Preveo: M. M. Milojević
Nap. prevodioca: Blumbergov članak je napisan na osnovu transkripata razgovora između Stivena Vitkofa, specijalnog izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa, i Jurija Ušakova, najvišeg spoljnopolitičkog savetnika ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je potrajao nekih pet minuta 14. oktobra 2025. godine kao i razgovora Jurija Ušakova i Kirila Dmitrijeva, ekonomskog savetnika ruskog predsednika; razgovor je, prema navodima Blumberga, održan 29. oktobra 2025. godine; nije objavljeno na koji način je redakcija pribavila snimak razgovora.
Izaslanik američkog predsednika Stiven Vitkof imao je telefonski razgovor sa Jurijem Ušakovim, najvišim Putinovim spoljnopolitičkim savetnikom, u kojem je sugerisao da bi trebalo zajedno da rade na mirovnom planu za Ukrajinu
Vitkof je savetovao Ušakova kako da predstavi ovaj problem Trampu, uključujući obavljanje razgovora upravo uoči posete Volodimira Zelenskog Beloj kući i koristeći se dogovorom o primirju u Gazi kao modelom kako bi se moglo pristupiti razgovorima.
Ovaj razgovor je po svoj prilici imao ulogu u nastanku mirovnog predloga u dvadeset osam tačaka koji je objavljen ranije ovoga meseca i za koji SAD nastoje da obezbede ukrajinsku saglasnost kao za osnovu budućeg mirovnog dogovora.
Američki predsednički izaslanik Stiv Vitkof, osokoljen uspehom mirovnog sporazuma o Gazi, obavio je telefonski razgovor prošlog meseca sa visokim kremaljskim zvaničnicima kako bi sugerisao da bi trebalo zajednički da rade na sličnom planu za Ukrajinu – i da bi Vladimir Putin to trebalo da predloži Donaldu Trampu.
U razgovoru obavljenom 14. oktobra koji je potrajao nešto preko pet minuta, Vitkof je savetovao Jurija Ušakova, najvišeg Putinovog spoljnopolitičkog savetnika, kako bi ruski lider trebalo da predstavi ovo pitanje Trampu. Njegovo savetovanje obuhvatilo je sugestiju da bi trebalo održati razgovor između Trampa i Putina neposredno pre posete ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beloj kući kasnije tokom te nedelje te da bi se trebalo poslužiti sporazumom o Gazi kao modelom za buduće razgovore.
„Mi smo sastavili dvadeset tačaka Trampovog plana i to je bilo dvadeset tačaka za postizanje mira i mislim da bismo možda mogli da isto uradimo i sa vama“, rekao je Vitkof Ušakovu, prema snimku razgovora koji je Blumberg preslušao i objavio transkript.
Upitan šta misli o ovom pristupu Tramp je rekao da nije preslušao snimak razgovora ali da na osnovu onoga što je čuo smatra da je u pitanju „uobičajeni način pregovaranja“.
„Mora da proda ovo Ukrajini. Mora da nekako proda Ukrajinu Rusiji. To je ono što pregovarači rade“, rekao je Tramp izveštačima u utorak. „Morate da kažete, gledaj, oni žele ovo, morate da ih ubedite u ono. Mogu da pretpostavim da je isto rekao i Ukrajini, zato što svaka strana nešto mora da da i nešto da dobije“.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odmah odgovorio na upit da prokomentariše.
Ovaj razgovor po prvi put je dao neposredan uvod u nedavnu taktiku kojoj je Vitkof pribegao u razgovorima sa Putinom i u ono što deluje kao proces nastajanja predloga mirovnog sporazuma od dvadeset osam tačaka koji se pojavio u javnosti ranije ovog meseca – i koji SAD sada nameću Ukrajini da ga prihvati kao osnovu za dogovor.
Putin je ovoga meseca izjavio kako veruje da američki plan može da posluži kao osnova za mirovni dogovor. Rekao je višim zvaničnicima na sastanku ruskog Saveta za bezbednost da plan od dvadeset osam tačaka još uvek nije detaljno raspravljen sa SAD, ali da je Moskva dobila primila ovaj predlog.
