Mnogi od vas će gornji naslov doživjeti kao anahronizam. Ne čudite se. Nema greške ni u hronologiji ni u ličnostima. Sve je autentično. Ukoliko vas stvarno interesuje što je kralj Nikola I Petrović Njegoš mislio o Karlu Marksu i komunistima nastavite čitanje bez opterećenja. Da li se od doba kralja Nikole mišljenje o komunizmu popravilo ili pokvarilo zaključićete sami.
Elem, Kralj Nikola je uz svaku napisanu pjesmu ostavljao podatak o povodu pisanja pjesme.
Njegove pjesme bile su vezane za određene datume porodične, državne, društveno-aktuelne događaje, istorijske prigode itd… Kada je, napokon, pola vijeka poslije kraljeve smrti, sazrelo vrijeme da se objave sabrana djela kralja Nikole I Patrovića Njegoša u ondašnjoj SFRJ, stvari su se odvijale ovim tokom.
Daktilografi su prekucali kraljeve rukopise. Slovoslagači Cetinjske štamparije su napravili prve štampane primjerke djela. Korektori, lektori i recenzenti su obavili svoj dio posla i popravljene primjerke vratili slovoslagačima. Slovoslagači su primijetili da su neke napomene ispod nekih pjesama prekrižene. Za oko im je zapala jedna precrtana fusnota. Bijaše to napomena ispod pjesme od dvije strofe. Pjesma nije imala naslov ali je ispod te dvije strofe bilo naznačeno da ju je Kralj Nikola spjevao povodom objavljivanja „Manifesta Komunističke partije“. Brisanje napomene pobudilo je pažnju slovoslagača. Shvatili su kao i mnogo puta do tada da cenzori brišu određene djelove tekstova iz ideoloških razloga. Ništa neobično za to vrijeme. Ipak jedan slovoslagač je zapamtio ili čak sačuvao izvorni list rukopisa iz djela Kralja Nikole. Zahvaljujući njemu dobio sam trag. Uslijedilo je istraživanje.
![](https://zurnal.me/wp-content/uploads/2023/02/карл-маркс.jpg)
Pomenuti trag je rezultirao ovim tekstom koji neće biti cenzurisan iako su ideologija i cenzura i danas i te kako žive. Možda bi današnji cenzori bili čak mnogo rigorozniji prema Kralju Nikoli. Izbrisali bi mu mnoge pjesme, posvete a naročito pridjev srpski. U ovom, prevashodno, istraživačkom tekstu neće biti riječi o tome. Zadržaćemo se na izvoru nove doktrine odnosno na komunizmu i komunistima i na onome što je Kralj Nikola o njima mislio.
U svoje vrijeme Kralj Nikola se vrlo decidirano odredio prema pojavi komunizma i komunistima. U neku ruku pjesnički opjevao budućnost, odnosno naše vrijeme. Hvala mu.
Mislim da bi Kralju Nikoli zahvalnost trebalo da upute i Evropske dinanstije, a, evo i zašto.
Kralj Nikola je reagovao na vrijeme, mnogo ranije nego su se direktno sučelili smrtni neprijatelji Monarhija i Komunizam, Kruna i Komunistička partija. Mnogo prije nego će komunizam postati bauk koji kruži Evropom, mnogo prije revolucija i ratova, prije logora, prije pobjede komunista nad fašizmom, prije hladnog rata i gvozdene zavjese, crnogorski kralj Nikola je opjevao komunizam sledećim stihovima.
Na grbači od naroda
Lažni sjedi demagoga,
Da g՚ otolen toboš štiti
I od Krune i od Boga
A čapru bi mu sljuštio
Sa hrbata i sa šije
U p՚jančine i skitača
Zaštitnika puku nije
Pjesma „Na grbači od naroda…“ nastala je oko 1880 godine. Napisana je povodom „Manifesta komunističke partije“. Karl Marks je štampao „Manifest komunističke partije“ 1848 godine u Londonu. Na srpski jezik manifest je preveden 1871. godine i objavljen u listu „Pančevac“. Jovan Pavlović koji je uređivao „Pančevac” došao je na službu u Crnu Goru 1879. godine i 1886. godine postao ministar prosvjete Crne Gore. Kralj Nikola se preko Jovana Pavlovića upoznao sa „Manifestom komunističke partije“.
![](https://zurnal.me/wp-content/uploads/2023/02/Stamp_Soviet_Union_1948_CPA_1246-737x1024.jpg)
Kralj Nikola je tražio od Jovana Pavlovića da mu donosi na pregled korekturu lista „Glas Crnogorca“, što se Jovanu Pavloviću nije sviđalo. Osim toga, Kralj Nikola je naređivao i o čemu se treba i može pisati u novinama a o čemu se ne smije pisati, što se Jovanu Pavloviću još manje dopadalo. Bilo kako bilo, Kralj Nikola je provodio dosta vremena sa Jovanom Pavlovićem. Razgovarali su o svemu i svačemu. U tim razgovorima negdje se zametnula priča i o društvenim situacijama i pokretima u Evropi. Tu se kralj zahvaljujući Jovanu Pavloviću upoznao sa aktuelnostima svoga vremena odnosno sa „Manifestom komunističke partije“, koji je Jovan Pavlović, kao što rekosmo, već bio objavio u „Pančevcu“.
Kralj Nikola je imao običaj da se još više nego za samo djelo zainteresuje za autora djela. Pretpostavimo da je Jovana Pavlovića pitao ko su ti ljudi? Što rade i od čega žive taj Karl Marks i Fridrih Engels? Jovan Pavlović mu je, vjerovatno, ispričao neke njihove životne epizode što je Kralja Nikolu moguće ponukalo na onakvu drugu strofu pjesme.
Jovan Pavlović je bio izuzetna ličnost, ličnost od ogromnog značaja za kulturni preobražaj Crne Gore.
Ranko Rajković