Piše: Goran Dakić
Republika Srpska zadužila se prošle sedmice na Londonskoj berzi za 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto, a taj dug dospijeva za plaćanje u aprilu 2031. Srpskoj, međutim, krajem aprila na naplatu već stiže 300 miliona evra po osnovu duga, nastalog prodajom prethodne emisije obveznica, takođe na Londonskoj berzi i njega će vratiti upravo ovom novom pozajmicom od skoro milijardu konvertibilnih maraka (KM).
Srpska se, naime, prije pet godina na Londonskoj berzi zadužila za tih 300 miliona evra i do sada je plaćala samo kamatu, dok glavnica dospijeva u cjelini 20. aprila ove godine. Republika Srpska se tada zadužila po kamatnoj stopi od 4,75 odsto. Čak 64 posto obveznica kupili su veliki američki investitori. Riječ je uglavnom o penzionim fondovima i osiguravajućim društvima iz Sjedinjenih Američkih Država koji ranije nisu ulagali u javni dug Srpske. Preostalih 36 posto obveznica kupili su investitori iz Evrope.
Stranci ne kupuju obveznice zbog političkih simpatija, već zbog visokih kamata
Veliki institucionalni investitori, poput penzionih fondova i osiguravajućih društava, ulažu sredstva tamo gdje mogu ostvariti najbolji odnos rizika i prinosa. Kamata od 6,25 odsto predstavlja veoma atraktivan prinos u odnosu na razvijena tržišta gdje su prinosi znatno niži. Drugim riječima, američki investitori nisu kupili obveznice zbog političkih simpatija, već zato što procjenjuju da im se takva investicija isplati.
Važno je naglasiti da visoka kamatna stopa ujedno znači i viši rizik. Države i entiteti sa stabilnijim ekonomijama i nižim rizikom zadužuju se po znatno nižim kamatama. Tako se, na primjer, Sjeverna Makedonija nedavno zadužila 500 miliona evra sa rokom dospijeća od četiri godine po kamatnoj stopi od 3,875 odsto, a za drugu tranšu od takođe 500 miliona evra sa rokom dospijeća od osam godina po kamati od 4,75 odsto.
„Kada su pogledaju kamatne stope po kojima se prije svega dva mjeseca zadužila Sjeverna Makedonija, jasno je da su krajnje neosnovane tvrdnje vlasti da zaduženje Republike Srpske u iznosu od 500 miliona evra po kamati od 6,25 posto predstavlja primjer odgovornog i strateškog upravljanja javnim dugom“, kaže za Radar Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik poslovnog portala Capital.ba i dodaje da je trenutno nemoguće saznati koji su američki investitori kupili obveznice Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske se pohvalila rekordnom potražnjom, gotovo tri puta većom nego kod prve emisije iz 2021. Ministarstvo finansija ističe da je uspjeh rezultat intenzivnih kontakata sa više od pedeset najvećih globalnih investitora. Federacija Bosne i Hercegovine krajem prošle godine zadužila se za 350 miliona evra i to po kamati od 5,5 odsto uz znatno veću potražnju, jer su ponude dostigle oko 1,6 milijardi evra.
Za prvu emisiju obveznica vlast garantovala imovinom državnih preduzeća
„Ekonomska situacija u vezi sa novim zaduženjem jasno ukazuje na pogoršanje kreditnog rejtinga i rast cijene kapitala. Već pri usvajanju budžeta bilo je evidentno da će finansijska stabilnost zavisiti od novih zaduženja. Republika Srpska se zadužuje skuplje, a razlog je kombinacija faktora – slabijeg povjerenja tržišta, globalne nesigurnosti, kretanja kapitala i rasta referentnih stopa poput euribora, što direktno utiče na cijenu zaduživanja i za države i za građane“, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.
Ukupne obaveze koje dospijevaju ove godine, po njegovim riječima, procjenjuju se na oko 1,7 milijardi KM. Ostaje finansijski jaz od oko 700 miliona KM koji će morati biti pokriven budžetskim prihodima ili dodatnim zaduživanjem. Rizik dodatno povećava oslanjanje na rast prihoda od PDV-a. Vlada je ranije projektovala njihov rast od deset odsto, ali su oni stvarno povećani za svega pet i po procenata. To znači, tvrdi Pavlović, da su potrošena sredstva koja realno nisu ostvarena.
