Ponedeljak, 4 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Žurnal
Published: 4. maj, 2026.
Share
Foto: Visar Kriezi/ AP Photo
SHARE

Piše: Milica Srejić

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Gotovo tri godine nakon oružanog sukoba u Banjskoj u tom selu na ulici jedva da ima ljudi. Kompleks „Rajska Banja“ je zatvoren. Iz bazena se čuje samo kreket žaba, sablasan u toj tišini.

Pre odlaska moguće je da će vam tamošnji Srbi skrenuti pažnju da kosovska policija legitimiše prolaznike češće nego inače, ali da se to na tome i završi.

Na vrhu brda je manastir, zadužbina kralja Milutina. Ljudi bude o praznicima i tokom liturgija.

Krajem aprila izrečena je presuda trojici optuženih za učešće u oružanom sukobu u Banjskoj.

Od Brisela do Banjske i nazad: „Srbi na KiM u raljama kosovskog pravosuđa“

Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, a Dušan Maksimović na 30 godina. Sva trojica osuđena su za terorizam, napad na ustavni poredak Kosova i teška krivična dela protiv javne bezbednosti. U optužnici se pisalo da je grupa imala za cilj „aneksiju“ severa Kosova.

Izricanje presude bilo je otvoreno za javnost, pa je deo albanskih kamermana uperio objektive u lice članova porodice osuđenog Dušana Maksimovića koji se jedini od optuženih pojavio na izricanju presude.

Radoičić uživa slobodu

Tog 24. septembra 2024. godine odigrao se okršaj između grupe kosovskih Srba i policije. Tada su ubijeni Stefan Nedeljković, Igor Milenković i Bojan Mijailović, kao i pripadnik Kosovske policije Afrim Bunjaku.

Nakon toga, Milan Radoičić, tada potpredsednik Srpske liste, priznao je da je rukovodio oružanom grupom. Međutim, srpsko tužilaštvo ni nakon ovoliko vremena nije podiglo optužnicu.

Radoičić zvanično ima zabranu da napušta Srbiju, ali ne i zabranu da za račun Srpske napredne stranke obilazi mesta pred lokalne izbore.

Tako je, uoči jednog skupa Srpske napredne stranke pred prošlogodišnje izbore bio u Kosjeriću, prema svedočenju očevidaca. Tada je grupa građana „Čisti ljudi za čist Kosjerić“ saopštila da je Radoičić u jednom ugostiteljskom objektu „otvoreno pretio građanima“.

Prema pisanju BIRN-a i Radija Slobodna Evrope, na Dedinju se gradi vila na ime Radoičićeve bivše supruge Eme Radoičić. Prve komšije su Radoičićev ortak u poslu Zvonko Veselinović i kum predsednika Srbije Nikola Petrović.

Radoičić nije na dohvat ruke kosovskim organima, baš kao i još četrdesetak optuženih za isto ono za šta su trojica osuđena.

Poslednje reči odbrane

Miloš Delević, branilac Vladimira Tolića, rekao je da je njegov klijent kriv jer je učestvovao u „oružanoj pobuni“, ali prilikom razmatranja odluke o kazni sud bi, naveo je tada advokat, trebalo da prihvati da nije pucao, da je porodičan čovek, te da je „bio deveta rupa na svirali“ odnosno totalno nebitan čovek u ovom događaju.

Delević je dodao i da neće tvrditi da je Tolić nevin, ali i rekao da nije kriv za krivično delo koje mu se stavlja na teret.

Advokat Blagoja Spasojevića, Ljubomir Pantović, izjavio je da se njegov branjenik optužuje za najteža krivična dela, te da je drugooptuženi odmah iza Milana Radoičića.

„Nejasno je na osnovu kojih kriterijuma je tužilaštvo napravilo ovakav raspored okrivljenih. Drugooptuženi je, a na optužnici od 121 stranice pomenut samo tri puta. Mnogo više su spominjani neki drugi optuženi koji nisu ovde i njima se ne sudi“, naveo je Pantović.

