Ponedeljak, 21 sep 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Teški metali u morskoj sredini

Žurnal
Published: 20. septembar, 2026.
Share
Sistem za hidridnu tehniku atomske apsorpcione spektrometrije, (Foto: UCG)
SHARE

Metali su prirodno prisutni u životnoj sredini, ali u zavisnosti od njihove koncentracije, hemijskog oblika i trajanja izloženosti mogu imati toksično djelovanje. Esencijalni metali, poput gvožđa, bakra i cinka, neophodni su za normalno funkcionisanje organizama, ali pri povišenim koncentracijama mogu postati štetni. Neesencijalni metali, kao što su živa, olovo i kadmijum, nemaju poznatu biološku funkciju i mogu biti toksični i pri veoma niskim koncentracijama.

Iako se u morskoj sredini pojavljuju i prirodnim procesima, ljudske aktivnosti značajno su povećale koncentracije pojedinih metala, naročito u priobalnim područjima. Oni se posebno mogu akumulirati u morskom sedimentu, gdje njihove koncentracije često znatno premašuju vrijednosti izmjerene u morskoj vodi. Zbog toga sediment predstavlja važan pokazatelj kvaliteta morskog ekosistema, ali i potencijalni sekundarni izvor zagađenja ukoliko dođe do ponovnog oslobađanja metala u vodeni stub.

Poseban problem predstavljaju postojanost metala i njihova sposobnost bioakumulacije u tkivima morskih organizama. Mušulje, ribe i morske cvjetnice često se koriste kao bioindikatori, jer mogu pokazati koliki je dio metala iz morske sredine biološki dostupan organizmima. Pojedini metali i njihovi hemijski oblici mogu se prenositi kroz lanac ishrane, dok se kod nekih, naročito metil-žive, može javiti i povećavanje koncentracija na višim trofičkim nivoima. Na taj način metali mogu dospjeti i do čovjeka konzumacijom morske hrane.

Riblja mlađ i rastilišta

Istraživanja sadržaja metala u morskoj sredini, koja u Institutu za biologiju mora sprovodi Laboratorija za hemiju mora i okeanografiju, od velikog su značaja za praćenje stanja morskog ekosistema i procjenu mogućih rizika za morski živi svijet i zdravlje ljudi.

Kroz brojne projekte nabavljena je savremena laboratorijska oprema, uključujući mikrotalasni sistem za pripremu uzoraka Anton Paar Multiwave Pro, atomski apsorpcioni spektrofotometar sa plamenom i hidridnom tehnikom Shimadzy AA-7000 i direktni analizator žive Milestone DMA-80.

Pouzdanost rezultata dodatno se provjerava redovnim učešćem u međunarodnim ispitivanjima osposobljenosti laboratorija i međulaboratorijskim poređenjima koje organizuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Time se obezbjeđuju usklađenost analiza sa međunarodnim standardima i kontinuirano unapređivanje kvaliteta istraživanja.

Izvor: UCG

TAGGED:laboratorijametaliMoreUCG
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Tufik Softić: Berane – Između praznih sela i nove šanse
Next Article Stefan Aleksić: Povratak litijuma i Rio Tinta?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Baš kao u bajci: Stočiću postavi se

U bajci braće Grim postoji stočić koji kada mu se kaže: „Stočiću, postavi se!“ –…

By Žurnal

Pročitani „studenti“ iz „Kamo sjutra“

Piše: Filip Dragović Evo možda je jutros jasnije kako se, poput dana i noći, razlikuju…

By Žurnal

Ugostiteljska razvijenost SFRJ po opštinama u 1980. godini

Piše: Miroslav Zdravković U ugostiteljstvu udeo Hrvatske u narodnom dohotku SFRJ iznosio je 40%, a…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Želidrag Nikčević: Cirkus, uramljen

By Žurnal
Drugi pišu

Sardele pune plastike, obala puna betona – šta čeka crnogorski Jadran do 2036.

By Žurnal
Drugi pišu

Tufik Softić: Freskopisanje crkve i duh starih vremena

By Žurnal
Drugi pišu

Miroslav Zdravković: Zarade na teritoriji bivše Jugoslavije, mart 2024.

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?