Piše: Kit Klarenbeg
Ubistvo ultranacionalističke ukrajinske političarke Irine Farion od strane neonaciste ispunjeno je ironijom. Povezana sa lažnim masakrom na Majdanu, Farion je bila ključna u procesu rehabilitacije ukrajinskih nacista.
19. jula, istaknuta ukrajinska neonacistkinja Irina Farion, bivša poslanica fašističke stranke Svoboda, ubijena je u Lavovu. Dugogodišnja zagovornica čišćenja Ukrajine od svih rusofona putem nasilja, ona i njena politička frakcija bili su direktno povezani sa masakrom na Majdanu u februaru 2014. godine. Lokalni zvaničnici u početku nisu pokazivali interes za razrešenje slučaja, sugerirajući da se ne može isključiti umješanost Moskve. Međutim, sada je jedan 18-godišnji neonacista u pritvoru.
Čini se da je ubica doveo istražitelje pravo do svojih vrata objavljujući video snimke ubistva Farion i prateći „manifest“ na Telegramu, dok je objavljivao niz rasističkih i antisemitskih izjava u raznim neonacističkim grupama na toj aplikaciji za razmjenu poruka. On je otvoreno priznao da je izvršio atentat na Farion zbog vrijeđanja ukrajinskih vojnika koji govore ruski u novembru 2023. godine. Nazvavši ih „Moskovitima,“ izjavila je da ih „ne može nazvati“ Ukrajincima.
Farionova tirada rezultirala je njenim otpuštanjem sa posla na univerzitetu i pokretanjem istrage od strane SBU Ukrajine, koja ju je držala pod istragom sve do dana njene smrti. Neki bi mogli postaviti pitanje kako ukrajinske bezbjednosne službe nisu uspele da spriječe njen atentat, s obzirom da je njen ubica navodno kampovao ispred stambenog kompleksa u kojem je živjela pune dvije sedmice.
Kako je ukrajinski dr Ivan Kačanovski, profesor političkih studija na Univerzitetu u Otavi, koji je objavio više recenziranih studija o lažnom masakru na Majdanu, objasnio za The Grayzone: „Izgleda kao rivalstvo unutar krajnje desnice. Zvaničnici su prvo rekli da nemaju informacije o osumnjičenom ubojici Farion, čija je fotografija objavljena na lokalnim lavovskim Telegram kanalima. Njene komšije su rekle da je ovaj čovjek po čitav dan sjedio kod ulaza u njenu zgradu poslednje dvije sedmice. Ubijena je pucnjem u glavu na licu mjesta, nakon što je izašla iz zgrade. Ovakva očigledna nekažnjivost slična je brojnim atentatima i ubistvima uz umešanost krajnje desnice, uključujući masakre na Majdanu i u Odesi.“
Ubistvo je označilo ironičan kraj za Farion, koja je, izgleda, učestvovala u masakru na Majdanu 2014. godine, kada je ubijeno preko 100 demonstranata u incidentu koji je kasnije razotkriven kao namještena operacija. Kao i ostali koji su učestvovali u pokolju, Farion je dobila imunitet od krivičnog gonjenja. Ali ovog jula, postala je meta smrtonosnog nasilja od strane člana tvrdokornih neonacističkih snaga koje je oslobodila Majdanska revolucija koju je ona pomogla voditi.
Opozicija koju su podržavale SAD svalila je ubistva na Majdanu 2014. godine na tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča, dok je Zapad iskoristio navodne snajperske napade da obezvrijedi pregovore sa izabranom vladom i olakša njeno nasilno zbacivanje. Zvanično, ubistva su ostala neriješena sve do 2023. godine, kada je dramatično, višegodišnje suđenje petorici bivših ukrajinskih policajaca optuženih za izvršenje masakra na Majdanu zaključeno. Presuda je indirektno uključivala Irinu Farion.