Naglasio je da je Spasojević bio spreman da prizna krivicu, te da su o tome i razgovarali, ali da su na kraju odlučili da se ne izjašnjava o optužnici zato što je dodata tačka o otcepljenju teritorije.

Tokom iznošenja poslednjih reči odbrane Tolić je, baš kao i Spasojević, rekao da Dušan Maksimović nije bio deo događaja u Banjskoj.

Maskimovićeva braniteljka Jovana Filipović je tokom iznošenja poslednje reči odbrane tvrdila da Maksimović nije tog dana bio u Banjskoj, već da je sa svojim drugovima bio u Suvom Dolu. Potom je, tvrdila je, došao u Banjsku.

Političko ili pravno suđenje?

Dejan Nedeljković, poreklom iz sela Banjska i član Građanske inicijative „Sever za sve“ za „Vreme“ kaže da se ishod suđenja naslućivao još od hapšenja. Suđenje naziva „više političkim nego pravnim“.

„Bez obzira što su Spasojević i Tolić uhvaćeni u uniformama i sa oružjem, kao učesnici slučaja u Banjskoj, za njih nije dokazano da su postojale barutne čestice kako bi se dokazalo da su pucali. Dakle, nije dokazana njihova krivica osim samog učešća u događaju u Banjskoj“, priča Nedeljković.

Priča o Maksimoviću kao „detetu“ koje živi sa njima u Banjskoj.

„Noć pre sukoba u Banjskoj on je sa društvom bio u selu Suvi Do koje se nalazi iznad Banjske. Ta grupa momaka iz ovog sela, njih petnaestak, svakog poslednjeg vikenda u mesecu prave roštilj i svaki put je neko drugi domaćin“, priča naš sagovornik.

Mitra Reljić: „Juče sam se vratio s Kosova“ – Zapis iz Banjske

„Kada su čuli pucnjavu, oni su sišli u Banjsku u jednu zgradu koja je inače namenjena korisnicima socijalne pomoći. Sakrili su se u holu. Tu su bili sve vreme, a čak sam ih i ja zvao par puta na telefon i pitao šta se dešava zato što živim u Mitrovici, ali sam rodom iz Banjske“, priča Nedeljković.

Dalje prepričava da je Maksimović, posle pucnjave, pitao komandira Specijalne policije da ode kod tetke u Zvečan. To mu je dozvoljeno, ali je onda uhapšen tri kilometra dalje. „Bukvalno ni za šta dete je dobilo 30 godina zatvora“, tvrdi Nedeljković.

U Maksimovićevom telefonu su nađene fotografije sa ranijih barikada na severu Kosova. „Ako su već hteli, mogli su da mu sude za barikade, ali dete nije učestvovalo u događajima u Banjskoj i to je petnaest ljudi bilo spremno da posvedoči. Međutim, sud nije hteo da uzme u obzir da ti ljudi svedoče u njegovu korist“, ukazuje Nedeljković.

„Čak je i jedna žena iz sela koja je bila pored policajaca kada je pitao da pođe kući bila spremna da svedoči, ali sudija ni to nije hteo da uzme u obzir“, tvrdi Nedeljković.

Dodaje da se nada da će posle žalbi biti oslobođen svih optužbi.

Sukob posle kog više ništa nije isto

Nedeljković kaže da je Banjska nakon sukoba mrtvo selo. „Banjska je taman nekoliko godina pre sukoba počela da živi, zaživeo je kompleks ‘Rajska banja’ koji je imao spa centar, bazene, restoran. Međutim, nakon tih događaja, Banjska je mrtvo selo. Bilo kog dana u bilo kom trenutku da dođete nećete moći da vidite više od deset ljudi na ulicama“, priča Nedeljković.

