Subota, 21 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Kineska Jalta 2.0: O čemu su u Šenženu pregovarali Tramp, Si i Putin i šta (ni)su dogovorili

Žurnal
Published: 21. novembar, 2026.
Share
Foto: RTS OKO
SHARE

Piše: Zoran Stanojević

Prvi trilateralni susret lidera Kine, Amerike i Rusije nije doneo novu podelu sveta, ali je otvorio pitanje kako će izgledati buduće interesne sfere. Dok su trojica predsednika u Šenženu razgovarala o svetskom poretku, na berzi u Njujorku događalo se nešto što bi na njega moglo da utiče mnogo više od njihovog dogovora.

Razlog zašto je celi svet sa velikom pažnjom pratio šta se događa tokom juče okončanog susreta predsednika Kine, SAD i Rusije u Šenženu, koji je nazivan Novom Jaltom ili Jaltom 2.0, bila je, po svemu sudeći, zebnja u čiju će interesnu zonu koja zemlja upasti nakon nove geopolitičke podele sveta.

Tri lidera su se u potonjim izjavama potrudila da svima objasne da se nisu ipak bavili novom podelom sveta, već uspostavljanjem modela međusobnog dogovaranja u budućnosti. Oni koji interesne sfere vide samo na geografskoj ili, još gore, na topografskoj karti, odahnuli su. Za razliku od onih drugih kojima je jasno da je u gradu koji je kolevka kineske digitalne industrije skiciran svet koji nije nužno opipljiv. Njihova zebnja se produbila ili probudila.

Jalta u četiri tačke

Nema medija u svetu kojem se pre sastanka u Šenženu nije priviđala Jalta, čuveni susret Staljina, Ruzvelta i Čerčila iz februara 1945. u letovalištu na Krimu, gde je, kaže istorija, dogovoreno upravljanje poraženom Nemačkom po okončanju rata, kao i uključivanje SSSR-a u rat sa Japanom na Pacifiku, kako bi se pobeda saveznika i na tom frontu ubrzala, a američki gubici smanjili.

Smatra se da je dogovorom na Jalti određena sudbina sveta posle Drugog svetskog rata i podela na blokove i interesne sfere. Analitičari su požurili da objasne da u Šenženu nije bilo nikakve Jalte, i da se radilo više o prilici za fotografisanje trojice lidera nego o kakvom istorijskom dogovoru.

Sastanak utroje trajao je nešto manje od sat i po, ali su mu prethodili bilateralni susreti svakog sa svakim.

Fransis Sempa: Palmerstonova lekcija za Trampa

Izdata je deklaracija od četiri tačke u kojoj se poručuje da se tri države zalažu za reformu Ujedinjenih nacija, koje bi trebalo bolje da služe svetskom miru, da nameravaju da povećaju proizvodnju naftnih derivata kako bi izašli u susret naraslim svetskim energetskim potrebama, da će međusobno stati u zaštitu od Međunarodnog krivičnog suda i da neće dozvoliti mogućnost nuklearnog rata koji se, napisano je, ne može dobiti i stoga se nikada ne sme ni voditi.

U prevodu, Putin je dobio političku podršku u sukobu sa Međunarodnim krivičnim sudom zbog optužnice podignute protiv njega 2023. godine u vezi sa napadom Rusije na Ukrajinu, ali zauzvrat treba svima da obezbedi gorivo; Tramp ostaje relevantan svetski činilac uprkos teškom porazu na izborima u SAD, a njegova inicijativa za opšte razoružanje dobila je podršku, mada ništa nije konkretizovano ni obećano, dok se Si nametnuo kao ključni moderator svetskih prilika i neprilika.

Diplomatski centimetri

Odbacivanje mogućnosti nuklearnog rata poruka je, pre svega, Evropskoj uniji, koja od početka rata u Ukrajini odmerava spremnost Rusije da upotrebi to oružje.

Da bi se toj tački deklaracije dalo na važnosti napravljena je i mala predstava, general u Putinovoj pratnji upadljivo je prošetao pred novinarima „nuklearnu akten tašnu“, takozvani „Čeget“ i još im, neuobičajeno, potvrdno klimnuo glavom kada su ga u prolazu pitali da li je to ono što oni misle da jeste.

