Docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Severnoj Mitrovici Duško Čelić ocenio je da se Srbi na Kosovu suočavaju sa sistematskom diskriminacijom koja se u mnogim elementima može opisati kao etnički progon sa elementima aparthejda. Istovremeno, ovaj stručnjak tvrdi da je „obesmišljavanjem“ sistema lokalnih samouprava gde su Srbi većina obesmišljen i značaj ZSO.
Komentarišući tvrdnju eksperta Krizne grupe Marka Preleca da politika Aljbina Kurtija ima elemente „mekog etničkog čišćenja“ poput onog Srba u Hrvatskoj, Čelić kaže da je mnogo adekvatnija reč – aparthejd.
„Ne bih nazvao politiku Aljbina Kurtije politikom mekanog čišćenja. To je suviše blago rečeno. Nije reč o mekanom etničkom čišćenju, ovde je reč o jednoj sistematskoj diskriminaciji sa elementima etničkog progona, pa i sa elementima aparthejda. Jer, ako vi imate da institucije iz Prištine selektivno primenjuju pravo, u zavisnosti od toga da li je reč o Srbinu ili o Albancu ili ga uopšte ne primenjuju, ako imate zloupotrebu institucija kakve su policija, tužilaštvo, sudovi, ako imate jedan masovan napad na imovinska prava, na pravo na javno izražavanje i manifestovanje, onda teško da možemo govoriti o nekakvom mekanom etničkom čišćenju. Reč je ovde o jednoj vrsti veoma, veoma otvorene diskriminacije koja sve više liči na aparthejd“, izjavio je Čelić za Kosovo onlajn.
Ističe da postoji jasna paralela položaja Srba na Kosovu nakon 1999. sa položajem srpske zajednice u Hrvatskoj posle rata 1995, posebno kada je reč o imovinskim pravima.
„U Hrvatskoj je više od 22.000 stanarskih prava oduzeto Srbima. Nekakav sličan odnos imamo kada je reč i o imovini, stanovima Srba na Kosovu i Metohiji. Sada vidimo isto oduzimanje stanarskih prava dvostrukim izbeglicama u Lešku, u Leposaviću. Upoređujući zakonodavstvo Hrvatske sa onim što uslovno možemo nazvati zakonodavstvom u Prištini, možemo videti da postoji vrsta ne samo sličnosti, nego i logistike kada je reč o odnosu prema Srbima“, kaže Čelić.
Dodaje da politički zvaničnici Prištine nikada nisu prećutkivali da imaju „savetodavne službe u Zagrebu“, a da se to danas vidi i na delu.
Upitan koliko bi formiranje Zajednice srpskih opština popravilo status srpske zajednice Čelić je pesimista.
Ukazuje da format koji je dogovoren u Briselu više nema „tu snagu i izvršna ovlašćenja“ koja bi mogla da pruže Srbima sigurnost i mir.
„Pogotovo u kontekstu ovoga što je Kurti uradio poslednje dve godine. Dakle on je kroz sistem, obesmislio potpuno sistem lokalne samouprave tamo gde su Srbi u većini. Oduzeo im je dobar deo nadležnosti i jedan deo nadležnosti zloupotrebio na način što su sada Albanci, albanska većina, na vlasti na severu u lokalnim samoupravama. Dobar deo institucija, da ne kažem najveći deo, srpskih institucija je zatvorio. Taj pritisak se i dalje nastavlja i čini mi se čak kada bi i ovog momenta teorijski gledano zaživela ta Zajednica srpskih opština, ona bi sad već, možemo slobodno reći, u ovom času bila ljuštura bez sadržine“, smatra Čelić.
Rešenje vidi u iznalaženju „suštinske autonomije“ za srpsku zajednicu na Kosovu.
„Mislim da je krajnji trenutak da se iznađe neki novi mehanizam zaštite kolektivnih i ličnih prava Srba na Kosovu i Metohiji koji bi imao sve elemente suštinske autonomije u odnosu na Prištini. Bez toga, bez autonomnih srpskih institucija na Kosovu i Metohiji, Srbi neće moći da prežive ovakvu etnocentrističku politiku Kurtija, a bojim se ni bilo koje druge buduće vlasti u Prištini“, uveren je Čelić.
Izvor: Kosovo Online