Tramp je u utorak izjavio da je poslao Vitkofa da se susretne sa Putinom, u nadi da će završiti dogovore oko mirovnog plana.
„Nacrt izvornog plana od dvadeset osam tačaka izradile su Sjedinjene Države, a potom je pažljivo menjan, uz sugestije obe strane, i preteklo je svega nekoliko tačaka oko kojih još uvek nije postignuta saglasnost“, objavio je američki predsednik na društvenoj mreži Trut sošal.
U vreme razgovora između Vitkofa i Ušakova, Tramp je bio ohrabren uspehom svog nastojanja da se okonča rat u Gazi. Dan ranije, postao je prvi američki predsednik koji se obratio izraelskom Knesetu posle 2008. godine pošto je osigurao oslobađanje poslednjih dvadeset preživelih talaca koje je u zatočeništvu držao Hamas.
Delovalo je, međutim, da se Trampov odnos prema Putinu pogoršava. Kada se pripremao za svoj sastanak sa Zelenskim 17. oktobra, razmatrao je da obezbedi Ukrajini dalekometne rakete Tomahavk, razmatrajući uvođenje svežih sankcija protiv Rusije i javno govoreći o svojoj ozlojeđenosti Putinom.
„Ne znam zbog čega nastavlja vođenje ovog rata“, rekao je Tramp 14. oktobra, istog dana kada je Vitkof razgovarao sa Ušakovim. „On jednostavno ne želi da okonča ovaj rat. I mislim da ga to prikazuje u prilično lošem svetlu“.
Hronologija: Američki kontakti sa Rusijom u vezi sa planom za Ukrajinu
- oktobar – Tramp se obraća Knesetu pošto su oslobođeni izraelski taoci
14- oktobar – Vitkof razgovara sa Ušakovim, raspravljaju o razgovoru Putin-Tramp
16. oktobar – Tramp razgovara za Putinom dva i po sata
17. oktobar – Zelenski posećuje Belu kuću
oko 24-26. oktobra – Vitkof se susreće sa Dmitrijevim u Majamiju
29. oktobar – Ušakov i Dmitrijev razgovaraju o ruskoj strategiji
Tokom razgovora sa Ušakovim, Vitkof je rekao svom ruskom sagovorniku da duboko uvažava Putina i da je rekao Trampu kako je njegovo uverenje da je Rusija oduvek želela mirovni dogovor. Američki izaslanik spomenuo je predstojeću posetu Zelenskog i sugerisao je da Putin može da razgovara sa Trampom uoči ovog sastanka.
„Zelenski dolazi u Belu kuću u petak“, rekao je Vitkof. „Ići ću zato što žele da budem tamo, ali mislim da bi trebalo ukoliko je moguće da razgovaramo sa vašim šefom pre sastanka u petak“.
Ušakov je pitao Vitkofa da li bi bilo „korisno“ Putinu da pozive Trampa. Vitkof je rekao da bi bilo.
Takođe je preporučio da Putin čestita Trampu postizanje mirovnog sporazuma o Gazi, rekavši da ga je Rusija podržala i da poštuje predsednika kao čoveka mira. „Ukoliko se odatle pođe biće to stvarno dobar razgovor“, rekao je Vitkof.
„Evo šta mislim da bi bilo sjajno“, onda je Vitkof dodao. „Možda bi mogao da kaže predsedniku Trampu: znate, Stiv i Juri su razgovarali o vrlo sličnom mirovnom planu od dvadeset tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomaklo tas, otvoreni smo za tako nešto“.
Izgleda da je Ušakov prihvatio neki od ovih saveta. Putin „će čestitati“ i reći će „Gospodin Tramp je pravi čovek mira“, rekao je.
Tramp i Putin razgovarali su dva dana kasnije, na ruski zahtev, i američki predsednik je opisao dvo i po časovni razgovor kao „veoma produktivan“. Posle toga, objavio je plan da se susretne sa ruskim liderom u Budimpešti, no ovaj sastanak se još uvek nije održao, i takođe je spomenuo da mu je Putin čestitao na sporazumu o Gazi.