Takođe, dva ruska bombardera koja nose nuklearno naoružanje primećena su na aerodromu u Vijetnamu tokom trajanja samita.

U nedostatku ozbiljnijih informacija novinari su se bacili na „kremljologiju“, pa je tako tumačeno da li je Si ukazao veću pažnju Trampu kojeg je lično dočekao na aerodromu nego Putinu kojeg je sačekao jedan od najviših kineskih rukovodilaca i Sijev šef kabineta.

Ovo „najviši“ nije samo opis funkcije već i fizičkog izgleda što bi, smatraju, trebalo da pecne Putina koji je, navodno, osetljiv zbog svog relativno niskog rasta.

Potom se analizirao prvi susret utroje, gde je Putin poleteo da se rukuje sa Trampom i da makar nakratko razmeni par reči, da bi ga Si i protokol u tome delimično omeli i postavili na mesto za slikanje, levo od kineskog predsednika i njegove supruge. Zapadni mediji sa posebnim su zadovoljstvom objavili slike Donalda Trampa koji je na trenutak zadremao tokom govora kineskog predsednika.

Inače, šenženski sastanak dogodio se na margini konferencije Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) na kojoj su kanadski i australijski premijeri, Karni i Albanez, bili u prilici da poziraju fotoreporterima u istom kadru sa Vladimirom Putinom, što nije prošlo bez glasnih kritika u njihovim zemljama.

Još glasnije kritike su se čule na račun Donalda Trampa od lidera EU zbog njegove poruke da su on i Putin prijatelji. „Bože, sačuvaj nas od takvih prijatelja“, poručio je premijer Poljske Donald Tusk na Iksu.

Velika trojka, ostatak sveta izvan kadra

Ono što je svima upalo u oči je odsustvo bilo kakvog pominjanja ratova u Ukrajini i Iranu, iako je jasno da su bili tema svih razgovora, bilateralnih i zajedničkog. Možda i najvažnija, naročito kod Putina i Trampa. Jedno tumačenje kaže da ono oko čega nisu mogli (još) da se dogovore nisu hteli ni da spominju.

Možda Šenžen nije bio Jalta, ali svakako jeste istorijski događaj. Najpre, prvi put su se predsednici Amerike, Rusije i Kine našli za istim stolom, sami, bez drugih državnika. Čak i ako ništa nisu dogovorili, pokazali su nameru da se o krupnim pitanjima dogovaraju bez ostatka sveta. Činjenica da je Britaniju iz Jalte zamenila Kina govori o promeni svetskog poretka možda više od čitave deklaracije.

Sada postoji mogućnost da tri države počnu redovno da usaglašavaju stavove, barem o tome oko čega se slažu da ne mogu da se slože. Ako takva praksa zaživi, Šenžen će postati važniji nego što njegova četiri deklarativna zaključka danas sugerišu.

Sama činjenica da velike sile razgovaraju nije razlog za uznemirenje, naprotiv. Ali jeste razlog za pitanje da li će se ubuduće najvažniji dogovori najpre praviti među njima, a ostali će biti pozivani da se o već dogovorenom izjasne. Tu se, pre svega, misli na EU. Moguće posledice zato su veće od neposrednih rezultata.

Zoran Stanojević: Teksaški masakr sekirom ili kako je dizel presudio Trampu

Putin je dobio priliku da se predstavi kao ravnopravan sagovornik američkog i kineskog predsednika, uprkos ratu u Ukrajini i međunarodnoj izolaciji. Tramp je potvrdio da je i dalje spreman da velike međunarodne probleme rešava neposrednim dogovorima sa liderima država koje Amerikanci smatraju glavnim suparnicima. Si je demonstrirao da se takvi razgovori mogu voditi u Kini i pod kineskim pokroviteljstvom.

To još ne znači da su nastali novi savezi. Kina i Amerika ostaju glavni tehnološki i ekonomski konkurenti, a Rusija, koja je prema Kini u prilično zavisnom položaju, dobija priliku da svoju spoljnu politiku „diversifikuje“.

I berza je imala svoju Jaltu

Ali jaltanski odjek šenženskog susreta nisu umanjili ni skrajnuti političari, ni analitičari, već jedan događaj na Nasdak berzi u Njujorku.

