Piše: Anamari Repić
Srbi na severu Kosova suočeni su sa porastom nesigurnosti, ozbiljnim nedostatkom funkcionisanja institucija, dok ih zatvaranje srpskih službi i administrativne prepreke sve više udaljavaju od sistema Kosova. Tenzije i kriza poverenja guraju Srbe da se osećaju napušteno, u senci između dve administracije.
Na severu Kosova incidenti se množe i dobijaju nove oblike kao odraz institucionalne udaljenosti, međuetničkih tenzija i političkih nejasnoća. Jedan od najtežih slučajeva zabeleženih poslednjih nekoliko meseci je uznemiravanje žena. Naime, u porastu je broj prijava seksualnog uglavnom verbalnog uznemiravanja žena u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova što izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Komšijske straže
Prema izveštaju NVO Aktiv, prikupljena su svedočenja 30 devojčica i žena srpske nacionalnosti, starosti od 15 do 60 godina. One su prijavile različite oblike seksualnog i verbalnog uznemiravanja: od seksističkih komentara i neovlašćenog snimanja, do praćenja vozilima i fizičkih nasrtaja. Kosovska policija je u nekoliko slučajeva reagovala. Tako je 13. maja uhapšen muškarac koji je iz automobila dobacivao devojkama u Severnoj Mitrovici. Kasnije je priveden i policijski službenik pod sumnjom da je uznemiravao maloletnicu. Zabeleženi su i slučajevi kada su muškarci iz automobila verbalno napadali devojke, a kojima je policija izrekla novčane kazne.
Duško Čelić: Sistematska diskriminacija Srba na Kosovu sa elementima etničkog progona
Zbog učestalog uznemiravanja, organizacije civilnog društva upozoravaju da reakcije nadležnih nisu dovoljne. Deo građana veruje da su prepušteni sami sebi, te su se čuli pozivi za formiranje takozvanih „komšijskih straža“.
Nakon glasnog negodovanja i sve izraženije zabrinutosti, Policija Kosova je pozvala građane da prijavljuju pretnje i donela odluku da pojača prisustvo na terenu. Zamenik komandira Policije Kosova za region sever Veton Eljšani izjavio je da su u Severnoj Mitrovici uvedene dodatne patrole sa službenicima koji govore srpski, najavivši „operativni plan“ za prevenciju seksualnog uznemiravanja.
„Sada imamo dodatne policajce i tokom dana i noći. Naša namera je da budemo prisutni, da ljudi znaju da nismo daleko“, rekao je Eljšani na jednom skupu posvećenom bezbednosti u Severnoj Mitrovici.
Međutim, građani ostaju skeptični. Predsednik Srpske demokratije, lokalne stranke, Aleksandar Arsenijević, ističe da žene često ne nailaze na razumevanje kada prijave seksualno uznemiravanje.
„Prijave porodičnog nasilja i tuča se procesuiraju, ali kada je reč o seksualnom uznemiravanju, žene nisu shvaćene ozbiljno. To dodatno narušava poverenje u institucije“, rekao je Arsenijević tokom debate u Severnoj Mitrovici.
Šta ostaje zajednici?
Po svemu sudeći za smirivanje situacije na severu Kosova ključna je koordinacija svih strana, uz učešće građana. U suprotnom rizici su realni, poput trajnih nestabilnosti i odliva stanovništva. U poslednjem izveštaju NVO Aktiv o stavovima kosovskih Srba, „Analiza trendova“, zaključuje se da Srbi na Kosovu nemaju poverenja ni u lokalne ni u međunarodne institucije, a poverenje u političare iz Beograda i Prištine gotovo je nestalo. Prema rezultatima istraživanja, više od 90% ispitanika veruje da se situacija na Kosovu razvija u pogrešnom pravcu. Više od 70 odsto stanovnika severa poznaje nekoga ko je napustio Kosovo u poslednjih godinu dana.
Iseljavanje nije više retkost, postaje pravilo, pokazuje ovo istraživanje. Kao poseban udarac Srbi vide ukidanje platnog prometa u dinarima, što je dodatno pojačalo osećaj napuštenosti i ignorisanja osnovnih potreba srpske zajednice.
„U stavovima građana preovladava pesimizam. Više ne govorimo o učešću, već o opstanku zajednice“, rekao je Miodrag Milićević, izvršni direktor NVO Aktiv, na predstavljanju stavova kosovskih Srba.
