ambiciozne ekonomske vizije.
Njegovi najveći strahovi sada su se obistinili. Od kada su pre dve nedelje SAD i Izrael napali Iran, islamistički režim je u više navrata delovao protiv Saudijske Arabije i njenih zalivskih suseda, napadajući američke baze u kraljevstvu, američku ambasadu u Rijadu, ogromnu rafineriju Ras Tanura i prostrana saudijska naftna polja Šajbah.
„To je poslednje što je želeo. Želi stabilnost i red, ne želi rakete i dronove koji lete unaokolo“, kaže Bernard Hejkel, predavač bliskoistočnih studija na Prinstonu, koji je razgovarao sa princom Muhamedom. „Ne želi ništa od ovoga što se dešava“.
Što duže rat bude potrajao, to će više potkopati nastojanja saudijskog prestolonaslednika da uveri strane investitore da podrže niz njegovih megaprojekata te pretvaranje njegovog kraljevstva u trgovinsko, finansijsko i turističko čvorište. Zbog rata Formula Jedan je već otkazala svoje trke zakazane za april u Saudijskoj Arabiji i Bahreinu.
Za sada kraljevstvo nije tako žestoko pogođeno kao druge zalivske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina ili Katara, prema kojima je bilo usmereno više baraža iranskih raketa i dronova. Pristup Crvenom moru takođe znači da je moguće zaobići Ormuski moreuz, strateški pomorski pravac koji je praktično zatvoren zbog iranskih napada, i nastaviti sa prevozom dobara i sirove nafte.
„I dalje smo oprezni, očigledno, ali potrebno je utišati buku kako bi se stekao bolji uvid o onome što se ovde dešava“, kaže jedan saudijski zvaničnik. „Gotovo da stvari teku uobičajeno“.
Ipak Amin Naser, glavni rukovodilac kraljevskog državnog energetskog giganta Saudi Aramka, prošle nedelje je upozorio na „katastrofalne posledice“ po svetsku ekonomiju ukoliko rat bude potrajao, podvlačeći rijadsku zabrinutost. „Ovaj sukob je bez premca najveća kriza sa kojom se suočila regionalna naftna i gasna industrija“, rekao je.
Firas Maksad, upravnik za bliskoistočna i severnoafrička istraživanja u Evroazijskoj grupi, kaže da je sukob naškodio sprovođenju plana princa Muhameda bin Salmana Vizija 2030. o preoblikovanju monarhijske ekonomije i privlačenju direktnih stranih investicija. „Već sada podbacuju u ostvarivanju svojih ciljeva“, kaže. „Sada će morati da se usredsrede na druge probleme. Moraće da preusmere svoju potrošnju na odbranu. Zadati rokovi moraće da se produže“.
Nema mnogo povoljnih ishoda za Saudijsku Arabiju i druge zalivske države, navode analitičari.
Javno, Saudijska Arabija je osudila Iran i pozvala je na deeskalaciju. Ipak zalivski predvodnici sada su se našli između želje da se sukob okonča i straha da će – ukoliko američki predsednik Donald Tramp naglo okonča svoju ofanzivu – rat ostaviti ranjeni, ali ohrabreniji i tvrdokorniji islamistički režim u njihovom dvorištu.
Osoba upoznata sa razmišljanjem u Rijadu kaže da Saudijska Arabija ne želi promenu režima u Iranu, ali da je u njenim interesu oslabljena republika. „Ono što se sada dešava ima svoju cenu ali u izvesnoj meri želite da kažete i ‘Hajde da se ne zaustavljamo sada. Pogurajte još malo’“, navodi ova osoba. „Ne želite da završite u ničijoj zemlji“.
Iako su zalivske zemlje ranije radile na tome da se sukob pre svega spreči Maksad kaže da neke sada žele od Trampa „da završi posao“ – čak i ako je „krajnje upitno šta bi to uopšte moglo da znači“.
Fajnenšel tajms: Petrodolari i „muslimanska bomba“ – kako je nastao saudijsko-pakistanski pakt
„Neki su zabrinuti zbog mogućeg haosa“, kaže. „Ali svima je zajednička želja da se znatno degradira iranska sposobnost da ispaljuje rakete i dronove protiv njih, tako da je minimum onoga što želje dalje umanjivanje iranskih kapaciteta“. Saudijski zvaničnici opovrgli su istinitost izveštaja Al Arabije da je princ Muhamed pogurivao Trampa da nastavi sa napadima na Iran.
Postoji zabrinutost da ukoliko ovaj sukob ne bude okončan da će nastavak borbi dovesti do uključenja u rat Huta koji uživaju iransku podršku. Huti su na saudijsko kraljevstvo ispalili stotine dronova i raketa nakon što je Saudijska Arabija intervenisala u Jemenskom građanskom ratu 2015. godine. Krhko primirje između Rijada i Huta na snazi je od 2022. godine.