Aleksandar Živković: Ukrajinska crkva kao prvo pitanje vaseljenskog pravoslavlja
Iako je sud proglasio trojicu bivših ukrajinskih policajaca krivim u odsustvu, potvrđeno je da u nekim slučajevima ubistava, krivica optuženih nije samo nepotvrđena, već da umiješanost „drugih nepoznatih lica“ u ova ubistva „ne može biti isključena.“ Presuda je izričito navela da je hotel u Kijevu iz kog su djelovali nepoznati snajperisti bio „teritorija… koja nije bila pod kontrolom policije.“
Sve veći broj dokaza pojavio se od februara 2014. koji sugerišu da je vatra dolazila iz prozora soba na 11. spratu Hotela Ukrajina, s pogledom na tadašnji Trg slobode u Kijevu. Novinar BBC-a je podsetio da je vidio snajperistu koji je nosio zeleni šljem, sličan onom koji su nosili demonstranti na Majdanu, dok je pucao iz tog područja.
Novinar je kasnije svjedočio da je video rukom pisanu napomenu prikačenu na vrata sobe na 11. spratu, broj 1109, upozoravajući posjetioce da ne ulaze „na zahtjev SBU-a.“ Policija je u oktobru 2015. godine izvršila pretres kuća istaknutih predstavnika Svobode Igora Jankiva, Olega Pankeviča i Oleksandra Siča. Vlasti su utvrdile tokom svoje istrage da su sva trojica boravila na 11. spratu Hotela Ukrajina tokom masakra na Majdanu. Tako je učinila i Irina Farion, u sobi 1109.
„Nedavna presuda na suđenju za masakr na Majdanu potvrdila je da je ekipu BBC-a upucao aktivista Majdana iz Hotela Ukrajina i da je ta zgrada bila ‘pod kontrolom aktivista,’“ rekao je Kačanovski za The Grayzone. „Ukrajinske vladine istrage otkrile su da je još jedan poslanik Svobode živio u sobi na istom 11. spratu iz koje je ekipa BBC-a upucana. Kijevski ICTV je snimio snajperiste u istoj hotelskoj sobi kako pucaju aktivistima Majdana u leđa.“
Dvije godine prije Majdanskog prevrata, Farion je bila članica parlamenta za ultranacionalističku stranku Svoboda. U to vrijeme, Ukrajina je još uvijek bila zvanično neutralna, a njena vlada je sprovodila zakone koji su etničku rusku manjinu štitili od diskriminacije. U takvom okruženju, antiruski fanatik poput Farion bio je u pravnoj nevolji na stalnoj osnovi. U februaru 2010. godine, na Međunarodni dan maternjeg jezika, prije nego što je uopšte ušla u parlament, ultranacionalistička zakonodavka je snimljena kako se šepuri po učionici u Lavovu, upozoravajući djecu da moraju isključivo koristiti ukrajinski oblik svojih imena, inače će „morati da spakuju kofere i odu za Moskvu.“
Nebojša Popović: Zapad optužuje Ukrajinu za Sjeverni tok, Moskva suzama ne vjeruje
Ta intervencija podstakla je vladajuću Partiju regiona da zatraži od tužilaca da podnesu krivičnu prijavu protiv nje zbog diskriminacije na osnovu jezika i nacionalnosti. Ali njena ogorčena rusofobična retorika, nekada na marginama ukrajinskog društva, postala je sve normalizovanija nakon Majdanskog prevrata. Brzo je izrasla u žarku zagovornicu nastojanja fašističke pučističke vlade da zabrani upotrebu ruskog jezika kao službenog , što je izazvalo lokalne pobune širom istoka zemlje.
U oktobru 2014. godine, dok se Farion pripremala za ponovne izbore na prijevremenim izborima koje je raspisao predsjednik Petro Porošenko, sastala se sa borcima iz Bataljona Sič, fašističke paravojne jedinice koju je formirala Svoboda, dok su se pripremali za odlazak na „antiterorističku operaciju“ u Donbasu. Brutalni napad ukrajinske vlade na uglavnom nenaoružane stanovnike samoproglašenih Narodnih Republika Donjecka i Luganska, koji su odbacili Majdansku vladu, postavio je scenu za rat koji je izbio kada je Rusija pokrenula svoju takozvanu Specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine.
