Električna energija sa 114 miliona čini petinu izvoza i pored hidrološki loše godine, slijedi izvoz pića za 45 miliona, ruda za 42,5 i Ijekova za 38,7 miliona. Prema papirima, Crna Gora je značajan izvoznik nafte i aviona.
Najznačajniji izvozni proizvod Crne Gore u prošloj godini bila je električna energija sa 114 miliona eura, od ukupnog izvoza od 615 miliona eura, a zatim slijedi izvoz pića za 45,1 milion, ruda za 42,5 miliona, Ijekova za 38,7 miliona, aviona i djelova za 38,4 miliona, aluminijuma za 38 miliona, nafte za 28,7 miliona, suvog mesa za 26,2 miliona eura. Ukupan uvoz iznosio je 4,08 milijardi, odnosno bio je skoro sedam puta veći od izvoza.
Monstat podatke o izvozu pravi na osnovu carinskih deklaracija o robi koja prelazi granicu i ona koja izlazi iz Crne Gore zabilježena je kao izvoz, bez obzira da li je proizvedena u Crnoj Gori, reeksportovana preko njene teritorije ili je zbog neke greške povučena i vraćena u zemlju porijekla. S obzirom na to da je crnogorski izvoz matematika malih brojki ovaj reeksport ili povrat robe utiču na to da Crna Gora u milionima izvozi ono što ne proizvodi, kao što su naftni derivati sa izvozom od skoro 29 miliona, aviona i njihovih djelova za 38,4 miliona, vozila za 14,6 miliona.
Uvoz hrane 15 puta veći od izvoza
Crna Gora je prošle godine uvezla hrane za 772 miliona eura, a istovremeno je izvezla hrane za 54,4 miliona eura.Najznačajnija stavka u izvozu hrane je suvo meso u vrijednosti od 26,2 miliona eura,do čega je najviše otpremljeno u Srbiju za 22,2 miliona. Suvo meso je prodavano i na Kosovu za 1,3 miliona, u Sjevernoj Makedoniji za 853 hiljade, u BiH za 833 hiljade,a bilo ga je i na trpezama u Njemačkoj za 519 hiljada, Švedskoj za 342 hiljade, Sloveniji za 78 hiljada, Francuskoj za 31 hiljadu.
Prerađevina od mesa (kobasice i slično) izvezeno je za 7,7 miliona eura, od čega najviše u BiH za 2,6 miliona, u Srbiju za 2,4 miliona, na Kosova za dva miliona, ali je ovaj proizvod išao i u Sjevernu Makedoniju za 441 hiljadu, Njemačku za 97 hiljada, Švedsku za 78 hiljada.
Ukupan izvoz mesa i mesnih proizvoda iznosio je 38 miliona eura, odnosno za osam miliona je veći nego u 2023. godini. Istovremeno ukupan uvoz mesa i prerađevina iznosio je 183 miliona.
M. K. Badrakumar: Iran se opredelio za osvetu dugog trajanja
Ukupan uvoz mliječnih proizvoda bio je 71 milion eura, a izvezeno je svega 288 hiljada. Mlijeka je izvezeno za 156 hiljada, od čega skoro sve u BiH za 153 hiljade. Samog sira je uvezeno za 30 miliona, a izvezeno za 85 hiljada,od čega u Njemačku za 35 hiljada i Srbiju za 20 hiljada.
Crna Gora je izvezla povrća za 4,8 miliona eura, od čega je sušeno povrće vrijedilo 1,8 miliona, ostalo povrće 1,7 miliona, smrznuto za 1,1 miliona.Tamo gdje se nabrajaju konkretne vrste povrća stavke su simbolične, tako je izvezeno krompira za 18 hiljada, paradajza za 1.224 eura… Uvoz krompira vrijedio je 4,2 miliona,a paradajza 8,4 miliona.
