Finansijska psihoterapija nije novina, iako poslednjih godina postaje sve značajnija tema. Ova specijalizacija, koja pomaže ljudima da bolje razumiju i upravljaju svojim emocijama u odnosu prema novcu, sve je traženija. Finansijski terapeuti, koji pomažu klijentima da usmjere svoje stavove i ponašanja prema finansijama, sve su prisutniji.
Pohlepa kao psihološki i društveni fenomen
Viki Rejnal je jedna od poznatih psihoterapeutkinja koja se specijalizovala za ovu vrstu terapije. Rejnal, koja praktikuje u Londonu, nudi pristup zasnovan na psihodinamskoj terapiji. U svom opisu rada kaže: „Pomoći ću vam da dublje razumijete sebe i probleme sa kojima se suočavate, te ću vas voditi kroz proces promjena kako biste živjeli ispunjeniji život.“ Jedno od njenih specifičnih interesovanja jeste odnos ljudi prema novcu.
Novac se u terapiji može pojaviti u različitim oblicima. Klijenti mogu osjećati neprekidnu potrebu za gomilanjem bogatstva, iako im to ne donosi ispunjenje. Neki su prošli kroz finansijsku traumu, dok drugi pate od prekomjerne potrošnje. Takođe, česti su i sukobi oko novca u međuljudskim odnosima. Rejnal koristi psihoterapijske tehnike kako bi pomogla klijentima da prepoznaju i promijene svoj emocionalni odnos prema novcu.
Jedan od ključnih pojmova u finansijskoj psihoterapiji jeste pohlepa, koja kroz istoriju nije izbjegavala pažnju filozofa i psihologa. Mnogi su različito gledali na ovu osobinu. Neki su je smatrali pokretačem ekonomskog rasta, dok su drugi ukazivali na njene destruktivne posljedice, poput nejednakosti i korupcije. Rejnal piše da psihoanalitičari vjeruju da želja za gomilanjem bogatstva proizilazi iz kombinacije unutrašnjih potreba i spoljašnjih društvenih pritisaka. Pohlepa često ne ispunjava svoja obećanja, ostavljajući čak i bogate osobe praznima i nezadovoljnima.
Pohlepa kao pokretač i destruktivna sila
Iako je pohlepa kao osobina često negativno shvaćena, neki, poput Gordona Geka u filmu Vol Strit (2010), vide je kao pozitivan pokretač. Gekova poznata rečenica: „Pohlepa je dobra“ često se koristi kao opravdanje za ambiciju. Ipak, mnogi smatraju da pohlepa može biti vrlo destruktivna. Svi su svjesni da može dovesti do nepravde, korupcije i društvenih kriza.
Pohlepa i novac povezani su sa preživljavanjem. Evolucioni psiholozi smatraju da pohlepa podstiče sticanje imovine koja povećava socijalni status i time šanse za privlačenje partnera. Ipak, Džon Mejnard Kejns, poznati ekonomista, smatrao je da je želja za novcem zapravo oblik ludila. Po njegovom mišljenju, novčana motivacija često se prikazuje kao društveno korisna, iako u stvarnosti može biti destruktivna.
Rejnal spominje i Ota Feničela, koji je još davne 1938. tvrdio da kapitalizam tjera ljude na akumulaciju bogatstva. Po njegovom mišljenju, ljudska potraga za novcem nije samo rezultat spoljašnjih faktora, već i unutrašnjih, poput narcisoidnih potreba. Iako novac može biti simbol moći i samopouzdanja, Rejnal naglašava da u društvu onaj ko posjeduje novac često stiče poštovanje i moć.
Religija i njen uticaj na odnos prema novcu
Religija takođe oblikuje naš odnos prema novcu. U mnogim religijskim učenjima, poput hrišćanstva i budizma, pohlepa se osuđuje. Hrišćanstvo je čak smatra smrtnim grijehom, dok je u budizmu jedan od tri uzroka ljudske patnje. U Danteovom Paklu, škrtice i rasipnici smješteni su u isti krug, što simbolizuje da oba pristupa bogatstvu vode do istog problema – nemogućnosti umjerenog upravljanja resursima.
Pohlepna težnja za novcem često ne donosi ono što ljudi traže. „Novac nije mogao donijeti ljubav, unutrašnju vrijednost ili sreću“, piše Rejnal u svojoj knjizi o novcu. Priča o kralju Midi, poznata iz grčke mitologije, odlično prikazuje posljedice pretjerane želje za bogatstvom. Mida, koji je poželio da sve što dotakne postane zlato, završava u gladi i propasti, jer bogatstvo samo po sebi ne može zadovoljiti osnovne ljudske potrebe.
Priča o Midi prenosi snažnu poruku: novac ne donosi sreću. Težnja za njim može postati prokletstvo i destruktivna sila. Dionis, bog koji je ispunio Midinu želju, pokazuje dvije strane iste medalje: uživanje i opasnost od pretjerivanja. Rejnal ističe kako pohlepa može biti poput vina – donosi užitak, ali i uništenje ako se ne kontroliše.
U svojoj knjizi Money on Your Mind: The Psychology Behind Your Financial Habits, Rejnal piše da mnogi ljudi miješaju pohlepu sa strahom i tjeskobom. Tek kada se prizna da postoje dublji emocionalni pokretači želje za više, moguće je promijeniti ponašanje. Priznavanje ove unutrašnje borbe prvi je korak ka iscjeljenju.
Iako mnogi vjeruju da im novac može donijeti sreću ili unutrašnje zadovoljstvo, Rejnal podsjeća da se novac ne može kupiti. Ova filozofija prepoznaje iluziju koju stvara naš odnos prema novcu. Bez obzira na bogatstvo, mnogi ostaju prazni i nezadovoljni, jer ono što su željeli nije moguće kupiti.
Na kraju, mnogi klijenti i dalje traže sreću u bogatstvu, iako to nije uvijek put ka ispunjenju, prenosi Bonitet. U tom procesu, finansijska psihoterapija pomaže u razumijevanju dubokih emocionalnih veza prema novcu, čime otvara vrata promjeni i unutrašnjem miru.
Izvor: Bankar.me
