Nedelja, 12 okt 2025
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Iz rukopisne zaostavštine Stojana Vujičića: Jovan Dučić u Budimpešti

Žurnal
Published: 7. septembar, 2024.
Share
Foto: Pixabay
SHARE

Piše: Marijeta Vujičić

Kralj Aleksandar Karađorđević je svojim dekretom od 3. januara 1932. naimenovao Jovana Dučića vanrednim poslanikom i ovlašćenim ministrom Kraljevine Jugoslavije u Budimpešti. Dučić je u prisustvu svih službenika jugoslovenskog poslanstva predao akreditiv guverneru Miklošu Hortiju 25. februara. Po protokolu su bili prisutni i tadašnji mađarski ministar inostranih poslova Lajoš Valko i kompetentan državni sekretar Mađarske Ištvan Urai. Imenovanje Dučića za poslanika u Budimpešti u tadašnjim jugoslovenskim diplomatskim krugovima je izazvalo izvesne dileme.

Savremena štampa u Budimpešti međutim, naglasio razlike izmeđi njegovog prethodnika, poslanika Radomira Lukovića (za njegovo vreme je bilo slabih kontakata sa mađarskom vladom), dok Dučića, poznatog i slavljenog pesnika su primili reprezentativno, praćeno spektakularnim intervjuima. Prezentacija Dučića je bila nadobudna u jugoslovensko-mađarskom ekonomskom i kulturnom približavanju obzirom na njegovu reputaciju, književni opus i renomiranu ulogu u evropskoj književnosti, obazirajući se i na njegovu diplomatsku aktivnost. Dučić, iako je bio prvi put u Mađarskoj, istakao poznavanje mađarsku istoriju i književnost od Aranja i Petefija sve do Adija. Za vreme tadašnje jugoslovenske vlade je na beogradskom univerzitetu otvorena katedra za mađarski jezik, u znaku unapređenja odnosa sa severnim susedom. Dučićev ugled u Budimpešti upadljivo pozdravljen ne samo u savremenoj mađarskoj štampi, već i u beogradskoj Politici, a čak i u bečkoj štampi se pojavio poduži članak o njegovom naimenovanju u Budimpešti.

Dučićeva simpatija prema Mađarima i mađarskoj kulturi se datira od ranije: poznato je njegovo prijateljstvo sa Kornelom Sentelekijem još 1927. godine, iz Kaira, kada se već konkretno formira u Subotici antologija modernih srpskih pesnika na mađarskom jeziku, pod naslovom „BAZSALIKOM“ (Bosiljak), u kojoj treba da učestvuje i Mladen Leskovac sa svojim prevodima Endre Adija. Dučić je poznavao poeziju Adija iz Leskovčevih prevoda na srpskom, dok ga je ranije čitao samo na nemačkom jeziku.

1932. godine bio značajan kulturni događaj u Budimpešti: na inicijativu mađarskog pisca Dežea Kostolanjija je organizovan X. Kongres međunarodnog PEN Kluba. Među uvaženim piscima iz celog sveta na kongresu bio je prisutan i Jovan Dučić.

Jovan Dučić: Tajna

Književni časopis „NYUGAT“ (Zapad) je istovremeno slavio i svoj jubilej: 25 godina redovnog izlaženja. Jubilarni broj je posvećen i gostima kongresa PEN Kluba, te urednici Žigmond Moric i Mihalj Babič su tražili pesme od Dučića. Tri Dučićeve pesme su objavnjene tim povodom u prevodu Babiča (sa francuskog) sa njegovim posebnim pogovorom. Dučić i Babič su imali prepisku na francuskom jeziku. Uz Dučića iz Jugoslavije bili su prisutni još i hrvatski, slovenački pisci, ali važan je bio gost i Svetislav Stefanović, predsednik Srpskog PEN kluba.

Dučićeva budimpeštanska misija je bila dragocena ponajviše u pogledu poboljšavanja jugoslovensko-mađarskih kulturnih veza. Atmosfera je tada bila odlična i za mađarsku književnost u Jugoslaviji. Tada se ostvarilo, na subotičku inicijativu, pokretanje edicije pod naslovom „Jugoslovenska mađarska biblioteka“ decembra 1932. godine pod uredništvom Deneša Štrelickog. Prva knjiga je bila od Jovana Dučića „Grad snova“, koja sadrži eseje, putopise i pisma. (Prevodilac Jožef Debreceni-Bruner koji beleži i uvodni esej što se citira u studiji). U toj knjizi se nalazi i Dučićev „Uvod autora“ specijalno napisan za ovo mađarsko izdanje, obuhvatajući mađarsko-srpske istorijske i književne veze (u studiji se tekst citira u potpunosti). Na srpskom, tj. u originalu ovaj Dučićev tekst nije publikovan, niti je poznato gde se nalazi (barem do nastanka ove studije S. Vujičića). Bilo bi od ogromnog značaja da se u zaostavštini J. Debrecenija ili D. Štrelickog taj tekst jednom ipak pronađe.

