Piše: Džo Lorija
Prevod: Žurnal
Kao svojevrsni oproštajni potez upućen dolazećem američkom predsjedniku Donaldu Trampu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, poraženi Džo Bajden je izazvao Pentagon i ugrozio evropsku i američku bezbjednost odlukom, objavljenom u nedjelju, da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete dugog dometa na rusku teritoriju.
Samo prije dva mjeseca, u septembru, Bajden je popustio pred realistima u Pentagonu i suprotstavio se ideji da se Ukrajini dozvoli da ispaljuje britanske rakete dugog dometa Storm Shadow duboko u rusku teritoriju, iz straha da bi to moglo dovesti do direktnog vojnog sukoba NATO-a i Rusije sa svim što bi iz toga proisteklo.
Ruski predsednik Vladimir Putin je tada upozorio da će britanski vojnici na terenu u Ukrajini, koji ispaljuju britanske rakete na Rusiju uz geostratešku podršku Sjedinjenih Država, „značiti da su NATO zemlje — Sjedinjene Države i evropske zemlje — u ratu sa Rusijom. A ako je to slučaj, onda će, imajući u vidu promjenu u suštini sukoba, Rusija donijeti odgovarajuće odluke kao odgovor na prijetnje koje nam se postavljaju.“
Ovo je bilo jasno upozorenje da bi britanski i američki ciljevi mogli biti pogođeni. Bajden je tada mudro odustao.
To je bio drugi put da je Bajden stao na stranu Pentagona, suprotstavljajući se neokonzervativcima u svojoj administraciji, kada je riječ o izbjegavanju direktnog rata sa Rusijom. Prvi put se to dogodilo u martu 2022. godine, kada je njegov neokonzervativni državni sekretar Entoni Blinken iskoračio iz okvira, objavivši da će SAD dati članici NATO-a Poljskoj „zeleno svjetlo“ da pošalje lovce Mig-29 u Ukrajinu kako bi sprovela zonu zabrane leta protiv ruskih aviona.
Članovi Kongresa i mediji su zatim izvršili pritisak na Bajdena da odobri ovu akciju, sve dok se nisu umješale razboritije glave iz američkog Ministarstva odbrane, najvećeg izvoznika nasilja u istoriji, i zaustavile je.
Na kraju, Bajden je stao na stranu Pentagona i nije mogao biti jasniji u objašnjenju zašto. On se usprotivio NATO zoni zabrane leta iznad Ukrajine koja bi se suprotstavila ruskim avionima, rekavši: „To se zove Treći svjetski rat, u redu? Da budemo načisto, ljudi. Nećemo voditi treći svjetski rat u Ukrajini.“
Američki ministar odbrane Lojd Ostin ga je tada podržao, izjavivši:
„Predsjednik Bajden je jasno rekao da američki vojnici neće ratovati protiv Rusije u Ukrajini, a ako uspostavite zonu zabrane leta, svakako ćete, da biste je sproveli, morati da se sukobite sa ruskim avionima. A to bi nas, ponovo, dovelo u rat sa Rusijom.“*
Ali sada je Bajden promijenio svoje ranije razumne stavove i suprotstavlja se Pentagonu, kockajući se da ruska upozorenja neće dovesti do nuklearnog konflikta.
Dok u septembru nije htio da odobri čak ni britanske raketne napade dugog dometa na Rusiju, a kamoli upotrebu američkih raketa *ATACMS*, u nedjelju je dozvolio korišćenje *ATACMS*-a, rizikujući direktnu rusku akciju protiv američkih meta.
Šta je promijenilo Bajdenovo nekonzistentno razmišljanje?
Nedemokratski demokratski sistem
Prvo, nedemokratski izborni sistem u SAD dao je Bajdenu ovu priliku. Njegova stranka je izgubila na izborima 5. novembra, ali iako je narod odbio Demokrate u Bijeloj kući, oni ostaju na vlasti još 11 sedmica – dovoljno vremena da naprave značajnu štetu i zakomplikuju posao dolazećoj administraciji koju su građani izabrali. (U parlamentarnim sistemima novi premijer preuzima dužnost narednog dana i imenuje novi kabinet mnogo prije izbora).
Nakon što je jednomandatni predsjednik Džordž H. V. Buš izgubio od Bila Klintona na izborima 1992. godine, Buš je iskoristio tih 11 sedmica da izvrši invaziju na Somaliju, ostavljajući Klintonu krizu u spoljnoj politici koja će ga opteretiti i odvratiti pažnju od njegove agende.
