U Crnoj Gori trenutno ne postoji zakon koji uređuje izdavanje evropskih zelenih obveznica, niti pravila za obveznice povezane sa održivošću. Time domaći izdavaoci nemaju način da koriste oznaku „evropska zelena obveznica“ (EuGB) u skladu sa standardima Evropske unije, što ograničava njihovu konkurentnost i pristup međunarodnim izvorima finansiranja namijenjenih za zelene projekte. Pored toga, nepostojanje pravila o objavljivanju informacija o održivosti stvara prostor za netransparentno izvještavanje, otežava praćenje namjene sredstava i povećava rizik od tzv. „ greenwashing-a“, na šta je ukazano i u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa.
Zbog toga, crnogorski izdavaoci ne mogu učestvovati na ubrzano rastućem tržištu održivih finansijskih instrumenata u EU. To znači da se domaće institucije isključuju iz investicionih tokova koji su ključni za finansiranje energetske tranzicije, infrastrukture, cirkularne ekonomije, obnovljivih izvora energije i prilagođavanja klimatskim promjenama.
Crna Gora, kao zemlja koja želi da postane članica Evropske unije, mora da svoje zakone prilagodi pravilima koja važe u EU. U ovom slučaju riječ je o Uredbi 2023/2631, koja definiše kako treba da izgleda „evropska zelena obveznica“ – finansijski instrument kojim se prikupljaju sredstva za ekološke i održive projekte. Usklađivanje sa ovom uredbom, kao i sa Uredbom (EU) 2019/2088 (SFDR) i Uredbom (EU) 2020/852 o taksonomiji, predstavlja obavezu u okviru Poglavlja 9 – Finansijske usluge, koje se ne može zatvoriti bez prenosa ovih standarda u nacionalno zakonodavstvo.
Zbog toga predloženi zakon ima dvostruku funkciju: regulatornu, jer uvodi standarde koje finansijsko tržište do sada nije imalo, i integracionu, jer se usvajanjem otvara prostor za formalno zatvaranje jednog od najzahtjevnijih poglavlja u pristupnim pregovorima.
Šta je zelena obveznica?
Zelena obveznica, kako je definisano u zakonu je obveznica čiji izdavalac ulaže sredstva u djelatnosti koje doprinose ostvarenju ciljeva ekološke održivosti, u skladu sa odredbama ovog zakona.
„Evropska zelena obveznica (EuGB) je zelena obveznica koja ispunjava uslove iz ovog zakona i koja ima pravo da koristi oznaku „Evropska zelena obveznica” ili skraćenicu „EuGB” u svom nazivu“, navodi se u zakonu.
Ekološki održiva obveznica je ona za koju se izdavalac obavezuje, ili u bilo kom obliku navodi prije zaključivanja ugovora, da će sredstva pribavljena emisijom biti usmjerena na finansiranje ili refinansiranje aktivnosti koje doprinose postizanju jednog ili više ekoloških ciljeva, u skladu sa taksonomskim pravilima.
„Obveznica povezana s održivošću je obveznica čije finansijske ili strukturne karakteristike zavise od ostvarenja unaprijed definisanih ciljeva održivosti, posebno u oblasti zaštite životne sredine, u skladu sa standardima koji se odnose na održivo poslovanje“, piše u Nacrtu zakona.
Definisanje ovih instrumenata, koje do sada u Crnoj Gori nije postojalo, ključan je preduslov za smanjenje rizika informacione asimetrije, povećanje transparentnosti i omogućavanje investitorima da razlikuju istinski održive projekte od onih koji to nijesu. Upravo zato EU standardi insistiraju na jasnim kategorijama i obaveznim objavama o korišćenju sredstava, učinku projekata i usklađenosti sa taksonomskim kriterijumima.
„Ovim zakonom uređuju se pravila za izdavanje obveznica koje u svom nazivu koriste izraz „evropska zelena obveznica“ ili oznaku „EuGB“, pravila o transparentnosti i objavljivanju informacija koje se odnose na održivost u poslovanju učesnika na finansijskom tržištu i finansijskih savjetnika, postupak registracije i nadzora nad radom eksternih ocjenjivača evropskih zelenih obveznica, kao i kriterijumi na osnovu kojih se utvrđuje da li se privredna djelatnost smatra ekološki održivom radi određivanja stepena ekološke održivosti ulaganja“, navodi se u Nacrtu zakona.
