Evo jednoga od onih pitanja na koja možete dobiti više različitih, a opet, podjednako tačnih odgovora.
Na parlamentarnim izborima u avgustu 2022.g učestvovao je DPS, dok SPC nije imala svoju izbornu listu. Oko ovog treba konsultovati jedini mjerodavan zvaničan izvještaj državne izborne komisije. DPS jeste izgubio značajan broj glasova u odnosu na prethodne izbore, pa samim tim i vlast. Ali veći broj glasova od DPS-a dobile su druge političke partije i koalicije, među kojima nije bilo Crkve. Znači – nije.
Opet, pomenute izbore nije karakterisala klasična politička kampanja, nego vanredne okolnosti višemjesečnih narodnih protesta koje je vodila SPC, sa čijom se atmosferom i posljedicama praktično ušlo u same izbore. Formalno gledano, mogla bi se praviti razlika između političkih programa koje su izborne liste nudile građanima i onoga što je bila tema pomenutih protesta tj. litija. Međutim, suštinski viđeno, a s obzirom na intezivnu javnu raspravu oko pitanja crkvene imovine, koja je trajala od ljeta 2019 do ljeta 2020, nema nikakve sumnje da su crkvene teme ili motivisale ljude da izaberu na izborima, ili ih pokrenule iz dugotrajne apstinencije. Znači – možda.
Van svake diskusije je i to da su izbori u avgustu 2020 godine, pored drugih svojih svojstava, bili svojevrsni referendum oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji je izglasan u decembru 2019. Puno se o tome pričalo. To je izazvalo nivo građanskih protesta do tada neviđenih u Crnoj Gori. I svi akteri izbora su se, pored svih drugih tema, nedvosmisleno izjasnili po pitanju ovog problema. Većinu glasova i parlamentarnu nadmoć dobile su tri izborne liste koje su se izjasnile protiv pomenutog Zakona. Tako gledano, može se mirne duše reći da su odbrana crkvenih interesa i kampanja koju je u javnosti pokrenula Crkva – odlučili izbore. Broj onih građana koji je tražio bolji i novi zakon o slobodi vjeroispovjesti bio je veći od onih koji su bili suprotnog ili neporedjeljenog mišljenja. Naravno, skupilo se tu svega i svačega, raznih starijih tema… ali akteri su isti. Pa je Đukanović kroz anti-zakon o Crkvi ”platio” i za ranije anti-poteze. Znači – jeste.
Neke konstatacije koje slušamo u zadnje vrijeme kako prisustvo URA-e u parlamentarnoj većini, predstavlja dokaz kako ”SPC nije dobila izbore” zapravo su potpuna besmislica, jer je uoči izbora URA bila sasvim jasno opredjeljena kao politički faktor koji podržava zahtjeve Crkve. I to ne bilo kakve zahtjeve Crkve, nego one koje su doveli do velikih društvenih pomjeranja. Ovim je, samim tim, sva onako građanska, multikonfesionalna, pro-zapadna i kakva sve ne, URA bila dio političke ponude koja se više uklapala u ono što za čim su težili raznoliki učesnici litija, nego u ono što bi preferirali neistomišljenici SPC .
I konačno – postoji urbana legenda, ili ako hoćete svojevrsni mit, kako je Crkva svojim prisustvom u političkom prostoru uticala na većinu političkih aktera iz dotadašnje opozicije da ”ne dozvole sebi” izlazak na izbore u više od tri kolone. Ovo su bili prvi parlamentarni izbori u Crnoj Gori bez mikroskopskih stranaka srpske prepoznatljivosti, kao i bez raznih drugih ”pre-letača” koji su redovno ostajale ispod cenzusa i nosili važne glasove DPS-u. Pomenuta legenda kaže da je Crkva svojim autoritetom dovela do objedinjavanja onih političara koji uvažavaju riječ Crkve, pošto je uoči izbora dobila ”rukavicu u lice” od DPS-a kroz najave da će ta partija na izborima pobjediti Crkvu. A i bez tih i takvih neumjesnih izjava, bilo je jasno da je pravna i imovinska bezbjednost SPC u Crnoj Gori bila ugrožena eventualnom pobjedom DPS-a. Pa kako je već sve bilo tako, Crkva je pokazala presudan uticaj i u ispoljavanju narodnog jedinstva kroz fuziju političkih faktora. Jedinstva kakvo političari nijesu bili sposobni da postignu nikada ranije…
Ako svemu ovome dodamo i javne, otvorene pozive vladika i sveštenstva da se na pomenute izbore izađe, i da se ”ne glasa za one koji su donijeli diskutabilni zakon”… Pozive kakve do tada nikada nijesmo imali u crnogorskoj politici, i koji su doprinjeli velikoj izlaznosti apstinenata…
Pa eto, sami presudite je li i u kojoj mjeri Crkva uticala na poraz DPS-a na posljednjim parlamentarnim izborima?
Milija Todorović