Tokom rata u Donbasu, Farion i njeni neonacistički saveznici izazivali su Rusiju pozivima na eskalaciju. Na svom sastanku s Bataljonom Sič, Farion je izjavila da će „antiteroristička operacija“ postati „vrh koplja Trećeg svjetskog rata… iz kog će nastati velika pobjeda.“ Tvrdeći da je Ukrajina u ratu s Rusijom od 1654. godine, kada je Kijev formalno podlegao moskovskoj vlasti, pozvala je okupljene fašiste da „od nas naprave ne samo naciju boraca, već naciju osvetnika,“ i „[osvete] se surovo i brutalno.“
Farion je nastavila da zahtijeva od boraca Bataljona Sič da okončaju ovaj vjekovni sukob jednom za svagda: „Ovo nije samo izazov istoriji, ovo je izazov nebesima. Cijela Ukrajina bi trebala postati front.“ Dvije sedmice kasnije, dala je slične zapaljive komentare, koristeći otvoreno genocidni jezik kada je govorila o Ukrajincima koji govore ruski. „Zbog toga živimo i zbog toga smo došli na svijet, da uništimo Moskvu, ne samo Moskale na našim zemljama,“ ljutito je rekla, „već [takođe] i crnu rupu u evropskoj bezbjednosti koja bi trebala biti zbrisana sa svjetske karte.“ž
Na kraju, Farion nije uspjela da bude ponovo izabrana te godine, a više kasnijih pokušaja da se vrati u parlament takođe nije bilo uspješno. Ali čak i sa margina, ostala je agresivni zagovornik uništenja Rusije i stvaranja etnički čiste ukrajinske države. Uprkos sve fašistički naklonjenijoj klimi u Ukrajini, njen neonacizam je na kraju bio toliko otrovan da je doveo do njenog ličnog i profesionalnog kraha.
U novembru 2023. godine, Farion je uvrijedila ukrajinske vojnike zbog toga što govore ruski, uključujući borce iz ultranacionalističkog Azovskog puka i 3. jurišne brigade. Grubo ih je nazvala „Moskovitima,“ izjavivši da ih „ne može nazvati“ Ukrajincima. Odmah je otpuštena sa svoje pozicije u Odsjeku za ukrajinski jezik na Lavovskom univerzitetu, a SBU je pokrenuo krivični postupak protiv Farion zbog „[vrijeđanja] časti i dostojanstva vojnika“ i „prijetnji vojniku.“ Ostala je pod istragom sve do svoje smrti. Iako su ih Kijev i zapadni lideri koji im pružaju oružje još uvijek slavili kao heroje, ogroman uticaj Azova značajno je opao od početka rata s Rusijom, uglavnom zbog stope gubitaka ultranacionalista pod neprijateljskom artiljerijskom vatrom. Vlada Volodimira Zelenskog možda je takođe nastojala da oslabi Azov, kako su sugerisala dva krvava incidenta prijateljske vatre. Prvo, u julu 2022. godine, ruski istražni zatvor je navodno pogođen udarom rakete HIMARS, pri čemu je ubijeno 40 zarobljenika iz Azovskog puka. Zatim, u januaru 2024. godine, avion koji je prevozio 65 ukrajinskih ratnih zarobljenika je oboren u Belgorodu. Među njima su bili i pripadnici Azova.
Shodno tome, ubistvo Farion pokreće pitanje da li se takođe eliminišu akteri civilnog društva koji odbijaju bilo kakvu vrstu sporazuma s Moskvom. CIA je uložila velika sredstva u obuku posebne eskadrile za atentate za Kijev. Jedinica je toliko efikasna da američki zvaničnici strahuju da bi njeni operativci mogli postati neovlašćeni i izvršavati ciljane likvidacije širom svijeta, pri čemu je jedan bivši visoki funkcioner CIA-e navodno upozorio: „Gledamo nastajanje obavještajnih službi koje su poput Mosada 1970-ih.“ Washington Post je izvestio da ukrajinska vještina u takvim operacijama „predstavlja rizike za Rusiju… ali nosi i šire rizike za ostatak svijeta.“
Ako se organizacija koju podržava CIA u Ukrajini okreće protiv svojih bivših sponzora, to bi bio dio dobro dokumentovane istorije reaktivnih udaraca. Bez obzira na to da li je ubistvo Farion rezultat obavještajne intrige, jasno je da se Kijev sada suočava s posljedicama svojih postupaka.
Izvor: thegrayzone.com