Zahvaljujući porodici počivšeg akademika Nika S. Martinovića, Žurnal će svoje čitaoce upoznati, ili podsjetiti, na značaj „Cetinjskog ljetopisa“. U nedjeljnim izdanjima našeg portala donosimo dijelove uvoda u taj kulturni spomenik i istorijski izvor prvog reda, objavljen na Cetinju 1962. godine trudom Nika S. Martinovića.
Piše: Niko S. Martinović
Prvi, drugi, treći, četvrti , peti, šesti i sedmi dio
SADRŽAJ „KRUSOVOLJA“ [nastavak]
Od strane 32 do 37 nalazi se „Hrisovuli blagočestivoga gospodina Ivana Černojeviča, obladatela gosudarstva zetskog“.
Na marginama ovog rukopisa takođe su izvedeni neki podnaslovi, kao na str. 32a „za vinogradinu“ i „za Strugare“; na str. 33 „grm“; na str. 33a „i priložih edin vita vodenični za vodu Sitnicu“, „i u Plešivce dva vitla vodenična“; za planinu Lovćen.
Na str. 34 na margini je zabilježeno: „Međa lovćenska što je crkovna, i bosturska i bajička“. Ispod, takođe na margini je zabilježeno: „Ovu granicu na Presjeku slomi prokleti Maro Markov od Bajica“. Ispod ove napomene zabilježeno je „a ot loza sedma“, uz napomenu „za sijeno i njive crkovne na Presjeci da se dade crkvi četvrta“. Malo niže, na istoj strani, stoji napomena: „I poradi te granice bi mnogo krvi prolito meždu Cetinjanima i Njegušima“.
Još na strani 34, na margini je izveden naslov:“Granice crkovne na Cetinje“.
Na strani 35, na margini je zabilježeno:„Ovu granicu na Počivalo slomili Bjeloši; Ovu granicu na Ševrlju slomi maljem Nikola Milošev Humac i udri ga iskra kamena pod oko i tu mu se ukoti živina i izjede mu oko u glavu do mozga, i tako umre“.
Na str. 35a zabilježen je naslov „Za Humce“.
Na kraju strane 37, tj. po završetku prepisa hrisovulje Ivana Crnojevića, prepisivač je zabelježio:
„Prepisano va ljeto Hristova roždestva 1747 mjeseca oktombria va 21 dan na Cetinje va manastir“.
Na str. 37a do 39: Ivan Černojevič milostiju božijeju gospodin zetski. U ovoj hrisovulji, pisanoj 15. juna 1489. godine u dvoru na Cetinju, raspravljen je spor o baštini Bjeloša i Bajica.
Nastaviće se…