Sada se dešava nešto slično. Bajden želi da potkopa Trampove napore da okonča rat u Ukrajini. Inauguracioni potpredsjednik je iznio ideju da Rusija zadrži teritorije koje je osvojila u zamjenu za mir.
Bajden je svoje nasljeđe stavio na kocku u Ukrajini. Učestvovao je u puču 2014. godine, navodno u sumnjivim aktivnostima sa svojim sinom, a potom i u provociranju Rusije da izvrši invaziju 2022. godine. Nerazborito je vjerovao da će uspjeti da sruši Putina ekonomskim, informativnim i proksi kopnenim ratom.
Sva tri cilja su sada odlučno izgubljena dok se SAD — još uvijek pod Bajdenom — pripremaju za završnicu. Bajdenu je jedini način da sačuva obraz taj da Ukrajina povrati dio izgubljene teritorije tako što će je zamijeniti za rusku teritoriju koju je zauzela u Kursku ovog ljeta.
Zbog toga Bajden odobrava američkim vojnicima da upravljaju ATACMS raketama sa teritorije Ukrajine kako bi odbili ruskih 50.000 vojnika koji pokušavaju da povrate tu rusku teritoriju. Dijelom te snage, prema riječima portparola Pentagona, jeste kontingent od najmanje 10.000 sjevernokorejskih vojnika koje je Moskva pozvala, te koji djeluju legalno na predratnom ruskom tlu.
Ipak, prisustvo ovih Sjevernokorejaca izazvalo je histeriju u Bajdenovoj administraciji i medijima koji je podržavaju. *New York Times* je u nedjelju izvjestio:
„Zvaničnici su rekli da je gospodina Bajdena na promjenu odluke djelomično natjerala sama drskost ruske odluke da pošalje sjevernokorejske trupe na ukrajinske linije. Takođe je bio pod uticajem, kažu, zabrinutosti da će ruska napadna snaga moći da savlada ukrajinske trupe u Kursku ako im ne bude dozvoljeno da se brane oružjem dugog dometa.“*
Nije da Bajden ne zna za potencijalno teške posljedice koje bezobzirno pokreće. Već je bio upozoren povodom zone zabrane leta i tada je izjavio: *„To se zove Treći svjetski rat, u redu?“Potom ga je Pentagon upozorio protiv dozvole za britanske rakete, i u toj situaciji se ponio kao odgovoran državnik.
Ali sada, kada je u pitanju njegovo dragocjeno nasljeđe, izgleda da ga ništa drugo ne zanima. Oduzet mu je drugi mandat (vjerovatno, kako misli, izdajom unutar sopstvene stranke) i sada je spreman da rizikuje NATO-ruski rat kako bi izbjegao stigmu potpunog poraza u Ukrajini.
Ovo je ono što Bajden ignoriše, prema *Times*-u:
„Neki od Bajdenovih savjetnika su se uhvatili za nedavno obavještajno procjenu SAD koja upozorava da bi Putin mogao da odgovori na upotrebu *ATACMS* raketa dugog dometa na ruskoj teritoriji tako što bi naredio ruskoj vojsci ili obavještajnim agencijama da uzvrate, potencijalno sa smrtonosnom silom, protiv SAD i njenih evropskih saveznika.
Procjena upozorava na nekoliko mogućih ruskih odgovora, uključujući pojačane akte podmetanja požara i sabotaža usmjerenih na objekte u Evropi, kao i potencijalno smrtonosne napade na američke i evropske vojne baze.“
Ko zna šta slijedi nakon toga.
Hvala ti, Džo.
Džo Lorija (Joe Lauria) je glavni urednik *Consortium News*-a i bivši izvještač iz Ujedinjenih nacija za *The Wall Street Journal*, *Boston Globe* i druge novine, uključujući *Montreal Gazette*, *London Daily Mail* i *The Star of Johannesburg*. Bio je istraživački novinar za *Sunday Times* u Londonu, finansijski izvještač za *Bloomberg News* i započeo je profesionalnu karijeru kao 19-godišnji dopisnik za *The New York Times*. Autor je dvije knjige: *A Political Odyssey* (sa senatorom Majkom Gravelom, predgovor Danijela Elsberga) i *How I Lost By Hillary Clinton* (predgovor Džulijana Asanža).
Izvor: Consortiumnews