Piše: Nebojša Popović
Evropska komisija odlučila je da ukloni Ujedinjene Arapske Emirate(UAE) sa liste zemalja koje predstavljaju visok rizik za pranje novca. U pitanju su razlozi geopolitičke i geoekonomske prirode, tj. otpočeti su pregovori o slobodnoj trgovini između EU i Emirata, o čemu je nedavno bilo riječi na Žurnalu.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, sastala se 10. aprila sa šeikom Muhamedom bin Zajedom, predsjednikom UAE. Tog dana formalno je pao dogovor o otpočinjanu pregovora, koji bi trebalo da rezultira strateškim partnerstvom tj -sveobuhvatnim ugovorom o slobodnoj trgovini (coprehensive free trade agreement) sa Emiratima.
UAE za Brisel u tom smislu predstavljaju odskočnu dasku – tj. svojevrsnu geopolitičku ulaznicu za Bliski istok, za saradnju sa 6 bogatih zemalja Zaliva (Bahrein, Kuvaj, Oman, Katar, Saudijska Arabija, UAE), koje Svjetska banka klasifikuje kao „ekonomije sa visokim prihodima“.
Pozadina
Na sajtu Evropske komisije stoji da robna razmjena na relaciji EU- UAE trenutno iznosi 55 milijardi evra godišnje, plus 39 milijardi evra u uslugama. Takođe se apostrofira da su UAE prva izvozna destinacija za EU robu i usluge, kao i vodeći strani investicioni partner u regionu Zaliva. Izvoz EU u Emiratima je od 2019. godine porastao za čak 48%, dok su investicije EU u UAE dostigle 186 milijardi evra.
Ako se na trenutak stave po strani nominalne brojke i razlozi, jasno je da EU-UAE pregovori signal koji označava svojevrsni strateški zaokret podstaknut sve većim globalnim i ekonomskim izazovima.
EU naime traži slamku spasa iz geopolitičkog ćorsokaka usled politike konfrontacije i sankcija prema Rusiji čime je izgubila svoju glavnu komparativnu prednosti na globalnom tržištu – a to su jeftini energenti. Čitavu krizu takođe prate sve komplikovaniji političko – bezbjednosno ekonomski odnosi sa ključnim prekookeanskim saveznikom SAD, ali i natezanje sa vodećom ekonomskom silom – Kinom.
Kao potvrda za to stoji činjenica da se Brisel sada ponaša pragmatičnije i mnogo manje nadmeno. Pregovori sa Dubaijem više ne zapinju kao nekada na pitanjima kao što su ljudska prava, niti u Dubaiju uopšte žele da sa Evropljanima razgovaraju o svom unutrašnjem uređenju. Ujedinjeni Arapski Emirati su sada previše dragocjen partner za Brisel i čini se da je konačno vrijeme da ta vijest nekako doputuje i do Crne Gore.
Crna Gora
Ovo je veoma važno jer se u Crnoj Gori od halabuke medijskih i NVO lobija dobija potpuno iskrivljena slika o realnom položaju kako EU kao geopolitičkog projekta, tako i relativne snage i relacija Brisela u odnosu na druge centre međunarodne moći. A posebno je otužno i tragikomično gledati da se i sa nekih od najviših državnih adresa manirom krajnje inferiornosti EU vuče za rukav da osudi saradnju Crne Gore sa Emiratima. Kao da bi Brisel bez čijeg se amina ne može usvojiti doslovno nijedan zakon u Skupštini, upravljati Javnim servisom, izvršiti i najbanalnija promjena u državi i sl, na bilo koga iz CG čekao da reaguje ukoliko mu se neki potez Podgorice ne sviđa.
Dakle, samo u februaru 2025. godine objavljeno je da će UAE investirati između 30 i 50 milijardi evra kako bi se sagradio najveći AI data centar u Francuskoj. Istog mjeseca dogovorena je jedna od najvećih stranih investicija u istoriji države Italije u iznosu od 40 milijardi evra iz UAE. Radi se o dvije zemlje koje su uz Njemačku stubovi stare Evrope i EU ideje. Primjeri saradnje širom EU su brojni.
Vjerovatno će se u dogledno vrijeme saznati i zašto se i za čije babe zdravlje u Crnoj Gori od strane pojedinih medija i NVO lobija vodi ogorčena kampanja protiv investicija iz UAE, koja uz česta spinovanja javnosti nerijetko prelazi i u neodgovornu i posve štetnu kampanju protiv te same države.
