Sedmoro potencijalnih kandidata za predsednika Francuske prvi put se zajedno našlo na pozornici uoči izbora 2027. godine, ali posle duge debate nije bilo moguće izdvojiti jasnog pobednika.
Žan-Lik Melanšon, Marin Tondelije, Rafael Gliksman, Gabrijel Atal, Eduar Filip, Bruno Retajo i Marin le Pen, koja trenutno predvodi predsedničku trku, suočili su stavove na glavnom terenu kompleksa Rolan Garos u Parizu.
Debatu je organizovalo uticajno francusko udruženje poslodavaca MEDEF, a razgovor o pitanjima koja utiču na domaću industriju trajao je više od sat vremena duže nego što je bilo planirano.
Najveće razlike među kandidatima pokazale su se u odnosu prema Evropskoj uniji, načinu smanjenja ogromnog javnog duga, penzionom sistemu i ulozi države u privredi. Iako su se složili da su francuske javne finansije neodržive, ponudili su potpuno različita rešenja.
Politiko je posle prve velike debate izdvojio četiri ključna zaključka koji pokazuju koliko je predsednička trka i dalje otvorena, ali i koliko bi njen ishod mogao da utiče na budućnost Francuske i cele Evrope.
Kandidati nemaju zajedničku viziju Evrope
Duboke podele oko politike prema Evropskoj uniji izbile su u prvi plan samo nekoliko sati nakon što je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na istom skupu branila predlog budžeta Unije vrednog dva biliona evra.
Eduar Filip, kandidat desnog centra i premijer Francuske od 2017. do 2020. godine, oštro je kritikovao odluku Fon der Lajen da sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Škotskoj potpiše trgovinski sporazum koji je nazvao „bednim“.
Filip je istovremeno pohvalio odlučnost kanadskog premijera Marka Karnija u odnosima sa Trampom i podržao stvaranje unije tržišta kapitala na nivou Evropske unije.
„Moramo da ubedimo naše evropske partnere da sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama razgovaraju jezikom moći“, rekao je Filip.
Rafael Gliksman, poslanik levog centra u Evropskom parlamentu, ocenio je da Francuska nije iskoristila aktuelnu geopolitičku situaciju kako bi preuzela vodeću ulogu u izgradnji strateški samostalnije Evrope, što je ideja koju je dugo zastupao predsednik Emanuel Makron.
„Francuska može da bude pokretačka snaga te autonomne evropske sile koja zna kako da brani svoje interese. Ali da bi to postigla, mora da prestane da se plaši – da se plaši da brani svoje interese“, poručio je Gliksman.
Žan-Lik Melanšon, dugogodišnji kritičar Evropske unije, tvrdio je da ona ne može da pokaže snagu prema globalnim silama poput SAD i Kine dok ostaje vezana za „slobodnu i nenarušenu konkurenciju i ideologiju slobodne trgovine“.
Melanšon je najavio da bi Francuska, ako on bude izabran, odbila da poštuje pravila EU u oblasti trgovinske i ekonomske politike. Ponovio je i zahtev za izmenu ugovora na kojima počiva Unija.
Marin le Pen, poznata po evroskeptičnim stavovima i ranijem zalaganju za izlazak Francuske iz EU, najavila je da bi kao predsednica smanjila francuski doprinos budžetu Unije za pet milijardi evra.
Marin le Pen predstavila obrise ekonomskog programa
Jedno od ključnih pitanja pred početak kampanje bilo je da li će Marin le Pen i njen Nacionalni savez ublažiti populističku ekonomsku politiku kako bi privukli širi krug desno orijentisanih birača.
Očekivalo se da će stranka usvojiti politiku naklonjeniju privredi u trenutku kada je izgledalo da Le Pen, zbog presude za proneveru, neće moći da se kandiduje i da će vođenje kampanje prepustiti svom tridesetogodišnjem nasledniku Žordanu Bardeli. Međutim, odluka suda iz jula neočekivano joj je otvorila put za učešće na izborima, čime je ponovo pokrenuto pitanje ekonomskog pravca stranke.
Neposredno pre početka debate francuski list „Figaro“ objavio je da investitor Fransoa Dirvi, kojeg je Bardela angažovao kao ekonomskog savetnika, neće učestvovati u kampanji Marin le Pen. To je protumačeno kao signal udaljavanja od politike naklonjene poslovnom sektoru koju je Bardela zastupao.
Le Pen se tokom debate uglavnom držala svojih dugogodišnjih ekonomskih predloga, koje njeni kritičari ocenjuju kao nerealne, ali je predstavila i neke mere koje bi mogle da naiđu na odobravanje poslovne zajednice.
Obećala je uštede od 125 milijardi evra smanjenjem troškova povezanih sa imigracijom, ukidanjem dela državnih agencija i umanjenjem francuskih uplata u budžet Evropske unije.
Potvrdila je i da želi da minimalnu starosnu granicu za odlazak u penziju za većinu zaposlenih ponovo smanji na 62 godine, čime bi poništila spornu Makronovu reformu iz 2023. godine. To pitanje izazvalo je neslaganja i unutar Nacionalnog saveza.
„Bardelina dimna zavesa definitivno je podignuta“, rekao je Gabrijel Atal, bivši premijer i lider Makronove stranke Preporod.
Le Pen je, međutim, predložila i ustavni amandman kojim bi buduće vlade bile obavezane da budžetski deficit drže ispod određenog nivoa, po uzoru na nemačku „kočnicu duga“.
Svi vide problem javnog duga, ali ne i isto rešenje
Niko od učesnika debate nije tvrdio da je francuski javni dug, koji premašuje 3,5 biliona evra, održiv. Predložena rešenja kretala su se od Melanšonovog zahteva da se obustavi plaćanje kamata na dug koji drži Evropska centralna banka do smanjenja socijalnih davanja.
Eduar Filip i Gabrijel Atal pokušali su da se predstave kao fiskalno odgovorni centristi spremni da smanje javnu potrošnju. Protivnici su ih, međutim, podsetili da je francuski dug porastao za više od bilion evra otkako je Emanuel Makron postao predsednik 2017. godine.
Melanšon je ostao pri predlogu koji se odnosi isključivo na obveznice u vlasništvu Evropske centralne banke.
„Ne kažem da ćemo dovesti u pitanje dužničke hartije u vlasništvu privatnih poverilaca… barem ne u ovoj fazi“, rekao je Melanšon, izazvavši smeh publike.
Prva debata završena bez jasnog pobednika
Format u kojem je sedmoro predsedničkih kandidata delilo pozornicu i davalo duge odgovore nije omogućio nijednom učesniku da ostvari ubedljivu pobedu.
Bruno Retajo, lider Republikanaca, predstavio se kao konzervativac naklonjen privredi i manjoj državnoj administraciji, po uzoru na nekadašnjeg američkog predsednika Ronalda Regana. Obećao je da će „državu staviti u službu preduzeća“.
Predlozi dvojice najlevlje orijentisanih učesnika, Žan-Lika Melanšona i liderke Zelenih Marin Tondelije, naišli su na slabiji prijem od stavova njihovih suparnika. Takva reakcija bila je očekivana jer su većinu publike činili predstavnici poslovnog sektora.
Osam meseci pre izbora predsednička trka u Francuskoj ostaje potpuno otvorena. Njen ishod mogao bi duboko da promeni ne samo politički i ekonomski pravac zemlje već i odnos snaga unutar Evropske unije.
Izvor: Politiko/ NIN