On upozorava da među Srbima na severu raste osećaj distanciranosti od kosovskih institucija, ali i osećaj da ni sa druge strane, iz Beograda, ne dolaze održiva rešenja. Dakle, većina problema s kojima se Srbi na severu Kosova suočavaju proizilazi iz odluka koje direktno utiču na njihove živote, a na koje nemaju nikakav uticaj. U takvoj stvarnosti, neizbežno se nameće pitanje – kako dalje? Jedno je ipak izvesno da ključ za pronalaženje održivih rešenja leži u suštinskim konsultacijama sa građanima koji žive na tom području.
Barijere
Barijera koja postoji u odnosima srpske zajednice i Policije Kosova stvara dodatni osećaj nesigurnosti i otežava put ka normalnosti. Na severu su česte i žalbe na preteranu upotrebu policijske sile, zbog čega je nivo poverenja u Policiju Kosova nizak. Krhkost bezbednosne situacija je pokazao i incident koji je privukao posebnu pažnju krajem maja u Severnoj Mitrovici. U trenutku tenzija između Srba i Albanaca na šetalištu u blizini mosta na Ibru, kosovski policajci su opkolili srpskog maturanta, a na snimku koji je kružio društvenim mrežama vidi se kako jedan policajac hvata mladića za vrat. Navodno su na njegovom vratu bili vidljivi tragovi krvi, dok je kosovska policija iznela dokaze da je reč o crtežu napravljenom crvenim markerom. Nakon brojnih reakcija javnosti, iz policije je saopšteno da su pokrenute istražne radnje u vezi sa postupanjem policijskog službenika.
Zatvorene institucije, otvorena pitanja
Ovi problemi koji nose visoki bezbednosni rizik samo su simptomi dublje krize koja traje godinama, a poslednjih meseci dodatno eskalira. U njenom korenu je institucionalna nestabilnost, koja je sve izraženija od trenutka kada su Srbi napustili kosovske institucije, a vlasti u Prištini počele da zatvaraju srpske službe koje su bile oslonac zajednice, čime je lokalnom stanovništvu dodatno pogoršan položaj. U proteklom periodu zatvoreno je više desetina ustanova koje su godinama funkcionisale u srpskim sredinama, od Centra za kulturu, Gradske biblioteke, sportske hale, preko Nacionalne službe za zapošljavanje i vodovoda, do Crvenog krsta i Omladinskog centra. Pre njih su prestale s radom i Pošta, Komercijalna banka, pa čak i kancelarije za socijalni rad. Time su prostorije preuzele kosovske institucije, koje su poručile građanima da će one biti otvorene za sve.
Ipak, za mnoge na severu, ovo je doživljeno kao udar na osnovna prava i identitet. Aktivisti i lokalni političari ističu da su te institucije bile ključne jer su građani i dalje usmereni ka sistemu Srbije, ne samo iz navike, već iz potrebe. Zvanični Beograd poručuje da zaposleni neće ostati bez primanja, ali ostaje nejasno kako će se sprovesti „integracija“ koju zagovara Priština. Dodatna prepreka je namera Vlade Kosova da otvori glavni most na Ibru. Srbi se protive otvaranju ovog mosta za saobraćaj, navodeći da se ne osećaju bezbedno.
Situaciju dodatno otežavaju problemi sa izdavanjem kosovskih dokumenata, s kojima se posebno suočavaju mladi na severu Kosova. Na to je u izjavi za Radio Goraždevac ukazao Dušan Radaković iz Centra za zastupanje demokratske kulture, ističući da su procedure posebno komplikovane za povratnike, interno raseljena lica i decu rođenu na prostoru Srbije, a čiji su roditelji sa Kosova. Proces zahteva mnogo dokumentacije i često traje mesecima, što obeshrabruje mlade koji se sve više osećaju nevidljivo i bez perspektive. Treba naglasiti i da je prošlogodišnji bojkot popisa na severu Kosova postavio pitanje ozbiljnih posledica po budžet i kvalitet javnih usluga.
Pored toga, Razvojni fond namenjen za ulaganja i infrastrukturni razvoj severa, već duži vremenski period ne funkcioniše. Svi ovi problemi dodatno su opteretili odnose, pogoršali političku klimu i pojačali zabrinutost zbog rizika od daljih destabilizacija na severu Kosova.
Lokalni izbori 12. oktobra
Predsednica Kosova Vjosa Osmani odredila je 12. oktobar kao datum održavanja lokalnih izbora. „Određivanje ovog datuma ima za cilj da omogući potpunu pripremu izbornog procesa od strane odgovornih institucija, uključujući Centralnu izbornu komisiju i druge relevantne institucije, kako bi se poštovali najviši standardi izborne administracije. Ovaj datum pruža neophodan prostor za tehničku i logističku organizaciju svih oblika i procedura glasanja u skladu sa zakonskom definicijom“, saopšteno je iz njenog kabineta u ponedeljak 9. Juna, uz naglašavanje kako je odluka je doneta nakon pažljivog razmatranja predloga političkih subjekata, kao i nakon potpune analize, u skladu sa ustavnim i zakonskim rokovima.
