Ekonomija Crne Gore očekuje rast od 3,4% u 2024. godini, dok se za 2025. predviđa blagi porast na 3,5%, zahvaljujući povećanju plata. Međutim, Svjetska banka upozorava na fiskalne, ali i političke izazove. Planirana smanjenja doprinosa za penzije, prema Fiskalnoj strategiji 2024-27, mogla bi povećati budžetski deficit na 4,1% BDP-a u 2025. godini. Istovremeno, javni dug bi mogao porasti na 64,5% BDP-a do 2026. godine.
To su neki od navoda u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koje je u novembru objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7% u 2025, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvještaja. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
U dijelu posvećenom Crnoj Gori, navodi se da je za očuvanje fiskalne stabilnosti, neophodna je stroga kontrola troškova, posebno u kontekstu visokih troškova spoljnog zaduživanja i globalnih geopolitičkih rizika.
Rast i izazovi ekonomije
Crna Gora je mala i otvorena ekonomija, snažno oslonjena na turizam, ali i ranjiva na eksterne šokove. Nakon dubokog pada od 15,3% u 2020, ekonomija je u 2021-23. doživjela brz oporavak sa prosječnim godišnjim rastom od 8,6%. Očekuje se da će rast ostati solidan u 2024. godini, zahvaljujući privatnoj potrošnji i uticaju stranih rezidenata, među kojima su najbrojniji državljani Rusije i Ukrajine.
Uprkos naporima, Crna Gora se suočava s izazovima održivog razvoja, posebno zbog ekološke degradacije i uticaja klimatskih promjena.
Fiskalni izazovi i javni dug
Iako je javni dug smanjen sa 103,5% BDP-a u 2020. na 59,3% u 2023, lumpy otplate duga predstavljaju rizik. Povratak budžetskom deficitu očekuje se u srednjem roku, jer planirano smanjenje penzijskih doprinosa može dodatno smanjiti prihode.
U prvoj polovini 2024. godine, budžet je bilježio suficit od 0,4% BDP-a, zahvaljujući rastu prihoda od PDV-a i poreza na dobit, ali su rashodi porasli za 17,9%, ponajviše zbog povećanja socijalnih transfera i minimalne penzije na 450 eura.
Tržište rada i socijalni pokazatelji
Zaposlenost je nastavila da raste, dok je stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu pala na 11,4%. Prosječna inflacija u prvoj polovini godine iznosila je 4,6%, dok su realne plate porasle za 1,2%. Projekcije pokazuju pad siromaštva na 8,8% u 2023, s očekivanjem daljeg smanjenja na 7% do 2026. godine.
Rizici i preporuke
Glavni rizici dolaze iz geopolitičkih tenzija i visokih troškova spoljnog finansiranja. Fiskalna strategija zahtijeva dodatne mjere konsolidacije kako bi se obezbijedila održivost duga. Istovremeno, Crnoj Gori je potrebna pažljiva politika kako bi se iskoristili benefiti EU integracija i smanjila regionalna nerazvijenost, posebno na sjeveru zemlje.
Politički izazovi
Perspektiva je opterećena potencijalnim rizicima. Pojačane geopolitičke neizvjesnosti mogu oslabiti izglede za rast trgovinskih partnera Crne Gore, dok visoki troškovi eksternog finansiranja predstavljaju rizik s obzirom na velike finansijske potrebe zemlje. Domaća politička dešavanja takođe predstavljaju rizik – upozoravaju iz Svjetske banke.
Sve u svemu, ekonomija Crne Gore ima potencijal za stabilan rast, ali uz odgovorne fiskalne mjere i fokus na održivi razvoj – navodi se u dokumentu Svjetske banke.
Izvor: Bankar.me
