Subota, 24 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Šta je Crna Gora proizvodila više 2000. nego danas i ko danas obara rekorde

Žurnal
Published: 5. jul, 2025.
Share
Rast crnogorske ekonomije, (Foto: Arhiva)
SHARE

Industrijska proizvodnja prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori tokom posljednje dvije i po decenije oslikava sve promjene koje su pratile domaću privredu – od tranzicije, ulaska stranih brendova, do uticaja globalnih kriza poput pandemije. Iako su pojedini sektori, poput proizvodnje mlijeka i mesa, zabilježili značajan rast u poslednjim godinama, drugi – poput piva, brašna i lozove rakije – bilježe pad ili stagnaciju. Portal Bankar analizirao je kretanje industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori u periodu od 2000. do 2024. godine. 

Svježe meso, pasterizovano mlijeko, pšenično brašno, lozova rakija, prirodna vina i pivo su proizvodi koji imaju najveće učešće u ukupnoj industrijskoj proizvodnji u 2024. godini, navodi se u dokumentu Ministarstva poljoprivrede koji prikazuje proizvodnju prehrambenih proizvoda u periodu od 2000. do 2024. godine. Većina je ostvarila rast u odnosu na 2023. godinu, a evo kako se kretala proizvodnja svih proizvoda pojedinačno u ovom periodu.

Mlijeko: istorijski skok u 2024.

Industrijska proizvodnja pasterizovanog mlijeka u Crnoj Gori u 2024. godini iznosila je 79.030 hektolitara, što je povećanje od čak 174,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada je proizvedeno 28.770 hl. Ovo je ubjedljivo najviša proizvodnja zabilježena u posljednjih dvadeset godina, a ujedno i najveći međugodišnji skok u ovom sektoru.

Ipak, proizvodnja pasterizovanog mlijeka danas je gotovo dvostruko manja nego 2000. godine kada se godišnje proizvodilo 147.211 hektolitara. Od 2003. proizvodnja pasterizovanog mlijeka pada uz povremeni blagi rast, ali ne prelazi 50 hiljada hektolitara, da bi u 2024. doživjela pravi bum – čak 79.030 hektolitara pasterizovanog mlijeka proizvedeno je prošle godine, što predstavlja rast od 174% u odnosu na 2023. godinu, kada je proizvedeno 28.770 hl.

Rekordna proizvodnja mesa 2023, ali 2024. donosi pad od preko 20%

Industrijska proizvodnja svježeg mesa u Crnoj Gori u 2024. godini iznosila je 8.304 tone, što je pad od 22,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježena rekordna količina od 10.698 tona, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede.

Crnogorska ekonomija u usponu, ali uz izazove

Posmatrano kroz duži period, od 2000. do 2024. godine, trend je promjenjiv, ali sa jasnim rastom u posljednjoj deceniji. Proizvodnja se početkom 2000-ih kretala ispod 1.000 tona godišnje – recimo, 2000. je zabilježeno svega 72 tone, a 2005. 578 tona. Značajniji rast bilježi se od 2007. godine, dok pravi skok nastupa od 2022, kada se količina naglo povećala na 4.986 tona, a već godinu kasnije više nego udvostručila.

Uprkos padu u 2024, proizvodnja svježeg mesa je i dalje višestruko veća nego što je bila tokom dvije prve decenije ovog vijeka.

Proizvodnja brašna dostigla vrhunac 2012, danas deset puta manja

Industrijska proizvodnja pšeničnog brašna u Crnoj Gori zabilježila je svoj maksimum 2012. godine, kada je proizvedeno 40.312 tona, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede. Od tada, ova grana prehrambene industrije bilježi pad koji je 2020. doveo do najnižeg nivoa od svega 2.899 tona. Na početku posmatranog perioda, 2000. godine, proizvodnja je iznosila 24.953 tone. Tokom prve decenije bilježeni su solidni rezultati, uz vidljiv rast, ali se nakon 2012. trend preokrenuo. Ipak, posljednje četiri godine pokazuju znake stabilizacije i blagog oporavka. U 2024. godini proizvedeno je 4.462 tone, što predstavlja rast od 10,9% u odnosu na prethodnu godinu. Uprkos rastu, današnji kapacitet industrijske proizvodnje brašna je deset puta manji nego u godini kada je dostignut rekord.

