Utorak, 5 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Prištinski mediji: Murata je ubio mladi Albanac, a ne Obilić

Žurnal
Published: 4. jul, 2024.
Share
Foto: Boj na Kosovu, Adam Stefanović, 1870, ulje na platnu
SHARE

Piše: Nebojša Popović

Prištinska „Koha“ objavila je navode iz knjige „Istorija otomanske imperije“ iz 1771. godine francuskog monaha, Vensana Minjoa, u kojima se tvrdi da je cara Murata na Kosovu polju 1389. godine, na Vidovdan, ubio ne Miloš Obilić –već kosovski Albanac.

Mladi Albanac je navodno „sabrao sav svoj inat i nasmrt udario sultana Murata“.

Prištinski medij do detalja prenosi prevod sa francuskog, tj. kako je izvjesni Vensan Minjoa opisao smrt sultana Murata:

„Kada se vjerovalo da je pobjeda izvjesna, a Murat je sišao sa konja i začuđeno hodao po bojnom polju. Primijetio je da su skoro svi leševi neprijatelja bili golobradi dječaci. Ovom prilikom, general karatinske vojske rekao je sultanu da su balkanski ratnici mladi i neoženjeni, a da su se usudili da priđu maču muslimana! Dok je general još govorio, ranjeni Albanac, koji je zagrizao zemlju (prašinu) u njegovoj blizini, skupio je svu svoju snagu, tačnije sav svoj inat, da udari sultana, kojeg je prepoznao po veličanstvenosti oružja i dubokom poštovanju koje su sledbenici iskazivali prema njemu. Albanski ubica je raskomadan na licu mjesta, dok je sultan okružen vojskovođama, koji su iskreno proklinjali ovu krvavu pobjedu, preminuo poslije dva sata…“

Nebojša Popović: „Učinimo Evropu ponovo velikom“ – Mađarska je spremna za predsjedavanje EU

Albanski istoriografi su ranije, u seriji „briljantnih“ otkrića, koja polako postaju opšta mjesta istoriografske nauke među Albancima na Kosovu i Metohiji, objavili i da su Nemanjići u stvari „potomci albanske familije Nimani“, da je „Karađorđe čistokrvni Albanac“, te da je amblem dvoglavog orla na svetom tronu u manastiru Dečani „jasno obilježje Albanije“.

Po svemu sudeći, samo fizičko otimanje teritorije ni izdaleka nije dovoljno, ako se u taj paket ne uključi i istorija zajedno sa sve kulturom, duhovnošću i znamenitim ličnostima koji su je vjekovima gradili i stvarali. U suprotnom, ako se taj aspekt zanemari, što bi naš narod rekao (iliti kako piše u Jevanđelju) – i „samo kamenje će progovoriti“, jer oko 1.300 crkava, manastira i drugih objekata i lokaliteta, koliko po procjenama broji srpsko kulturno nasljeđe na Kosovu i Metohiji do kraja svijeta biće neprijatan podsjetnik onima koji namjesto Srba polažu pravo na taj metafizički prostor…

Marko Miljanov je Mark Miljani – Albanac

U tom smislu, interesantan je bio i prije nekoliko godina članak koji je osvanuo na albanskom portalu „Malesija“ u kom autori donose nove uvide o periodu s kraja 19. i početka 20. vijeka u vrijeme kada je, kako navode – „odlučivano o sudbini albanskih teritorija u Crnoj Gori“.

Naime, jedna od ličnosti čije se albansko porijeklo u tekstu posebno ističe jeste kučki vojvoda „albanskog porijekla“ čije je pravo ime – Mark Miljani. U konkretnom slučaju, falsifikatori su toliko bili netalentovani da su čak prenebregnuli lako provjerljivu činjenicu da „Miljanov“ – iliti u interpretaciji autora teksta „Miljani“, nije odrednica za prezime već da je u pitanju ime oca kučkog vojode Marka Miljanova Popovića. Zanimljivo, u pomenutom tekstu, ništa bolje nije prošao ni crnogorski vojvoda Ilija Plamenac kome se takođe pripisuje albansko porijeklo, kao ni vasojevićki brigadir Avro Cemović – iliti po albanski Avro Cemi.

Nebojša Popović: „Učinimo Evropu ponovo velikom“ – Mađarska je spremna za predsjedavanje EU

Elem, imajući u vidu sve naglašeniju tendenciju da se za istorijske ličnosti albanskog naroda proglašavaju znameniti Srbi, moguće da će sledeći korak u takvim istraživanjima biti zaključak da su Albanci nekada bili pravoslavni hrišćani koji su pisali ćirilicom. Nema sumnje da nova albanska istorijografija krije neslućeni potencijal za mnoge veleobrte i tumačenja, te različite škole mišljenja, pristupe i analitičke rukavce.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:AlbanciMiloš ObilićMuratNebojša Popović
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vuk Bačanović: O čemu bi Mandić trebao razmisliti
Next Article Civilizacijska greška crnogorske opozicije

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Istorija i religija: Kako ideje Martina Lutera traju duže od 500 godina

Glavna atrakcija dvorske crkve u nemačkom gradu Vitenbergu su vrata na koja je, navodno, Martin…

By Žurnal

Industrija samopouzdanja

  Počelo je kao dobra premisa koju bi osporavao samo sadist ili potpuna sirovina: kritiziranje,…

By Žurnal

Meša Selimović: Sedam manje poznatih detalja iz biografije slavnog pisca

Dostojanstven i blag, uronjen u unutrašnji spokoj i mir, nalik na derviša čiju je slavu…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Nova knjiga Žarka Vidovića: Liturgija i moderna epoha

By Žurnal
GledištaDrugi pišu

Zbog čega je mitropolit Amfilohije toliko važan za Kosovo i Metohiju?

By Žurnal
GledištaPreporuka urednika

Aleksandar Živković: Nove mitropolije i titule arhijereja u SPC

By Žurnal
Gledišta

Milorad Durutović: Misao i molitva Ave Justina dalje se čula

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?