Senteleki je imao nameru da poseti Dučića u Budimpešti povodom jednog prijema na jugoslovenskom poslanstvu, ali nije dobio dozvolu ni za odsustvo, niti za ilaz iz Jugoslavije. Kada je konačno stigao maja 1933. godine i bio na lečenju u budimskom sanatorijumu, Dučić ga je tamo posetio, ali nisu se više sreli, jer Senteleki po povratku u Stari Sivac ubrzo umire.

Dučić je ostao u Budimpešti samo do 30. jula 1933. godine, tada odlazi na godišnji odmor, a posle toga bio premešten u Rim, te se nije ni vratio više u Budimpeštu.

Iz jedinog poznatog Dučićevog obimnijeg izveštaja, koji je napisan uoči odlaska iz Budimpešte 13. jula 1932. i upućen ministru inostranih poslova Bogoljubu Jevtiću, u pretencioznom literarnom stilu, uočljiv je odraz onog pesimizma, koji je on iskusio u Mađarskoj u vezi sa situacijom u Jugoslaviji, kao i mišljenje nekih da Srbija oskudeva u kulturi.

Kako je Jovan Dučić opisao dva najljepša evropska grada: „Ovde su izumrli čitavi narodi“

Međutim svakako treba obratiti pažnju na distinkciju, da je po Dučićevom mišljenju Mađari misle sasvim drukčije o Jugoslaviji nego o Jugoslovenima, za koje drže da su moćan i pametan narod, dok opisuje i neko mađarsko verovanje po kojem je Jugoslavija stvorena od neprijatelja Mađara i protiv Mađara. Dučić i sam naziva svoj izveštaj „nizom refleksijâ“, čak i analizom izvesnog psihičkog momenta što sa jugoslovenske strane ipak ne može da se mimoiđe. Ali i zaključuje, svakako je jugoslovenski interes da u civilizovanoj Evropi ovaj narod treba da se predstavlja kao moderan i kulturan.

U studiji se citira Fon Hasel, poslanik Nemačke u Budimpešti, koji u izveštaju svojim nadležnima daje pozitivnu sliku o Dučiću (već posle njegovog odlaska iz Budimpešte), a okarakteriše ga kao modernog pesnika-diplomatu. Zanimljiv je podatak da Fon Hasel skoro odlazi u Beograd, zatim u Rim, gde su se kolege ponovo sreli.

Dučić je preminuo daleko od svoje domovine. Vest o upokojenju pesnika je zaobilazno i kasno stiže u Mađarsku. Pisac Janoš Herceg iz novina je saznao vest o Dučićevoj smrti i piše nekrolog u pečujskom časopisu Društva Janusa Panoniusa („SORSUNK”). Sa sličnim velikim zakašnjenjem objavi sećanje na pesnika i novosadski dnevni list „Nova pošta“ pod naslovom „Jovan Dučić, pesnik snova. Povodom smrti srpskog pesnika i diplomate.“

Izvor: Dnevnik.rs

TAGGED:Jovan DučićMarijeta VujičićStojan Vujičić
Share This Article
Facebook Twitter Telegram Copy Link
Previous Article U Danilovgradu pored latiničnih postavljene i ćirilične table
Next Article Sedmi izbori u poslednje tri godine u najsiromašnijoj državi EU

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
TwitterFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Rokada Ane Brnabić: Dnevnikom uvreda do idealnog kandidata za naprednjačku skupštinsku normu

Ana Brnabić verovatno je najekspresivniji primer kako izgleda biti provučen kroz naprednjačku političku školu. Preduslov…

By Žurnal

Otac nacije o najvećem sinu naših naroda

Već na prvi pogled, knjiga vrvi protivrečnostima, kratke celine zapisivane su očigledno prema trenutnim raspoloženjima…

By Žurnal

,,Oda Simeonu Nemanji“ mitropolita Vasilija Petrovića

Simeone, sveti Nemanja, mnogih otac svoga imena, Izrednih nasljednikov izostavil, kraljevstvom Serbiju proslavil, Mnoge crkve…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.


Pratite posljednje novosti putem Vaše imejl adrese!

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Drago Pilsel: Vojni mimohod je poraz kršćanskog humanizma

By Žurnal
Drugi pišuPreporuka urednika

Todor Kuljić: Oseka generacionalnosti – međubilans protesta

By Žurnal
Drugi pišu

Đorđe Matić: Škola naša nasušna

By Žurnal
Drugi pišu

Slobodan Vladušić: Srbija je Kosovo, ili: Jedna izbrisana pesma

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?