„Prvo zaduženje Republike Srpske na Bečkoj berzi sadržavalo je klauzule koje omogućavaju povjeriocima da potražuju imovinu firmi u kojima je većinski vlasnik Vlada Republike Srpske ukoliko obaveze ne budu izmirene. Za aktuelno zaduženje potrebno je detaljno proučiti novi prospekt, ali ono što je sigurno jeste da je prioritet plaćanje dospjelih obaveza. Ukoliko sredstava nema, budžetska plaćanja za sve ostale potrebe praktično se zaustavljaju dok se dug ne izmiri“, jasan je Pavlović.
Ovogodišnje zaduženje Republike Srpske veće je i znatno skuplje nego ono iz 2021. Glavnica je povećana na 500 miliona evra, kamatna stopa dosegnula je 6,25 odsto, a godišnji trošak kamata gotovo se udvostručio, što dugoročno stavlja veći pritisak na budžet. Visoka kamata ne proizlazi samo iz karakteristika Republike Srpske, već i iz globalnog okruženja, rata na Bliskom istoku, energetske krize i rasta euribora, a odražava i kreditni rejting RS.
Kad se socijalni mir finansira novim zaduživanjem
Budžet Republike Srpske za 2026. iznosi oko 7,4 milijarde KM, dok ukupno planirano zaduženje doseže približno 1,69 milijardi KM, koliko ima i obaveza po osnovu ranijih zaduženja za ovu godinu. Više od jedne petine budžeta oslanja se na nova zaduženja, pri čemu je oko 1,2 milijarde KM predviđeno iz inostranih izvora, kroz emisiju obveznica i kreditne aranžmane.
„Ovim modelom se održava određeni nivo socijalnog mira, ali taj mir se finansira dugom. To nije razvojna politika, već kratkoročno odlaganje problema. Ako se nastavi ovakav odnos prihoda i zaduženja, suočićemo se sa slabim privrednim rastom, visokim pritiskom na budžet i rastućom zavisnošću od duga, što dugoročno nije održivo“, upozorava profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Jelena Trivić.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je na sceni nepovoljno refinansiranje koje je, uglavnom, znak da se zemlja nalazi u ekonomskim poteškoćama. Takav scenario se, dodaje on, obično završava povećanjem javnog duga. Umjesto da smanjuje dug, zemlja ga povećava. Čak i ako je glavnica ista, trošak servisiranja duga, odnosno kamate, raste.
„To znači da će u budžetu za narednu godinu morati da se odvoji više novca za dug, a manje za škole, puteve ili bolnice. Potom slijedi pad kreditnog rejtinga. Agencije za rejting vide ovo kao signal za uzbunu. Uzimanje skupljeg novca da bi se vratio jeftiniji ukazuje na to da država nema dovoljno sopstvenih prihoda. Ako rejting padne, svaki sljedeći kredit će biti još skuplji, što vodi u začarani krug“, ističe Čavić.
Slede li mere štednje ili povećanje poreza
Treći korak na tom putu predstavljaju mjere štednje ili veći porezi. Da bi nadoknadila razliku u kamatama i ubijedila investitore da je i dalje solventna, država često mora da poveća poreze – PDV i akcize – kako bi prikupila više novca, a mora i da smanji javnu potrošnju. Drugim riječima, na snagu mora da stupi zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzije.
„Ako se ovakav trend nastavi, RS može doći do tačke gdje više ne može ni da se zaduži po bilo kojoj cijeni, jer joj niko ne vjeruje. Tada nastupa bankrot ili se traži hitna pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji obično dolazi sa veoma strogim uslovima i diktiranjem ekonomske politike zemlje. Ovo je privremeno gašenje požara benzinom“, smatra Čavić.
Ekonomista Svetlana Cenić kaže kako kamata od 6,25 odsto ne govori koliko država zarađuje, nego koliko skupo plaća nepovjerenje tržišta. A kada država plaća 6,25 odsto, dodaje ona, banke neće davati kredite po tri odsto, već se krediti građanima penju na pet do sedam odsto.
„Ovih 500 miliona evra ide za refinansiranje obveznica od 300 miliona evra, koje su uz kamatu od 4,75 odsto emitovane u Londonu 2021. i dospijevaju na naplatu u aprilu ove godine. Ostatak novca ide za finansiranje budžetskog deficita. Sa 100 miliona evra trebalo bi da bude pokriven deficit za 2026. U pitanju je, dakle, refinansiranje jednog duga drugim i to po višoj kamatnoj stopi, a ostatak se troši na deficite. Sjajna taktika, trebalo bi je proučavati“, sa neskrivenom dozom ironije zaključuje Svetlana Cenić.
Izvor: Radar
