Piše: Tufik Softić
U Veliđu danas nema stanovnika, komšijskih razgovora ispred kuće, ni domaćinstava koja svakodnevno otvaraju vrata. Ostale su kuće, imanja i tek tragovi života koji je nekada postojao. Nema ljudi i nema ni ruke koja će ubrati jabuke, kruške ili šljive ove jeseni.
Voće je nekada bilo razlog da se ustane rano, obiđe imanje i napuni korpa, a danas, u sve praznijim selima ostaje na granama ili trune na zemlji, što je možda i naslikovitiji pokazatelj pražnjenja sela, posebno na sjeveru.
Kroz sudbinu ovog malog beranskog sela, udaljenog asfaltnim putem tek šest kilometara od grada, najbolje se vidi koliko je duboko demografsko pražnjenje zahvatilo Crnu Goru.
Veliđe nije usamljeni primjer, jer popis stanovništva 2023. godine pokazao je da su 74 naselja širom Crne Gore ostala bez ijednog stanovnika. Još stotine sela imaju svega nekoliko stanovnika. Ono što se nekada odvijalo postepeno i gotovo neprimjetno, danas je postalo jasno vidljivo u zvaničnoj statistici MONSTAT-a.
Priča o Veliđu je i u tom pogledu poseban pokazatelj – na popisu 2003. godine selo je imalo 29 stanovnika. Osam godina kasnije deset. Na popisu 2023. godine – nijedan. Za samo dvije decenije, jedno selo je prošlo put od malog, ali živog mjesta do prazne tačke na demografskoj i geografskoj karti.
Iza tog broja nije samo nije samo statistika. To su porodice koje su otišle, mladi koji nisu vidjeli dovoljno razloga da ostanu, kuće koje su ostale bez domaćina i imanja koja sve manje ima ko da obrađuje. Veliđe je zato slika procesa koji se, različitim intenzitetom, odvija širom Crne Gore.
Prema podacima MONSTAT-a, Crna Gora je 2023. godine imala 623.633 stanovnika sa stalnim mjestom boravka. Istovremeno, desetine naselja ostale su bez stanovnika, dok stotine drugih imaju svega nekoliko ljudi. Posebno je pogođen sjever, gdje su odlazak mladih, manjak radnih mjesta, slabija dostupnost usluga i starenje stanovništva godinama mijenjali sliku sela.
Niti u Veliđu, niti u bilo kojem selu koje ostalo prazno u Crnoj Gori ništa se nije desilo preko noći. Iz sela su prvo odlazili mladi, najčešće zbog školovanja i posla. Zatim su se gasile pojedine usluge, škole i prodavnice, a sa smanjenjem broja stanovnika postajalo je sve teže održati svakodnevni život. Kada ostanu samo staračka domaćinstva, povratak i eventualni demografski preporod postaje još teži.
Berane u tom pogledu ima posebno mjesto. Kao jedan od važnijih centara sjevera, grad i dalje ima potencijal da bude oslonac okolnim naseljima.
Ali dok se stanovništvo koncentriše u urbanom području, pojedina sela nestaju iz demografske slike. Veliđe je najvidljiviji primjer tog procesa.
Ipak, priča o sjeveru ne mora biti samo priča o odlasku. Jedna od razvojnih šansi mogla bi biti buduća saobraćajna povezanost. Izgradnja auto-puta i povezivanje sjevera sa centralnim dijelom Crne Gore otvaraju prostor za novu ekonomsku aktivnost, investicije, razvoj turizma i nova radna mjesta. Za Berane bi bolja povezanost mogla značiti i veću dostupnost tržištima i ljudima, ali i novu priliku da se potencijal ovog kraja bolje iskoristi.
Autoput, naravno, može otvoriti vrata, ali kroz njih moraju doći investicije, radna mjesta i bolji uslovi za život. Tek tada saobraćajna povezanost može postati dio šire razvojne politike koja bi negativne demografske trendove mogla usporiti, a dugoročno možda i preokrenuti. Ljudi ne ostaju samo zato što je do njihovog mjesta lakše doći, već kada imaju razlog da ostanu.
Veliđe je danas prazno, ali pitanje njegove budućnosti nije zatvoreno i zavisiće i od toga koliko će današnje mjere države prema sjeveru uspjeti da promijene uslove u kojima ljudi žive, rade i donose odluku da li da ostanu.
Može li ponovo biti ljudi koji će obrađivati imanja, brati voće i otvarati vrata kuća koje su danas zatvorene? Može li selo koje je na popisu 2023. godine imalo nula stanovnika na nekom budućem popisu ponovo imati makar dva ili tri dimnjaka iz kojih se zimi može vidjeti da ima života?
Jasno je da nije samo pitanje koliko ima praznih sela, već da li će mjere koje se danas preduzimaju biti dovoljne da za deset, dvadeset ili trideset godina neka od njih ponovo budu mjesta u kojima se živi.
Lako je provjerljiv podatak MONST-a da je na popisu 2011. u Crnoj Gori, mahom na sjevru, bilo 41 selo sa nula stanovnika, dok je 2023. taj broj porastao na 74. Ako bi Veliđe predstavljalo simbol demografskog pražnjenja, njegova budućnost mogla bi biti i jedan od najjasnijih pokazatelja da li će Crna Gora uspjeti da taj trend zaustavi.
Izvor: RTCG
