Kao književno-jezički rodoljub smatram da uoči nove 2023. godine zaslužujemo svoju izvornu riječ godine za 2022. bez obzira što kao mlada država još nemamo svoj rečnik. Hajde da pronađemo riječ ljubimicu.
2019. godina je na tron postavila riječ ONI. Tu se radilo o rodnoj ravnopravnosti. Potreba da se niko ne povrijedi imenovanjem pola. Korišćenjem zamjenice ONI udovoljilo se osobama koje nijesu željele da budu identifikovane po polu. U tom cilju je izabrana neutralna riječ ONI. To neodređeno ONI trebalo je da doprinese rodnoj ravnopravnosti i da je afirmiše. Čini mi se da bi u našoj sredini i jezičkoj normi najprikladnije bilo reći ONI, i dodati im TAMO ONI kao odrednicu za neimenovane. Mudra složenica. Riječi godine dodajemo još jedno ONI koji žive među nama ali sa svojom ličnom seksualnom sviješću. I što je najvažnije dobijamo novokovanicu u duhu našeg jezika ONITAMOONI.
Iste godine neki rečenici su se brinuli i za planetu Zemlju koja je rodno apsolutno određena kao majka Zemlja. Svjetsku javnost su zabrinule klimatske promjene. Te godine bilo je raznih konferencija o klimi i međunarodnih samita na kojima su učestvovali svjetski lideri. Kao odgovor na te skupove mlađe gneracije su organizovale žestoke proteste. Borile su se svom snagom na svoj način za budućnost planete Zemlje. Sjetite se samo petnaestogodišnje Grete Tumberg koja je organizovala školske štrajkove za globalno udruženo obuzdavanje klimatskih promjena. Zbog vatrenih govora o klimatskim promjenama djevojčicu Gretu su predlagali za Nobelovu nagradu. Mlada Greta je zbog klime čak i psovala. Sve to uticalo je da se za riječ 2019. godine proglase i KLIMATSKI PROTESTI. Ja bih tu riječ rado pretvorio u složenicu koja odgovara našem jeziku i skratio u KLIMABUNT.
Dok smo sa POSTISTINOM i lažnim državnim udarom išli ispred svijeta sa rodnom ravnopravnošću i riječju ONI zakasnili smo nekoliko godina. Što se KLIMABUNTA tiče on će biti aktuelan svake godine.
2020. godine iako se to očekivalo riječ godine ipak nije bila ni korona ni pandemija već LOKDAUN. Opet složenica. Zaključavanje. Izolacija. Riječ ne zahtijeva dodatna objašnjenja. Svi znamo što znači. Prilagođavajući je našem jeziku mogli bi reći da je KATANAC naša riječ godine.
2021. godine uveliko su se osjećale posledice pandemije pa se i svjetska riječ godine naslonila na izbor iz 2020. Manje više svi rečnici za riječ godine su izabrali VAKCINU. Oksfordski rečnik je VAKCINU skratio na VAX. I kod nas je vakcina bila riječ godine. Dvoumili smo se i birali između raznih vrsta vakcina kineske, fajzera, astra zeneke. Iako potiče iz njemačkog jezika naši stariu su za vakcinu koristili riječ PELCOVANJE. Ukoliko bi po uzoru na druge riječ skratili dobili bi PELC kao svjetsku i našu riječ godine.
2022. godine u vezi riječi godine prvi se oglasio Vebsterov rečnik proglašavajući za riječ 2022. godine GASLAJTING. GASLAJTING je složenica vezana za strah, neprijatnost, progon, loša osjećanja, nesigurnost, samopreispitivanje, patnju. GASLAJTING označava stanje osobe koja se osjeća psihološki, emotivno, politički, građanski duboko izmanipulisana. Na našem jeziku to bi otprilike značilo da osoba doživljava peglanje sa svih strana sve dok ne prodimi i dok samu sebe ne počne da preispituje da li je zbog toga stvarno luda. U duhu našeg jezika GASLAJTING bi odgovarao riječi PSIHOPEGLARNIK. To bi bila naša riječ za 2022. godinu usklađena sa svjetskim trendovima.
Do sada raspolažemo sa sedam riječi godine koje su i svjetske i naše. To su: POSTISTINA i DESPOTOUDAR (2016); FISTUNOSTRES (2017); ŠTETOČINSTVO (2018); ONITAMOONI i KLIMABUNT (2019); KATANAC (2020), PELC (2021) i PSIHOPEGLARNIK (2022).
Kao književno-jezički rodoljub smatram da uoči nove 2023. godine zaslužujemo svoju izvornu riječ godine za 2022. bez obzira što kao mlada država još nemamo svoj rečnik. Hajde da pronađemo riječ ljubimicu.
Ove godine najčešće smo govorili o litijama, ustoličenju, crkvi, Belvederu, izdaji, suzavcu, gumama, komitama, policiji, Temeljnom ugovoru, Ustavu. Dajem prednost Ustavu. Ustav bi mogao biti naša riječ godine. O Ustavu treba govoriti kao što govore klinci. Klinci kažu USTAV JE ZAKON ZA ZAKONE. U par riječi klinci su neuporedivo jasniji i precizniji nego u svim svojim patetičnim nastupima predsjednik države, portparoli političkih partija vladajućih i opozicionih, poslanici u Skupštini Crne Gore, novinari, građanski aktivisti, intelektualci, ugledni pravnici i tako redom. Kad klinci kažu USTAV JE ZAKON ZA ZAKONE sve je razumljivo. Kad o Ustavu i Ustavnom sudu pričaju članovi sudskog savjeta, sudije, advokati, pravni eksperti, analitičari stvari postaju komplikovane, nategnute, nejasne, slabo razumljive.
Činjenica je da se Ustav ne skida sa usana ni ljudima u Skupštini, ni onima što zbog Ustava protestuju ispred Skupštine, ni spikerima televizije, ni novinarima, ni pravnicima, ni građanima. Zbog toga USTAV treba proglasiti za našu riječ godine ali ne u onako suvoparnom i formalanom izrazu. Po mom sudu trebalo bi od ustavne krize napraviti novu riječ, neku složenicu, novokovanicu kao što to najčešće i rade urednici velikih rečnika poput Oksforda, Vebstera, Robertsa, Kolinsa….
U tom smislu naša složenica bi mogla glasiti USTAVOSLOM. Svi se mogu pronaći u USTAVOSLOMU kao najbitnijoj riječi za 2022. godinu u Crnoj Gori.
Na kraju ove analize volio bih da se na moj skromni prilog o riječima godine u svijetu i u Crnoj Gori neko kritički osvrne, da me ispravi, dopuni i pomogne mi iduće godine u radu na ovom sociološki interesantnom projektu.
Ranko Rajković
