Razgovor vodila: Vedrana Kulaga Simić
Kada me je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao, u sekundi sam shvatio da je to postupak koji se ne odbija jer ima veliki potencijal i veliku političku i pravnu energiju.
Preko tog postupka će se vjerovatno prelomiti i sudbina BiH. Sa stručnog stanovišta, to je izazovan postupak, a uvijek sam mrzio i suprotstavljao se kada se krivičnim postupcima želi eliminisati politički protivnik. To je apsolutno protivno demokratiji, a ovakvo krivično djelo nigdje ne postoji. To je nešto novo.
Poručio je to u intervjuu za „Glas Srpske“ Anto Nobilo, ugledni advokat iz Hrvatske koji je dio tima odbrane predsjednika Republike Srpske u procesu u Sudu BiH, pokrenutom zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita koje je nametnuo iz fotelje visokog predstavnika u BiH.
Nobilo je, naime, na dan kada je objelodanjena prvostepena presuda kojom je Dodik proglašen krivim i osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike, prvi otvoreno rekao da su u timu odbrane još prije dva i po mjeseca znali kakva će tačno biti presuda.
Na pitanje šta to govori o samom procesu, odnosno šta mu prvo pada na pamet kada sve sumira i uzme u obzir prvostepenu presudu, podvlači da su i sudski proces i presuda politički obojeni, a ne pravni.
– Postupak je nedvosmisleno politički. Od početka je potpuno jasno da je cilj odstraniti Dodika iz političkog života BiH. To je bila akcija, prije svega, dosadašnjeg ambasadora SAD i Šmita. Ciljevi su bili politički. Politički pritisak na Sud je bio ogroman. Ovo suđenje u formalnom i stručnom smislu možemo nazvati političkim. U 21. vijeku ovakva suđenju u demokratskim zemljama uopšte nisu prihvatljiva, ali šta je, tu je – naveo je Nobilo.
GLAS: Da li je spremna žalba na prvostepenu presudu s obzirom na to da je Milorad Dodik rekao da njega to ne zanima, ali da će taj dio prepustiti timu odbrane?
NOBILO: Još nemamo presudu. Ona je objavljena, uz usmenu argumentaciju, ali moramo dobiti istu u pisanoj formi. Na vezi sam sa ostalim kolegama, a postupićemo onako kako mislimo da je najbolje.
GLAS: Do kada bi trebalo da dobijete presudu? Postoje li procjene kada bi, da sve ide u idealnim i realnim rokovima, mogla da bude poznata drugostepena presuda?
NOBILO: Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Ne radim u BiH i ne znam taj uobičajeni ritam donošenja odluka, ali znam kako je u Hrvatskoj. Moramo da vidimo u kojem roku će Sud napraviti presudu i dostaviti je. Očekujem to u roku od mjesec, dva, poslije čega imamo 15 dana za žalbu i nakon toga to ide na Apelaciono odjeljenje Suda BiH. U Hrvatskoj bi, otprilike u roku od oko godinu, se čekalo za odluku tog odjeljenja.
GLAS: Imajući u vidu, takoreći, prvi dio procesa u Sudu BiH, da li ima osnova da se očekuje oslobađajuća presuda?
NOBILO: Mi, advokati, moramo vjerovati u to. Teško bi bilo raditi žalbu ako ne vjerujemo u uspjeh. Moramo u to vjerovati i upotrijebićemo sve naše umijeće i znanje da argumentovano pokažemo zbog čega treba Milorad Dodik da bude oslobođen. Ali šta će biti, ne treba predviđati. Odluka je na sudu, ali treba znati da u današnje vrijeme ni taj sud nije posljednji sud. Idemo na Ustavni sud BiH koji će vjerovatno slično suditi kao Sud BiH, ali nakon toga dobijamo pravo da idemo na Evropski sud za ljudska prava koji se brine o poštovanju tih prava i prava na pravedno suđenje. Tu imamo prilično velike šanse jer je tokom postupka uočen niz nepravilnosti i javnih političkih pritisaka na Sud koji su Dodika osudili i prije Suda.
GLAS: Da li je, uprkos presudi za koju ste i Vi rekli da nije pravna, već politička, odbrana dokazala ko je Šmit i u kom pravcu je odvedena BiH?
NOBILO: Otvorili smo neka značajna pitanja. Odbrana je imala dva osnovna dijela. Osporavali smo zakonodavno ovlašćenje visokog predstavnika, a u drugom dijelu iznosili čisto pravne dijelove odbrane. Mislim da smo na ovom suđenju ponovo stavili na sto i osvijestili javnost da je današnja BiH, pod političkim pritiskom stranaca, značajno odmaknuta od one dejtonske. Ako uporedimo Ustav koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma i današnja rješenja, to su bitne razlike koje su napravljene na protivustavan način i pod pritiskom. Dokazivali smo da visoki predstavnik nema zakonodavna ovlašćenja, da Ustav BiH poznaje samo to da zakone donosi Parlamentarna skupština, kao i u drugim zemljama. Aktuelizovali smo i poziciju visokog predstavnika. Prema informacijama iz Njemačke, stranka AfD je postavila pitanje lažnog predstavljanja jer nema status visokog predstavnika, a u toj zemlji to je krivično djelo. Razmrdali smo stvari, a da li će to biti dovoljno da se BiH vrati i resetuje na originalne postavke, odnosno one iz Dejtona i Ustav, zavisi od političkih snaga u BiH. Mi smo, koliko smo mogli, uradili u postupku i pravno dokazali da visoki predstavnik nema zakonodavna ovlašćenja i da nije imenovan, odnosno da nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da zato ne može ni da ima takav status.
