Delo intrigantnog naslova „Tajna ispod mrtve mačke“ sa podnaslovom „Priča o nestalim romanima Ive Andrića“ posle desetogodišnjeg istraživanja i prikupljanja obimne građe konačno je stiglo do čitalačke publike.
Poznati advokat, novinar i pisac Predrag T. Savić iz Beograda napisao je uzbudljiv priču, za koju sam kaže da je nešto između romana, eseja, drame i psihološkog trilera o nobelovcu Ivi Andriću. Knjiga je objavljena kao zajednički je izdavački poduhvat „Narodne prosvete“ i „Filipa Višnjića“.
U kući Ive Andrića u Herceg Novom za 20. jul zakazana je promocija ovog neobičnog romana. Na predstavljanju knjige, pored autora govoriće i dr Milorad Vukanović, predsednik Srpsko nacionalnog vijeća iz Dubrovnika, profesor Željko Komnenović predsednik Opštine Tivat i Dejan Mastilović, direktor IK “ Filip Višnjić“.
Tekstove iz knjige čitaće Nenad Hadži Maričić, stalni član Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Tri dana kasnije 23. jula promocija knjige održaće se i u Galeriji Muzeja Hercegovine u Trebinju.
Na pitanje zašto je rad na ovom specifičnom, intrigantnom i uzbudljivom delu trajao toliko dugo, Predrag Savić, odgovara da se ideja o pisanju ovog dela rodila se još pre dvadesetak godina.
„U razgovoru sa dvojicom, sada pokojnih predivnih ljudi i stručnjaka enciklopedijskog znanja – Slobodanom Mileusnićem, upravnikom Muzeja SPC i Sinišom Dimitrijevićem, rediteljem i publicistom, saznao sam da je Ivo Andrić, imao nameru da piše roman o zvonima, kao i da je pomno proučavao srpski rimokatolički pokret.“
Savić pojašnjava da je 2014. godine došao u posed spiska od 500 bibliografskih jedinica o zvonima koji se nalazi u zaostavštini Ive Andrića u Istorijskom arhivu SANU.
„Počeo sam da proučavam tu bibliografiju. To je na kraju preraslo u pijanstvo srca i preokupaciju. Počeo sam i da skupljam zvona, tako da danas imam i zavidnu kolekciju. Paralelno sam proučavao Srbe rimokatolike, i čak uspeo sa Sašom Nedeljkovićem da napišem dve istorijske studije o dubrovačkim Srbima. Na tom istraživačkom poslu uspeo sam pronađem i prostora za moju advokatsku struku i da rehabilitujem Andrićevog prijatelja dr Matu Gracića, zaboravljenog velikana i čelnika Srba rimokatolika iz Dubrovnika,“ navodi Savić i ističe da je prikupio više hiljada izvora, knjiga, studija, novinarskih tekstova, naučnih radova, internet stranica, TV emisija…
„I zaista mi je trebalo mnogo vremena da to uobličim u konačnu formu“ kaže on i ističe da su mu u pisanju romana posebno pomogla saznanja sakupljena iz dela Miroslava Karaulca, Žanete Đukić Perišić, Jovana Rukavine, Radovana Popovića, Slobodana Grubačića, Miljana Glišića i mnogih drugih.
Kroz razgovore sa Andrićevim prijateljima, savremenicima, političarima, policijskim islednicima, znanim i neznanim ličnostima, autor nam otkriva do sada nepoznate detalje iz života Andrića, njegove stavove, strahova i dileme, posebno u periodu neposredno posle Drugog svetskog rata. To je vreme početka komunističke vladavine, koja je obeležena masovnim likvidacijama, posebno srpske predratne intelektualne elite.
Iz pregršti istorijskih podataka saznajemo kako se zbog Stepinca i ustaških zločina u Jasenovcu Ivo Andrić odrekao rimokatoličke vere, ali i najsurovije detalje o likvidacijama i progonima iz doba revolucionarne pravde, kada je komunističkim neistomišljenicima život visio o koncu.
Kroz ovaj neobičan roman defiluju: grofovi Ivo i Lujo Vojinović, Mato Gracić, Marko Murat, Anatolij Ivanović, Svetozar Ćorović, Antun Farčić, Viktor Novak, Stevan Moljević, Niko Bartulović, Marko Ristić, Isidora Sekulić, Bela Pavlović, Dimitrije Mitrinović, Vladimir Vauhnik, Branko Lazarević, Rafael Lemkin, Ludvik Hiršfeld i desetine drugih poznatih ličnosti.
Na kraju Predrag Savić, naglašava da će zahvaljujući istrajnom radu na prikupljanju istorijske građe o Andriću, uskoro svetlo dana ugledati novo ostvarenje:
„U pitanju je istorijska studija sa političkim portretima Ive Andrića, Iva Bartulovića i Vladimira Vauhnika. Na ovom projektu radim zajedno sa velikim istraživačem i neprikosnovenim poznavaocem istorije Nikolom Milovančevim, iz Ljubljane“.
Izvor: Politika