U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa ističe se i da neuređenost ove oblasti povećava rizik od netransparentnog izvještavanja, zloupotreba i takozvanog “greenwashinga”, čime se direktno narušava povjerenje investitora i otežava razvoj održivog tržišta kapitala.
Ekonomija bez ljudi: kako odlasci i starenje mijenjaju Crnu Goru
Značaj
Ovaj segment zakona posebno je važan za investitore koji sve češće zahtijevaju visok nivo transparentnosti i provjerljivosti podataka, a koji ulažu samo u projekte koji ispunjavaju stroge ESG standarde. Uvođenjem definisanih obrazaca izvještavanja, obaveze godišnjih izvještaja i nezavisnih eksternih ocjena, Crna Gora se uključuje u sistem u kojem je zaštita investitora centralna kategorija.
Praktično, ovo znači da će svi izdavaoci koji žele koristiti oznaku EuGB morati dokazati da projekti koje finansiraju doprinose jednoj od taksonomskih oblasti: ublažavanju klimatskih promjena, prilagođavanju klimatskim promjenama, cirkularnoj ekonomiji, zaštiti voda i morskih resursa, sprečavanju zagađenja ili zaštiti biodiverziteta i ekosistema.
Zbog toga, Nacrt zakona o zelenim i održivim obveznica, kako se navodi u obrazloženju, ima za cilj da otkloni sve navedene nedostatke i uspostavi potpun, transparentan i provjerljiv okvir za izdavanje evropskih zelenih obveznica, za rad eksternih ocjenjivača i za obaveze finansijskog sektora u vezi sa objavljivanjem informacija o održivosti. Time se jača povjerenje investitora, podstiču zelene investicije, sprječava “greenwashing” i stvara regulatorno okruženje koje je potpuno usklađeno sa pravnom tekovinom Evropske unije.
“Njegovo hitno donošenje predstavlja jedini način da se obezbijedi potpuna usklađenost sa pravnom tekovinom EU i omogući nastavak procesa pristupanja u dijelu finansijskih usluga, uključujući stvaranje uslova za zatvaranje poglavlja“, navodi se u izvještaju.
Predloženim zakonom postiže se uspostavljanje potpunog, jasnog i stabilnog regulatornog okvira u oblasti održivog finansiranja u Crnoj Gori, u skladu sa obavezama iz pravne tekovine Evropske unije. Takođe, podstiče stvaranje novih privrednih subjekata na finansijskom tržištu, posebno eksternih ocjenjivača usklađenosti, kao i rast broja izdavalaca koji mogu emitovati zelene i održive obveznice u skladu sa EU standardima.
“Time se otvara prostor za veću tržišnu konkurenciju, unapređenje kvaliteta usluga i razvoj održivih finansijskih proizvoda, što doprinosi modernizaciji i dinamizaciji finansijskog tržišta u Crnoj Gori”, ističu predalagači zakona.
Ekonomija bez ljudi: kako odlasci i starenje mijenjaju Crnu Goru
Poglavlje 9
U praksi to znači da će se domaće finansijsko tržište transformisati prema modelu EU – uz jasna pravila, provjerljive podatke i minimalan prostor za zloupotrebe. Ovo je posebno važno za međunarodne investitore, razvojne banke i EU fondove, koje investiraju gotovo isključivo u projekte koji imaju jasan dokaz održivosti i usklađenost sa taksonomijom.
“Donošenje Zakona o zelenim i održivim obveznicama predstavlja obavezu za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 9 – Finansijske usluge”; poručuje predlagač.
Konačno, dugoročne koristi poput jačanja održive ekonomije, kreiranja novih investicionih prilika i poboljšanja ukupne finansijske stabilnosti višestruko nadmašuju kratkoročne troškove usklađivanja za privredu.
Izvor: Bankar.me
