Crna Gora već godinama pokušava da prati ekonomski korak regiona: plate rastu, investicije se najavljuju, turizam obara rekorde. Ali dok statistike o rastu djeluju ohrabrujuće, jedna druga statistika polako potkopava temelje ekonomije – broj stanovnika koji napušta državu.
Od 2011. do 2023. godine, Crnu Goru napustilo oko 94.000 ljudi. U jeziku ekonomije, to znači jedno: gubimo najvažniji resurs – radnu snagu.
„Za 13 godina izgubili smo populaciju veličine današnjih Nikšića, Berana i Gusinja“, navode iz Društva statističara i demografa Crne Gore. To nije samo demografski podatak – to je ekonomski udar.
Radnici odlaze, penzioneri ostaju: teret na ekonomiji sve veći
Iako je popis 2023. prikazao gotovo isti broj stanovnika kao i 2011, to ne znači da je Crna Gora stabilna. Naprotiv – struktura stanovništva dramatično se mijenja. Dnevno se rađalo oko 22 djece, a umiralo gotovo isto toliko ljudi. Ali ono što zabrinjava jeste to što je 22 građana dnevno odlazilo iz zemlje.
Nikola Jović: Zašto su dešavanja u Srbiji suprotna od Majdana u Ukrajini 2014.
„Prirodni priraštaj je gotovo neprimjetan, a migracioni bilans postao je negativan“, navodi analiza Društva statističara i demografa.
To znači da sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera. Ekonomske posljedice su neminovne: više opterećenje na Fond PIO, rast javne potrošnje, nedostatak radne snage u privredi.
Sjever se prazni, jug puca po šavovima
Demografija i ekonomija su nerazdvojive, a Crna Gora je najbolji dokaz. Dok se sjever suočava s dramatičnim padom broja stanovnika, primorje i Podgorica doživljavaju pritisak kakav infrastruktura teško podnosi.
Analize pokazuju da je Sjever je izgubio 14,2% stanovnika, a primorje je poraslo za 10,1%, dok gotovo svaki treći stanovnik države danas živi u Podgorici.
„Sjever nestaje, dok jug postaje prenatrpan“, upozoravaju autori publikacije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” .
Za privredu to znači: prazne škole, manje lokalne potrošnje, sve manje radnika – i sve više ekonomskog oslanjanja na samo dva regiona.
Ni stranci više ne ostaju: Crna Gora postaje tranzitna stanica
Posljednjih godina često se govorilo da stranci pune rupe na tržištu rada i pomažu demografiju. Međutim, novi podaci pokazuju da ovaj trend slabi.
U 2024. godini broj stranaca je pao za 4,1%. Najveći odlazak bilježe Ukrajinci (–55,6%) i Rusi (–15,6%).
„Crna Gora ne gubi samo svoje ljude, već i one koji su donedavno ovdje tražili svoju budućnost“, navodi publikacija.
Ako ni stranci ne ostaju, jasno je da problem nije samo ekonomske prirode.
Mladi odlaze zbog sistema, ne zbog plate
Često se pretpostavlja da bi više novca riješilo sve. Ali nauka kaže suprotno. Mladi ljudi ne odlaze zato što nemaju dovoljno visoku platu, već zato što: ne vide stabilnost, ne vjeruju institucijama, teško pronalaze perspektivno zaposlenje,osjećaju da obrazovni sistem ne prati tržište rada.
„Prioriteti mlađih generacija nadmašili su isključivo ekonomske podsticaje“, piše u publikaciji. Za njih je ključna riječ – kvalitet života, ne iznos na platnom listiću.
Kratkoročne mjere neće pomoći: Ekonomija treba strategiju, ne improvizaciju
Crna Gora je u prošlosti već pravila skupe greške. Najpoznatija je naknada za majke troje i više djece iz 2016, koja je državu koštala čak 56 miliona eura godišnje, a potom je ukinuta kao diskriminatorna.
Novi najavljeni potezi – bonus za bebu, besplatne kuće na selu, subvencionisani krediti – riskiraju da ponove isti scenario, ako ne budu dio šire, ozbiljne strategije.
„Nastavak insistiranja isključivo na finansijskim podsticajima mogao bi uvesti Crnu Goru u novu fazu populizma“, upozorava Društvo statističara i demografa.
Drugim riječima – ad hok rješenja, po njihovom mišljenju, ne mogu popraviti problem koji traje decenijama.
Što ekonomija zaista treba?
Publikacija navodi četiri ključna pravca koji imaju i demografski i ekonomski efekat:
- Fokus na kvalifikovanu imigraciju
Crna Gora mora da privuče stručnjake, studente i mlade porodice – ne samo sezonce.
- Povezivanje obrazovanja i tržišta rada
Zastarjeli modeli školovanja proizvode diplomce koji ne mogu da se uklope u privredu.
Nikola Jović: Zašto su dešavanja u Srbiji suprotna od Majdana u Ukrajini 2014.
- Razvoj sjevera kao strateški interes
Bez sjevera, Crna Gora postaje zemlja dva grada i jedne obale. To nije održivo.
- Stabilne porodične politike, a ne jednokratni podsticaji
Vrtići, stanovanje, sigurni poslovi i fleksibilno radno vrijeme – to su mjere koje donose rezultate.
Demografska kriza je ekonomska kriza
Ekonomski rast Crne Gore neće moći da se održi bez ljudi koji će taj rast nositi. Nedostatak radne snage, starenje populacije i odliv mladih već sada utiču na investicije, produktivnost i javne finansije.
Demografija nije statistika – to je pitanje budućnosti ekonomije.
A kao što publikacija jasno poručuje:
„Vrijeme improvizacije je prošlo. Ako se ne promijeni pristup, Crna Gora će ući u fazu depopulacije iz koje se teško vraća.“
Izvor: Bankar.me