Nakon ovog razgovora, Vitkof se sastao sa Kirilom Dmitrijevim, drugim visokim kremaljskim savetnikom, u Majamiju, prema intervjuu koji je Dmitrijev dao Aksiosu. Dmitrijev je rekao Aksiosu da je proveo tri dana u Majamiju počev od 24. oktobra. Dmitrijevljev glasnogovornik odbio je da komentariše.
Dmitrijev i Ušakov su razgovarali 29. oktobra telefonom u Rusiji i raspravljali su koliko bi Moskva trebalo žestoko da insistira na svojim zahtevima u bilo kom potencijalnom mirovnom predlogu, prema drugom snimljenom razgovoru koji je pregledao Blumberg.
Pošto su dvojica Putinovih saradnika pretresala različite mogućnosti, Ušakov je zagovarao da se traži „maksimum“ u njihovom predlogu Beloj kući.
Rekao je da je veoma zabrinut da bi SAD mogle pogrešno da interpretiraju bilo koji predlog i bi otuda mogli da donesu neke pogrešne zaključke, a zatim tvrditi da je postignut dogovor, što bi dovelo u rizik same pregovore, rekao je svom kolegi.
Semjuel Čerap/Sergej Radčenko: Razgovori koji su mogli da okončaju rat u Ukrajini (Treći dio)
Dimitrijev, koji je takođe na čelu Ruskog fonda za direktne investicije, predložio je da se neformalno podeli predlog i rekao je da je siguran da čak i ukoliko SAD ne prihvate u potpunosti rusku verziju da će to barem biti nešto vrlo blizu te verzije.
Kasnije je uveravao Ušakova da će se držati onoga što mu je rečeno da kaže, i da bi Ušakov takođe kasnije mogao da razgovara o nacrtu sa „Stivom“.
Blumberg nije mogao da potvrdi tačno šta je predlog koji je Rusija podelila sa SAD sadržao i u kojoj meri je na osnovu njega oblikovan predlog od dvadeset osam tačaka.
Od tada, međutim, Ukrajina je izložena žestokom pritisku da prihvati dogovor koji je Vitkof udesio uz pomoć svojih kremaljskih sagovornika. Američki zvaničnici su zapretili da će obustaviti kritično važnu podelu obaveštajnih podataka sa ukrajinskom vojskom, ukoliko Zelenski odbije da prihvati ovaj sporazum, iako je Kijev od tada uspeo da isposluje neke ustupke i ubedi SAD da uspore sa inicijativom nakon razgovora sa državnim sekretarom Markom Rubiom.
Prema uslovima koje su prvo predložile SAD ranije ovog meseca Ukrajina bi morala da povuče svoje snage iz delova Donbasa, oblasti na istoku zemlje, koje Rusija nije uspela da zaposedne vojnom silom. Ova oblast bi postala neutralna demilitarizovana tampon zona međunarodno priznata kao ruska.
Moskva bi takođe stekla de fakto priznanje ruskih pretenzija na Krim, Lugansku i Donjecku oblast. Veći deo preostale linije fronta, uključujući Herson i Zaporožje, bio bi praktično zamrznut. Ukrajina i njeni evropski saveznici insistiraju da bi rat trebalo okončati duž postojećih linija fronta.
To su neki od uslova koje su Vitkof i Ušakov po svoj prilici najavili tokom svog razgovora prošlog meseca.
„Ja vam kažem, znam šta je potrebno da bi se postigao mirovni sporazum“, rekao je Vitkof. „Donjeck i možda ponegde razmena teritorije. Ali kažem vam da umesto da se tako govori, hajde da razgovaramo više i otvorenije i nadam se da ćemo o ovoj stvari doći do dogovora“.
„Predsednik će mi dati mnogo prostora i diskretnih ovlašćenja da dođem do dogovora“, dodao je. „Dakle, ako možemo da stvorimo tu priliku, da nakon ovoga pričamo sa Jurijem i da obavimo razgovor, mislim da bi to moglo dovesti do velikih pomaka“.
„U redu“, odgovorio je Ušakov, „To zvuči dobro“.
Izvor: Blumberg