Aleksandar Šljuka iz Nove društvene inicijative (NSI) za „Vreme“ kaže da Banjska nije mnogo uticala na položaj Srba jer je Priština sa raznim oštrim merama započela i pre septembra 2024. godine. Pominje odluke o preregistraciji vozila, preuzimanje opština na severu i gradnju policijskih baza.

„Banjska jeste bila narativna pobeda Prištine“, kaže nam Šljuka.
„Tada je u određenoj meri, iako i dalje nema dokaza da je Srbija direktni krivac, loptica prebačena na teren Srbije. Onda, međunarodna zajednica nije više samo Kosovo optuživala za destabilizaciju što je Prištini omogućilo da ojača svoje akcije pod izgovorom bezbednosti i pretnji iz Srbije“, objašnjava Šljuka.

Na Kosovu su nakon Banjske zatvorene gotovo sve srpske institucije, a Šljuka je mišljenja da bi se to, kao i ukidanje dinara, dogodilo bez obzira na događaje u Banjskoj.

Dodaje da ni pre sukoba nije bilo značajnije reakcije međunarodne zajednice na odluke koje je sprovodila kosovska Vlada Aljbina Kurtija, osim kaznenih mera koje je uvela Evropska unija, a koje nisu, prema oceni našeg sagovornika, doprinele tome da se Kurti „zauzda u svojim namerama i targetiranju srpske zajednice“.

Vladika Grigorije iz Banjske: Izdržite da u svoje srce nikada ne pustite zrno mržnje

„Banjska je možda malo ubrzala neke procese. Ali, ne verujem da je doprinela tome da Kurti ima odrešene ruke i da uradi sve ono što je uradio posle toga. Mislim da je to opet deo ili šireg dogovora koji je započet francusko-nemačkim planom, odnosno Ohridskim sporazumom, da se postepeno ukidaju srpske institucije i da se postepeno smanjuje srpski uticaj na Kosovu“, naglašava Šljuka.

Gde počinje Srbija

Nedeljković je mišljenja da je ovaj sukob doprineo tome da se ceo sever Kosova integriše u kosovski sistem. O pozadini sukoba u Banjskoj i dalje ne zna mnogo.

„Pre sukoba imali smo srpske institucije na severu Kosova i dobar deo severa je funkcionisao po srpskom sistemu. Za Srbe koji žive južno od Ibra, Srbija je bila u Mitrovici, a sada je Srbija i za nas sa severa, ali i za njih sa juga, tek tamo gde su Raška, Kuršumlija…“

Zaključuje da su sada u bezizlaznoj situaciji. Čekaju da vide šta će biti sa prosvetom. Ako se škole uvrste u kosovski sistem, kaže, to će voditi masovnom iseljavanju Srba. „To je sve sa Banjskom ubrzano i dovedeno do svršenog čina.“

Izvor: Vreme

TAGGED:BanjskaVremeKiMMilica Srejić
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Priča o porodici Šobajić: Ljudi od pera i misli koji su izgradili duh Nikšića
Next Article Dani Svetog Marka u Podgorici, najava

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Elis Bektaš: Američki trbuhozborac Šajinović i neznanje kao imperativ podobnosti

Piše: Elis Bektaš Dejan Šajinović, novinar banjalučkih Nezavisnih novina, oglasio se člankom pod pomalo komičnim…

By Žurnal

Put Švedske i Finske u NATO – prečice, prepreke i hrvatska blokada

Finska će se o eventualnom članstvu u NATO izjasniti 12. maja, Švedska dan kasnije. Konačnu…

By Žurnal

Zločin u malenoj Banjskoj

Za razliku od velikih, teških, gradidbenih, povijesnih i metafizičkih toposa – Gračanica, Dečani, Peć, Prizren,…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Dunja Marić: NATO planira da formira svoju banku – čime će se ona baviti?

By Žurnal
Drugi pišu

Muharem Bazdulj: Volovi sa Jupitera

By Žurnal
Drugi pišu

Marko Lovrić: Svet postoji i mimo Amerike

By Žurnal
Drugi pišu

Đuro Radosavović: Po prknu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?