GLAS: Kako Vi vidite BiH, da li je ona suverena zemlja ovakva kakva jeste? Ko je u pravu kada govori o tome, političko Sarajevo koje je uz OHR i visokog predstavnika ma šta on radio ili Srpska koja upozorava na udare na Ustav upravo sa adrese OHR-a?
NOBILO: Hladna, pravna analiza, oslobođena političkog interesa, govori da BiH nije suverena država. Naime, suverena država znači da postoji vladavina naroda preko svojih predstavnika i da nikakva strana sila ne može upravljati državnim poslovima. To je osnovna karakteristika suverene države. Ako to uporedimo sa situacijom u BiH, ona svakako nije suverena država i nevjerovatno je da se 30 godina poslije rata još održava jedna neustavna situacija da postoje stranci koji mogu da donesu zakon, ponište zakon, smijene bilo kojeg izabranog predstavnika koji je tu voljom naroda i koji poništavaju suverenitet BiH. Nažalost, tako je. Tokom postupka smo iznijeli čvrste stavove da visoki predstavnik nije legalno imenovan i da nema zakonska ovlašćenja. E sad, politika iz toga izvlači zaključke i iznosi ko je u pravu, a ko nije. Moja želja, kao nekoga ko dolazi iz susjedne zemlje, je da ostane mir. To je najvažnije, a smatram da bi trebalo zadržati dejtonsku BiH, vratiti na originalne postavke. Jedino tako može preživjeti. BiH je zemlja tri naroda. Svaki od njih mora biti ravnopravan i zadovoljan. Ako imate jedan ili dva koji su nezadovoljni situacijom, svi u BiH treba da budu zabrinuti i nađu izlaz iz te situacije.
GLAS: I ranije ste rekli da ne postoji zemlja u svijetu koja skoro 30 godina nakon rata ima status protektorata. Obično stranci upravljaju ili savjetuju od jedne do tri godine, maksimalno pet, ali ne 30. Zbog čega je BiH i po ovome posebna?
NOBILO: Meni je to neobjašnjivo. Davao sam primjer Njemačke koja je kapitulirala 1945. Njome je upravljao američki general i tu okupacijsku vlast je završio 1949. Nakon četiri godine rekonstruisali su institucije države i došli do toga da su postali čudo Evrope, a BiH je osuđena na to da 30 godina ključne odluke donose stranci. Zašto je to tako, zaista ne mogu da shvatim. Vjerujem da su ostala samo tri naroda, dogovorili bi se jer bi ih na to natjerao život. Dok sam radio na ovom predmetu, vidio sam situaciju da su politički predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata postigli dogovor u Laktašima, ali je Majkl Marfi idući dan rekao da to ne prihvata i nakon toga je sporazum propao.
GLAS: Zbog čega tvrdite da je Šmit sa pozicije visokog predstavnika donio zakon tačno usmjeren protiv Dodika?
NOBILO: Analiza je pokazala da je to bila zamka za predsjednika u koju je svjesno ili nesvjesno uletio. Šmit 1. jula 2023. poništava dva zakona koja je donijela Narodna skupština Srpske i istog tog dana donosi izmjene Krivičnog zakona u kojima navodi da je krivično djelo nepoštovanje njegovih odluka, znajući da zakon koji je izglasala Skupština ide na potpis predsjedniku Dodiku. Poznavajući njegov psihoprofil, koji je prkosan, otporan i neće se pokoriti, on je koristeći ustavna ovlašćenja donio ukaz. Oni su znali da će on to i uraditi i zato su donijeli te dopune kako bi mogli otvoriti postupak protiv njega i eliminisati ga iz političkog života. To je bio zakon dizajniran samo za Milorada Dodika.
Kritike zbog govora
GLAS: Dosta kritika je stiglo na Vaš račun zbog učestvovanja na skupu podrške Dodiku na dan kada je izrečena presuda. Zbog čega ste bili na bini tog dana ispred Narodne skupštine Republike Srpske?
NOBILO: Jednostavno. To je bio protestni skup protiv odluke Suda BiH i moj klijent me zamolio da održim govor. To sam i uradio. Moj govor nije bio politički. Govorio sam o uslovima u kojima se suđenje odvijalo u Sarajevu, gdje su istaknuti ambasadori, visoki predstavnici, ministri unaprijed osudili Dodika, a to se u modernim demokratijama ne radi. Ljudi od uticaja ne smiju uticati na Sud kako će suditi. Zbog toga i padaju presude na Evropskom sudu za ljudska prava jer se karakterišu kao povreda prava na pravično suđenje. Tokom govora nisam ulazio u politiku. Samo na kraju sam rekao dvije rečenice u smislu da pozivam ljude da čuvaju mir i da čuvaju dejtonsku BiH. I dobio sam aplauz. A te dvije rečenice, koje možemo reći da su političke, jednako dobro bi zvučale i u Sarajevu i u Banjaluci. Slobodan sam čovjek i advokat i mogu raditi šta hoću.
Izvor: Glas Srpske