Predstavnici Srpske liste nisu bili na konsultacijama.
Valja naglasiti da Skupština Kosova nije konstituisana nakon više desetina pokušaja. Vlada Kosova je od 25. Aprila u ostavci, a uprkos teškoj političkoj krizi Pokret Samoopredeljenje premijera u ostavci Aljbina Kurtija predlože da se novi prevremeni parlamentarni izbori održe zajedno sa redovnim lokalnim.
Nakon Banjske sve gore
Potezi kosovske vlade intenzivirani su nakon oružanog sukoba u Banjskoj, kada je Priština krenula u ubrzano uspostavljanje institucionalnog prisustva na severu Kosova. U tom kontekstu, premijer u tehničkom mandatu, Aljbin Kurti, izjavio je da je bezbednosna situacija u „regionu znatno unapređena, zahvaljujući koordinaciji bezbednosnih, obaveštajnih i pravosudnih struktura“. Kurti je posebno istakao poboljšanja u četiri severne opštine, koje su, kako je naveo, donedavno bile uporište „srpskih kriminalnih i proruskih struktura“.
Kao ključne mere naveo je uklanjanje barikada, suzbijanje krijumčarenja, zatvaranje ilegalnih puteva, kao i proglašenje organizacija „Civilna zaštita“ i „Severna brigada“ za terorističke. Inače, Kurti sve češće posećuje sever Kosova, simbolično otvarajući institucije poput novih policijskih stanica, čime želi da pokaže da sprovodi punu integraciju tog dela teritorije u kosovski sistem. Ipak, deo građana Severne Mitrovice ove posete vidi kao političku propagandu, u trenutku kada vlast u Prištini, kako tvrde, sistematski uskraćuje prava Srbima na severu.
Kao odgovor, lokalni politički aktivisti organizuju proteste i dočekuju kosovske zvaničnike uz zvižduke i pištaljke, izražavajući tako otpor i nezadovoljstvo. Treba naglasiti da je EU uvela kaznene mere Kosovu u vidu zamrzavanja sredstava, zbog jednostranih poteza Prištine na severu Kosova koje su dovele do tenzija.
Kriza poverenja u institucije ima dublje korene. Ona je počela krajem 2022. godine, nakon što su srpski predstavnici napustili kosovske institucije zbog odluke o preregistraciji registarskih tablica. Tada je više od 570 srpskih policajaca, zajedno sa više od 100 sudija i tužilaca, istupilo iz sistema. Do danas nema političkog rešenja za njihov povratak.
Vanredni lokalni izbori iz aprila 2023. godine, održani uz gotovo potpuni bojkot Srba i izlaznost od samo 3,5 odsto, dodatno su delegitimisali novu lokalnu vlast. Usled bojkota srpskih glasača, u većinski srpskim opštinama gradonačelnici su Albanci, što je dodatno narušilo odnose. Iako se svi slažu da takvoj lokalnoj vlasti nedostaje legitimitet, ukazuje se da „opštinske službe moraju funkcionisati“.
Iako su kosovske institucije formalno uspostavljene, srpska zajednica na severu i dalje živi u vakuumu, bez stvarnog oslonca, sa dubokim nepoverenjem i sve izraženijom nesigurnošću. To pokazuju i izveštaji nevladinih organizacija sa terena, uključujući NVO Aktiv, koja godinama prati stanje lokalne uprave i bezbednosti. Takvo stanje je, prema jednom istraživanju, opisano kao oblik „zombi upravljanja“.
U izveštaju NVO Aktiv je ukazano da institucije formalno postoje, ali u praksi ne odgovaraju na potrebe građana. „Javne usluge su teško dostupne, lokalna uprava deluje udaljeno, a same institucije nemaju legitimitet, što dodatno produbljuje osećaj političke i pravne praznine“, navodi se. Inače, za razliku od severa Kosova, Srbi učestvuju u radu srpskih opština južno od Ibra, kao i u Skupštini Kosova. Predstojeći redovni lokalni izbori, koji su zakazani za 12. oktobar, mogu označiti povratak Srba u političke i institucionalne strukture na severu Kosova i time biti prilika za obnavljanje poverenja i funkcionalnost institucija. Ostaje nejasno kako će se rešiti problem povratka kosovskih Srba u policiju, sudove i tužilaštva, te hoće li to biti tema u dijalogu koji Beograd i Priština vode uz posredovanje Evropske unije.
Izvor: Novi Magazin
