Petak, 19 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Priča o porodici Šobajić: Ljudi od pera i misli koji su izgradili duh Nikšića

Žurnal
Published: 4. maj, 2026.
Share
Foto: Dan, Privatna arhiva
SHARE

Piše: Željko Šapurić

Porodica Šobajić, koja se iz Bjelopavlića doselila u Nikšić 1877. godine, odmah nakon oslobođenja od Osmanskog carstva, ubrzo je postala začetnik i nosilac kulturnog i prosvjetnog života grada pod Trebjesom.

Ljudi od pera i misli, umjetnici i preduzetnici – braća Maksim, Panto, Šćepan i Boško, kao i njihovi potomci, naročito Simo, Branko, Ilija i Petar – već krajem 19. i u prvoj polovini 20. vijeka postavili su temelje kulturnog i javnog života starog Nikšića.

Njihov doprinos bio je presudan u oblikovanju građanskog duha grada i njegovom prerastanju u značajno kulturno središte. Upravo zahvaljujući njihovoj viziji i inicijativi, Nikšić je počeo da dobija obrise modernog urbanog prostora.

Porodica Šobajić ostavila je dubok i neizbrisiv trag u kulturnom, prosvjetnom, privrednom i javnom životu grada. Njihova preduzimljivost i sposobnost da organizuju institucije bile su ključne u transformaciji nekadašnje turske kasabe u moderan grad sa razvijenim kulturnim sadržajima.

Kako je za „Dan“ kazala direktorica JU „Muzeji i galerije Nikšić“ Vesna Todorović, cjelovita slika o značaju ove porodice zahtijevala bi obimna istraživanja i sistematizaciju njihove bogate zaostavštine.

– Neophodno je sakupiti sve što su ovi utemeljivači urbanog i kulturnog života Nikšića napisali i objaviti u okviru Sabranih djela porodice Šobajić – istakla je Todorović.

Maksim i Boško – Bekica Šobajić osnovali su 1881. godine Društvo nikšićke čitaonice, iz kojeg su proistekli prvo pozorišno društvo, knjižara, pjevačko društvo i časopisi. U to vrijeme u gradu su organizovani i prvi koncerti, balovi, fotografske i bioskopske predstave.

Foto: Dan, Privatna Arhiva

Maksim Šobajić je bio pjesnik, hroničar, arheolog amater i sakupljač narodnih umotvorina. U djelu „U moje doba“, objavljenom posthumno u izdanju njegovog sinovca Petra, ostavio je dragocjeno svjedočanstvo o porodici i vremenu u kojem je živio, pružajući upečatljivu sliku razvoja Nikšića.

Boško – Bekica Šobajić je bio istaknuti kulturni i društveno-politički radnik, predsjednik Društva nikšićke čitaonice i jedan od pokretača Dobrovoljnog pozorišnog društva. Bio je dramski pisac, glumac i reditelj, kao i saradnik listova „Nevesinje“ i „Onogošt“. U njegovoj režiji nikšićki diletanti su 1892. godine, na Trebješkoj glavici, izveli Gogoljevog „Revizora“, dok je osam godina kasnije izvedena drama „Opsada Nikšića“. Predstavi je prisustvovao i knjaz Nikola I, koji ga je 1895. godine odlikovao Krstom IV reda Danilovog ordena.

Simo Šobajić je bio političar i narodni poslanik, jedan od osnivača Zanatlijsko-radničkog udruženja i pozorišnog društva, kao i osnivač i urednik lista „Narodna misao“. Bio je publicista, pjesnik i pripovjedač, autor studije „Crnogorci“ (1910) i zbirke pripovijedaka „Iz kršnog zavičaja“ (1912).

Branko Šobajić je bio umjetnik i privrednik, ali i pionir kulturnog života Nikšića. Podigao je pržionicu ječma, strugaru i parni mlin, a kao prvi nikšićki fotograf autor je najstarije razglednice grada iz 1900. godine. Bio je vlasnik prvog bioskopa, organizator koncerata i balova, kao i pokretač muzičkog života kroz tamburaški zbor i pleh-muziku. Svirao je više instrumenata i bio aktivan kao glumac.

Ilija Šobajić se ubraja među najznačajnije crnogorske akademske slikare, grafičare i pedagoge. Školovao se u Beču i Parizu, a posebno je poznat kao autor nacrta prvog crnogorskog novca – perpera. Ilustrovao je i jubilarne poštanske marke, a za svoj rad odlikovan je Danilovim ordenom. Galerija u Nikšiću danas nosi njegovo ime.

Petar Šobajić je bio antropogeograf, etnolog i etnograf, saradnik Jovana Cvijića. Njegovo djelo „Nikšić – Onogošt“ (1938) predstavlja nezaobilazan izvor za proučavanje istorije i porijekla stanovništva ovog kraja.

Nasljeđe porodice Šobajić ostaje trajno utkano u identitet Nikšića – kao svjedočanstvo da vizija, znanje i posvećenost pojedinaca mogu oblikovati sudbinu čitavog grada.

Izvor: Dan

TAGGED:DanŽeljko ŠapurićNikšićpolitikaŠobajići
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Đorđe Matić: Putujuće licemjerstvo
Next Article Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Manevri sa prelazima: Kurti popustio pod svojim uslovima

Piše: Vuk Jeremić Dok veći deo sveta čeka ishod predsedničkih izbora u Americi, a kandidati…

By Žurnal

Zašto ne Kejnz?

Piše: Branko Milanović Pitali su me više puta – poslednji put pre nekoliko dana –…

By Žurnal

Šovinistička ideologija novinara Darka Šukovića…

Šovinistička ideologija novinara Darka Šukovića survala je jednopartijski monolit DPS u razvaline od kojih se…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Marina Koblenc: Srbija – Palestina – Izrael: Šta će prevladati

By Žurnal
Drugi pišu

Milica Radenković Jeremić: Jovan Jovanović Zmaj, pesnik koji podučava i leči duže od jednog veka

By Žurnal
Drugi pišu

Miroslav Zdravković: Kamo dalje, rođače? Nivo razvijenosti po opštinama u SFRJ u 1980. godini

By Žurnal
Gledišta

Zoran Đinđić: Od Jalte do Malte (tekst povodom pada Berlinskog zida, novembra 1989)

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?