Istoga dana kada su se tri lidera srela počelo je trgovanje akcijama kompanije Antropik poznate po sistemu veštačke inteligencije Klod (Claude). Kompanija je u najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi akcija u istoriji prikupila nešto više od 81 milijarde dolara.

Vrednost joj je u prvim satima trgovanja nakratko premašila dva biliona dolara, da bi dan završila na približno 1,75 biliona. Akcije su završile na 17 odsto iznad početne cene, mada je ostatak američkog tržišta tog dana ozbiljno padao.

Teško je zamisliti bolju ilustraciju budućnosti o kojoj se u Šenženu razgovaralo. Dok tri predsednika pokušavaju da utvrde pravila međunarodnih odnosa, investitori na drugom kraju sveta procenjuju perspektivnost kompanije stare jedva pet godina na iznos osam puta veći od godišnjeg budžeta Evropske unije.

I ne radi se samo o novcu. Kontrola nad razvojem veštačke inteligencije možda postaje važnija za raspodelu globalne moći od teritorijalnih granica oko kojih države danas ratuju.

Putin neće ustuknuti

Ko je juče gledao portale svetskih medija, a posebno američkih, video je vest o Antropiku na vrhu strane, dok je istorijski susret u Šenženu potisnut naniže, ponegde i ispod vesti da je Međunarodni sud pravde istoga dana presudio da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindža narodom, što je prvi put da je neki međunarodni sud utvrdio odgovornost države za genocid. Ne treba biti naivan pa ne prepoznati eho šenženske deklaracije u takvim uredničkim odlukama.

Nevidljive interesne sfere

Šenžen je grad u kojem je pre skoro pola veka počela kineska ekonomska revolucija koju je poveo Deng Sjaoping. Nije zato slučajno što se Si odlučio upravo za taj grad kao pozornicu susreta s liderima Rusije i SAD.

Kina se nekada borila da privuče zapadne fabrike i tehnologiju, a danas Zapad nastoji da ograniči pristup Kine svojim najboljim tehnologijama. To je najbolje ilustrovao odlazak Džensena Huanga sa čela Nvidije neposredno pred samit, a zbog osnovanih sumnji da je podlegao kineskoj špijunaži.

U novom svetskom geopolitičkom obračunu linije razgraničenja neće biti fizičke i geografske. Okupator će upravljati našim životima kroz aplikacije i baze podataka i biće nedostupan Prletu, Tihom i Paji, pa čak i Mrkom, koji je anticipirao ulogu matematike u modernom ratovanju, a čemu smo onomad voleli da se podsmevamo.

Ako su se na Jalti delile teritorije i zone interesa, onda su se u Šenženu dogovarali principi budućih interesnih sfera čija pravila će uspostavljati tehnološke kompanije. Berza u Njujorku je samo potvrdila koliko je ta priča ozbiljna.

Izvor: RTS OKO

TAGGED:Vladimir PutinDonald TrampZoran StanojevićJaltaRTS OKOSi Điping
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nenad Pivaš: (Pret)poslednji tango u SNS?
Next Article Dragiša Mijačić: Vučićeva kosovska politika je propala

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Dušan Nikodijević: Gruzija i Srbija

Piše: Dušan Nikodijević Gruzija i Srbija. Dve države i dva naroda koji se vrlo slabo…

By Žurnal

Elis Bektaš: Zakonodavac kao saučesnik u ubistvu

Piše: Elis Bektaš Jučerašnje ubistvo Elme Godinjak-Prusac u sarajevskom naselju Dobrinja bacilo je novo svjetlo…

By Žurnal

Aleksandar Živković: Srbija – ples sa Jenkijima

Piše: Aleksandar Živković Diplomatske igre znaju da budu cinične. Amerika je ponudila Srbiji "pristupanje strateškom…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Radnici u Srbiji rade više nego radnici u EU, ali primaju višestruko manje plate

By Žurnal
Drugi pišu

Bojan Munjin: Spokoj usred nemira

By Žurnal
Drugi pišu

Svetlana Slapšak: Mosadove vragolije

By Žurnal
Drugi pišu

Miroslav Zdravković: SFRJ u 1980: gde je bilo najviše knjiga po opštinama?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?