U 2025. godini po proseku plata predvodi Švajcarska, koja zauzima prva dva mesta. U Ženevi je prosečna zarada 7.984 dolara, dok je u Cirihu 7.788 dolara.
Ovi švajcarski gradovi se godinama nalazi na samom vrhu gotovo svih relevantnih rang lista. Prema podacima međunarodnih finansijskih i statističkih institucija, prosečna bruto zarada u ovim švajcarskim gradovima značajno nadmašuje evropski prosek, ali i primanja u većini svetskih metropola.
Zatim sledi San Francisko gde je prosečna plata 7.092, što ga čini najplaćenijim gradom u SAD-u u ovom skupu podataka, uprkos padu od 10,6 odsto tokom pet godina.
Drugi nivo gradova sa visokim zaradama uključuje Luksemburg gde je prosečna zarada 6.156 dolara a zatim Boston sa platom od 5.940 dolara. U Čikagu je zabeležen prosek oko 5.203 dolara, dok u Njujorku nešto malo niže, 5.128 dolara. Ovi gradovi se takođe nalaze među globalnih top 10.
Ovi gradovi obično imaju razvijene industrije sa visokom dodatom vrednošću, poput finansija, tehnologije i profesionalnih usluga, a istovremeno su tržišta rada u njima zasićena i troškovi života visoki — kombinacija koja prirodno podiže prosečne nominalne plate, prenosi Visual Capitalist.
Dr Momčilo D. Pejović: Boris Savić „završio“ sa tunelom i „ne osjeća(m) moralnu odgovornost“!?
Gradovi sa najvećim rastom plata od 2020. godine
Sa pozitivne strane, nekoliko gradova je gotovo udvostručilo prosečne plate izražene u dolarima tokom pet godina. Najveći rast beleži Varšava (+95,3%), zatim Istanbul (+94,5%) i Bangalore (+80,7%). Važno je napomenuti da ovi skokovi polaze sa znatno nižih nivoa u 2020. godini — pa veliki procentualni rast ne znači nužno da će ti gradovi imati najviše plate u 2025.
Istovremeno, neki od najvećih apsolutnih povećanja u dolarima zabeleženi su u već visoko plaćenim evropskim centrima: Luksemburg je porastao za 1.721 dolara (sa 4.435 na 6.156 dolara), a Ženeva za 1.608 dolara (sa 6.376 na 7.984 dolara).
Ovi obrasci ukazuju na bogata globalna središta gde već visoke plate i dalje rastu, i brzo rastući gradovi gde su procentualni dobici veliki, ali je sustizanje još uvek dug proces.
Na drugom kraju, nekoliko velikih gradova u zemljama u razvoju ostaje ispod 1.000 dolara mesečno u 2025. godini, uključujući Kairo 165 dolara, Bogotu 375 dolara i Rio de Ženeiro 439 dolara. Ovi podaci pokazuju koliko globalni jaz u platama ostaje veliki, čak i među glavnim metropolama.
Promena plata od 2020. godine
Od ukupno 69 gradova, samo sedam beleži pad prosečnih plata od 2020. do 2025. godine — ali ti padovi su značajni. Kairo beleži najveći pad (-40,1%), dok Tokio (-13,1%) takođe opada, uprkos statusu Japana kao visoko razvijene ekonomije.
Jedan od razloga je konverzija valuta, pošto su vrednosti izražene u američkim dolarima, slabljenje lokalne valute može učiniti da plate izgledaju niže, čak i ako su lokalno rasle. Tokom poslednjih pet godina, egipatska funta je oslabila za 66 odsto u odnosu na dolar, dok je japanski jen pao za 30 odsto.
Izvor: NIN