Tog ostalog povrća najviše je izvezeno u Italiju za 748 hiljada, pa za Surinam (država u Južnoj Americi) za 411 hiljada, Sloveniju za 269 hiljada, Bugarsku za 164 hiljade… Zamrznutog povrća najviše je izvezeno u Italiju 748 hiljada, Austriju 119 hiljada, Estoniju 83 hiljade,… Sušenog povrća Crna Gora je izvezla u Austriju za 557 hiljada, Italiju za 507 hiljada, Švajcarsku za 274 hiljade, Njemačku za 267 hiljada. Nisu poznati značajni crnogorski proizvođači zamrznutog i sušenog povrća, pa je moguće da se radi o reeksportu ili povratu proizvoda.
Voća je iz Crne Gore izvezeno za 3,2 miliona eura, od čega dinja i lubenica za 834 hiljade, grožđa za 385 hiljada, kajsija i bresaka za 165 hiljada. Međutim, najviše je izvezeno zamrznutog i kuvanog voća i to za 1,2 miliona eura,od čega u Srbiju za 1,03 miliona.
Dinja i lubenica najviše je izvezeno za BiH za 556 hiljada eura, a zatim za Srbiju za 140 hiljada, Hrvatsku za lio hiljada. Grožđa je izvezeno najviše za Hrvatsku za 112 hiljada, kao i kajsija i bresaka za 135 hiljada.
Od prehrambenih proizvoda Crna Gora je postala značajni izvoznik čokolade i proizvoda od kakaoa i to za tri miliona eura, osim ako se ne radi o reeksportu. Najviše je izvezeno za Srbiju 875 hiljada, Kosovo 372 hiljade, BiH 257 hiljada, Hrvatsku 251 hiljadu, Njemačku 165 hiljada, Bugarsku 145 hiljada.
Ukupan izvoz pića vrijedio je 45,1 milion eura, od čega piva za 4,3 miliona, vina za 16,4 miliona i votke, rakije i žestokih alkoholnih pića za 23,6 miliona.
Najviše vina ide za Srbiju, a votke za Izrael
Nikšićko pivo proizvodi se i u Srbiji, tako se iz Crne Gore izvozi u manji broj država i u manjim količinama, većinom na Kosovo 1,7 miliona, BiH 1,3 miliona, Albaniju za milion.
Većina crnogorskih vina prodato je u Srbiji za 10,2 miliona, ali i u preko 30 država. Izvoz vina u Bih vrijedio je 2,6 miliona, i Kini za 535 hiljada, u Hrvatskoj za 390 hiljada,Albaniji za 271 hiljadu, Njemačkoj za 260 hiljada, SAD-u za 227 hiljada, Kanadi za 107 hiljada.
Žestokih pića, gdje dominira votka iz nove fabrike u Nikšiću, izvezeno je za 23,6 miliona, od čega najviše u Izrael 6,8 miliona, Letoniju za 6,4 miliona, Ujedinjene Arapske Emirate za 2,4 miliona, SAD za 2,2 miliona.
Izvoz Ijekova i medicinskih sredstava (Hemofarm Podgorica) vrijedio je 38,7 miliona eura,od čega je u Srbiju izvezeno za 38,6 miliona a u BiH za 97 hiljada eura.
Nafte je preko granice Crne Gore izvezeno za 28,7 miliona eura,od čega u Sloveniju 15,8 miliona eura. Na spisku Monsta o trgovinskoj razmjeni nalazi se preko 200 država i teritorija ali i dodatna kolona za razno. E u to razno smo izvezli nafte za 13 miliona eura.
Crna Gora je izvezla i hernijskih proizvoda za devet miliona, plastičnih masa za 5,1 milion,etiketa od papira za 2,5 miliona, odjeće za 9,5 miliona, nakita za 4,3 miliona, obrađenog kamena za 2,4 miliona. Namještaja, posteljine i madraca izvezeno je za tri miliona, dok je njihov uvoz vrijedio 123 miliona.
Uvoz električne energije pao je sa 207 miliona iz 2023. na prošlogodišnjih 114 miliona zbog manjka padavina. Najviše struje otišlo je za Švajcarsku 22,9 miliona, Srbiju 22 miliona, BiH 21,3 miliona.
Izvor: Bankar.me