Proizvodnja piva za dvije decenije prepolovljena

Industrijska proizvodnja piva u Crnoj Gori u posljednje dvije decenije bilježi izražen pad – sa preko 560 hiljada hektolitara 2000. godine, na svega 317 hiljada hektolitara u 2024. Iako je početkom 2000-ih proizvodnja dostizala maksimum – čak 575.532 hektolitara u 2001. – od tada je primjetan postepeni silazni trend. Tokom posljednje decenije, količine su se uglavnom kretale između 317 i 364 hiljade hektolitara. U 2024. godini proizvedeno je 317.278 hektolitara, što je neznatan rast u odnosu na 2023, kada je zabilježeno 316.792 hl – svega 0,2 odsto više. U poređenju s rekordnim nivoima iz ranih 2000-ih, crnogorska pivarska industrija danas proizvodi skoro duplo manje. Stručnjaci ukazuju na promjene u potrošačkim navikama, sve veću konkurenciju iz uvoza i tržišne promjene koje su oblikovale pad domaće proizvodnje.

Proizvodnja vina danas duplo veća nego 2000, ali i dalje daleko od rekordnih godina

Prirodna vina su jedan od važnijih domaćih poljoprivrednih proizvoda, sa značajnim oscilacijama u proizvodnji tokom posljednje dvije i po decenije. Sa 45.536 hektolitara koliko se proizvodilo 2000, danas je to gotovo dvostruko više. Ukupna količina prirodnih vina proizvedenih u 2024. godini iznosila je 88.481 hektolitar, što predstavlja pad od 4,6% u odnosu na prethodnu godinu (92.778 hl).

Vuk Bačanović: (Ne)primjerene manipulacije Jasenovcem

Vina su od 2005. godine bila na vrhuncu sa preko 100.000 hektolitara, da bi posljednjih godina pala na oko 89.000 hl. Najbolja godina za domaća vina bila je 2006. kada je proizvedeno više od 121 hiljade litara, dok se posljednjih pet godina proizvodnja kreće u prosjeku od oko 70 hiljada do 90 hiljada hektolitara godišnje. 2020. godina bila je najgora u posljednjih 25 godina kada je riječ o proizvodnji prirodnih vina u Crnoj Gori. U toj godini proizvedeno je svega 69.681 hektolitar prirodnog vina, što je najniža količina zabilježena od 2000. godine, a najviše kao posljedica pandemije KOVID-19, koja je teško pogodila vinarski sektor.

Proizvodnja lozove rakije višestruko smanjena

Industrijska proizvodnja lozove rakije u Crnoj Gori od 2000. do 2024. godine bilježi značajan pad – sa gotovo 12.000 hektolitara na početku milenijuma, na svega 1.660 hl u 2024. godini. Najveći obim proizvodnje zabilježen je 2002. godine, kada je proizvedeno 13.898 hektolitara. Već narednih godina uslijedio je pad, a od 2010. nadalje, industrijska proizvodnja rijetko prelazi 5.000 hl godišnje.

Posebno oštar pad uslijedio je 2020. godine kao posljedica COVID-a 19, kada je proizvedeno svega 805 hektolitara. U 2023. proizvedeno je 1.404 hl, dok je u 2024. zabilježen blagi rast od 18,2 odsto, odnosno na 1.660 hl.

U odnosu na početak posmatranog perioda, domaća industrijska proizvodnja lozove rakije je višestruko manja.

Izvor: Bankar.me

TAGGED:Bankar.meekonomijaProizvodnjaCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Elis Bektaš: O žrtvama, zločincima i izjednačavanju
Next Article Boris Buden: Hrvatska Oda radosti

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Nova migraciona politika: Novi zidovi oko tvrđave Evropa

Piše: Vladan Alimpijević Evropska unija je u decembru, posle godina natezanja, a pod pritiskom desnice,…

By Žurnal

Ursula Gertruda fon der Lajen je ogolila animalnu dušu birokratskih vođa EU

Izjavom: „Zapadni Balkan je na evropskom putu dalje od Ukrajine“ − gospođa Ursula Gertruda fon…

By Žurnal

„Filosofija u akciji“: Svjetski dan filosofije

Danas je na Filozofskom fakultetu u organizaciji Studijskog programa za filosofiju organizovana tradicionalna tribina povodom…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Bogdan Petrović: Jesen beznađa

By Žurnal
Drugi pišu

Pavle Petrović: Jake institucije, jaka i privreda

By Žurnal
Gledišta

I zatvor je za ljude

By Žurnal
Drugi pišu

Đorđe Vukadinović: „Litijumska“ kampanja vlasti

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?