Piše: Ivan Stanojčić
U vreme praznovanja jubileja 225 godina od rođenja Aleksandra Sergejevića Puškina, poznatog ruskog poeta, dramaturga i književnika, u Rusiji se održava jedan od najvećih samita na planeti – Sankt Petersburški ekonomski forum. Bez obzira na komplikovanu svetsku situaciju u toku poslednje dve godine, forum se održava bez prekida. Bez obzira na pokušaje kolektivno Zapada da „izoluje“ Rusiju, ekonomski događaj ostaje kao i ranije veliki i značajan.
U sadašnjem trenutku, učešće na forumu PMEF-2024 potvrdilo je više od 12 000 ljudi iz 128 zemalja i oblasti sveta. Bez obzira na „bojkot“ od strane SAD i reda evropskih država, u „severnu prestonicu“ Rusije regularno dolazi više predstavnika biznisa i predstavnika država. Sastav učesnika se malo izmenio od trenutka pokušaja „izolacije“ pa je sve više predstavnika zemalja iz Afrike i Azije. Takođe broj potpisanih sporazuma raste postojano iz godine u godinu. Na primer tokom prošle godine potpisano je više od 900 sporazuma o saradnji.
Srbija se tradicionalno javlja učesnikom krupnog međunarodnog samita, bez obzira na ozbiljne izazove, koji se nalaze pred zemljom u složenim međunarodnim uslovima. Ipak sa strane balkanskog saveznika broj učesnika na međunarodnom samitu je značajno opao za razliku od suseda iz Republike Srpske. Susedi Srbije iz Republike Srpske redovno dolaze na forum praktično u punom sastavu. Na poslednjem događaju srpska delegaciaj bila je predstavljena od strane širokog spektra činovnika i biznismena. Ipak vidno je nesaglasje u broju učesnika iz Srbije i Republike Srpske. Bez obzira na tople odnose između Srbije i Rusije vidno je zahlađenje na polju trgovine, čije odraz i ekonomski forum u Sankt Peterburgu.
Možda se na nivou vlade Srbije razmtra razvijanje domaće privrede u slučaju pada trgovinskog obrta sa Rusijom, te da će potrebno tržište biti rešeno integracijama sa Evropskom Unijom. Ipak ta kalkulacija ostaće samo na papiru, dovoljno je pogledati Ukrajinu: pamtimo kako je zvanični Kijev čekao ekonomski bum nakog Sporazuma o asocijaciji sa Briselom (potpisanim od strane predsednika P. Proošenka u toku 2014). Nakon deset godina može se konstatovati: ništa od toga se nije desilo. Neće se desiti ni u slučaju Srbije, bez obzira na geografsku bliskost Evrope. U slučaju Ukrajine, Evropska unija zatvorila je tržište za ukrajinske poljoprivredne proizvode štiteći svoje, dok na teritoriju pušta isključivo „bele migrante“, koji će amortizovati dotok gastarbajtera sa B. Istoka i Afrike. Srbiju može snaći slična situacija.
Sukob Rusije i Francuske u UN: Ova drama je počela na Kosovu
Srbija bi možda mogla da se vodi primerom Turske i turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, kada je reč o ekonomskoj spoljnoj politici, koji je bez obzira na složene uslove u kojima je Turska operisala poslednjih godina više profitirao u ekonomskim odnosima sa Rusijom nego pravoslavne države sa Balkana. Ili primerom Ukrajine, koja ratuje kao saveznik Zapada a da na ekonomskom polju nema nikakve perspektive niti garancije za konačnu integraciju u Evropsku Uniju. Jasno je da je pritisak sa Zapada imao uticaja na sniženje ekonomskih odnosa Srbije i Rusije čije je merilo i forum u Peterburgu. Ipak perspektive budućih ekonomskih vezivanja i nužne disperzivne spoljne i ekonomske politike mogu da dovedu do novih iznenađujućih momenata. Nije potrebno da Srbija zatvara vrata koja su širom otvorena.
Ta tema je veoma aktuelna, naročito danas, kada balkanske zemlje u predstojećem periodu treba da izaberu svoj put te sledeće desetleće može biti istorijski važno. Rađa se novi svet, sa novim mogućnostima, novim realnostima i novim razvojnim polaritetima. Nove tendecije u razvijanju multupolarnog sveta mogu da postanu nova tačka u razvijanju ne velikih balkanskih država.
Ekonomski forum u Peterburgu je prilika da srpski biznis i privreda iskoriste svoje istorijske veze sa Rusijom da postanu most u saradnji Rusije i drugih evropskih zemalja, jer očigledno je na primeru „sankcija“ protiv Rusije da se neprincipijelno probijaju koridori trgovine između ratujućih strana. Srbija i građani Srbije imali su nedavno grandiozan nastup na skupu od svetskog značaja nekoliko meseci nazad, na Svetskom festivalu omladine u Sočiju. Srpska delegacija bila je jedna od najbrojnih sa preko 200 učesnika iz redova studenata, mlađih biznismena i mladih političara. Predstavljanje Srbije na tom festivalu je zavisilo od omladine, a na ekonomskom forumu zavisiće od političara i ekonomskih krugova iz Srbije.