Saudijska Arabija i druge zalivske države zabrinute su zbog pretnje koju Iran predstavlja po region još od Islamske revolucije 1979. Na Iran gledaju kao na maligni činilac koji deluje širom Bliskog istoka. Ali Rijad je obnovio diplomatske odnose sa Iranom dogovorom postignutim uz kinesko posredništvo 2023. godine o deeskalaciji napetosti nakon njihovog sedmogodišnjeg prekida.
Dve države su nastavile da održavaju redovne kanale komunikacije – prestolonaslednikov brat, ministar odbrane princ Halid bin Salman, susreo se sa ondašnjim iranskim vođom Hamnejem u Teheranu prošle godine – tokom dvogodišnjeg regionalnog sukoba koji je izazvao napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Kako su poslednjih meseci jačale napetosti između SAD i Irana, princ Muhamed je nastojao da održi kraljevstvo izvan sukoba, govoreći iranskom predsedniku Masudu Pezeškijanu u januaru da Rijad neće dopustiti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za vojna dejstva.
Nije za naročito čuđenje, što je Islamska republika, boreći se u onome što smatra egzistencijalnim sukobom, napala zalivske države u svojoj strategiji osmišljenoj da nanese štetu SAD i njihovim saveznicima.
„Princ Muhamed uludo se nadao da Saudijska Arabija neće biti napadnuta“, kaže Hejkel. „Iranci su mu takođe upućivali poruke da ‘Ukoliko smo egzistencijalno ugroženi sprovešćemo politiku spaljene zemlje, spalićemo čitav region kako bismo nametnuli Amerikancima izuzetno visoku cenu’. I to je upravo ono što čine“.
Hejkel je dodao da se Rijad obratio nuklearnoj sili Pakistanu, sa kojom je potpisao savez o uzajamnoj odbrani u septembru, i Kini, glavnom kupcu saudijske i iranske nafte, da izvrše pritisak na Teheran kako bi deeskalirao.
Pakistanski ministar spoljnih poslova Ishak Dar ovoga meseca je upozorio svog iranskog kolegu da ne napadaju Saudijsku Arabiju, podsećajući na odbrambeni savez koji njegova zemlja ima sa Rijadom. Dar je ovom upozorenju pripisao da je pomoglo da se „raketni i dronovski napadi svedu na minimum“, ali svakodnevni napadi su nastavljeni.
Saudijska vazduhoplovna baza Princ Sultan u Al-Hardžu, u kojoj su smeštene američke snage, redovno je na meti iranskih napada u kojima je stradao jedan američki vojnik. Dva strana radnika takođe su stradala u napadima na Saudijsku Arabiju.
Napadi su doveli do spekulacija da li će Rijad na kraju otvoriti svoj vazdušni prostor za američke ofanzivne operacije ili će se čak i priključiti sukobu ukoliko njegova naftna postrojenja budu meta velikog napada – kao kada su napadi raketama i dronovima za koje se okrivljuje Iran privremeno izbacili iz pogona polovinu crpljenja sirove nafte u kraljevini 2019. godine.
I dalje se održava komunikacija između Rijada i Teherana, ali preko ambasadora a ne na višem nivou, navodi osoba upoznata sa ovim odnosom. „Napuštena je iluzija da je moguće razviti povoljne radne odnose sa Iranom“, navodi.
Takođe postoji nezadovoljstvo Trampovom administracijom i Izraelom zato što su uvukli Saudijsku Arabiju u rat za koji su zalivske države upozoravale da će imati žestoke nepovoljne posledice po ceo region, navodi ova osoba.
„Postoji ozlojeđenost zbog činjenice da Sjedinjene Države nisu samo prinudile zalivske države da žive sa posledicama rata koji su SAD povele, već i što vode rat [izraelskog premijera Benjamina] Netanjahua“, kaže Aziz Algašijan, predavač međunarodnih odnosa na rijadskom Univerzitetu Naif Arab za bezbednosne studije.
Osoba upoznata sa ovom stvari kaže da Rijad „nije bio nezadovoljan“ američkom odbrambenom podrškom, dodavši da je kraljevstvo dobilo američke rakete presretače „u onoj meri koliko je to moguće“ uzevši u obzir veliku potražnju drugih zalivskih država i Izraela.
Vašington i Rijad potpisali su odbrambeni savez kada je Tramp ugostio princa Muhameda u Beloj kući u novembru prošle godine.
Ipak, uprkos srdačnom prijateljstvu dvojice lidera koje seže unatrag još do prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa, sukob je potcrtao rijadske razloge za zabrinutost zbog Trampovog pogodbenog stila vođenja politike i nepredvidljivosti.
„Svi oni znaju da je on transakciona, nepredvidiva osoba“, kaže Hejkel. „Da li su srećni zbog toga? Teško. Ali šta mogu da učine? On je američki predsednik“.
Prikaz satelitskih snimaka u izvornom članku napravila je Adita Bandari; vizuelni prikaz podataka Alan Smit; geografske karte Alisa Honra.
Izvor: Fajnenšel Tajms
