Nedelja, 17 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Preminuo istoričar i sovjetski disident Roj Medvedev

Žurnal
Published: 15. februar, 2026.
Share
Foto: Vikimedia
SHARE

Piše: Milan Milošević

Sudija Velikom teroru i staljinizmu

Smatrao je da je njegovo životno delo knjiga „Na sud istorije: Geneza i posledice staljinizma“, o Velikom teroru u SSSR-u. Zajedno sa fizičarima i takođe disidentima Andrejem Saharovom i Valentinom Turčinom objavio je 1970. otvoreno pismo sovjetskim liderima o potrebi demokratizacije sovjetskog sistema. Kritikovao je puč protiv Gorbačova 1991, ali i predsednika Rusije Borisa Jeljcina

Roj Medvedev, istoričar  aktivan učesnik disidentskog pokreta u SSSR-u 1960-ih preminuo je 13. februara u 101. godini života. On je autor  preko 30 istorijskih i novinarskih knjiga i biografija savremenika, a među najznačajnijim je  „Na sud istorije: Geneza i posledice staljinizma“, o Velikom teroru u SSSR-u, objavljena je u Sjedinjenim Državama. Naknadno je objavljena u 20 zemalja i prevedena na 14 jezika. Sam autor ju je nazvao glavnim delom svog života.

Ilja Muslin: Kako je rat Rusije i Japana oblikovao XX vek

Od početka 1960-ih bio je aktivan učesnik disidentskog pokreta. Zajedno sa bratom, bio je urednik časopisa „Politički dnevnik“, koji se bavio društveno-političkim pitanjima. Godine 1969. isključen je iz Komunističke partije Sovjetskog Saveza „zbog stavova nespojivih sa članstvom u partiji“. Godine 1970, zajedno sa fizičarima Andrejem Saharovom i Valentinom Turčinom, objavio je otvoreno pismo sovjetskim liderima o potrebi demokratizacije sovjetskog sistema.

Životni put

Roj Aleksandrovič Medvedev rođen je 14. novembra 1925. godine u Tiflisu (sada Tbilisi).  Ime je dobio po Manabendri Roju (1887–1954), jednom od osnivača Komunističke partije Indije i istaknutoj ličnosti Kominterne. Godine 1938, Rojev i Žoresov otac je optužen za kontrarevolucionarnu delatnost i represiran. Umro je 1941. u logoru za prinudni rad na Kolimi.

Godine 1943, Roj Medvedev je završio srednju školu kao vanredni student i pozvan je u vojsku. Služio je u Zakavkaskom vojnom okrugu (1943–1946). Posle rata, diplomirao je  1951. na filozofskom fakultet Lenjingradskog državnog univerziteta, koji je godine.

Od 1951. do 1954. godine radio je kao učitelj u Sverdlovskoj oblasti, a zatim kao direktor škole u Lenjingradskoj oblasti. Godine 1958. stekao je doktorat pedagoških nauka, nakon čega je radio u Državnoj izdavačkoj kući za pedagošku literaturu i Akademiji pedagoških nauka SSSR-a.

Kada je 1956. u Moskvi održan 20. kongres KPSS-a, poznat po osudi kulta ličnosti i ideološkog nasleđa Josifa Staljina, otac Roja Medvedeva je rehabilitovan, nakon čega se Roj Medvedev pridružio KPSS-u.

Iste godine, Rojev brat Žores Medvedev je, međutim  prisilno smešten u psihijatrijsku bolnicu u Kalugi. Pretrpeo je teži progon od strane sovjetskih vlasti nego njegov brat. Ovi događaji su opisani u zajedničkoj knjizi braće „Ko je lud?“, objavljenoj u Londonu 1971. godine. Žores Medvedev se potom preselio u Veliku Britaniju i lišen je sovjetskog državljanstva.

Nestanak iz Moskve

Kada je 1974. u Sjedinjenim Državama objavljena knjiga „Na sud istorije: Geneza i posledice staljinizma“ 1971, stan Roja Medvedeva  je pretresan, a uručen mu je poziv da se pojavi pred tužilaštvom. Umesto da se javi tužilaštvu, Medvedev je odlučio da „nestane iz Moskve“ pre nego što su mu knjige objavljene i pobegao je na Baltik, gde je živeo nekoliko godina.

Volstrit džurnal: Nemački tajni plan za rat sa Rusijom

„Kada sam se vratio kući, niko me nije ni pozvao na saslušanje. Knjige su objavljene, štampa je bila dobra, zaboravili su na mene i ostavili me na miru do Brežnjevljeve smrti. Iako je bio još jedan pretres 1975. godine, nije imao posledica, prisetio se Roj Medvedev u jednoj kasnijoj prilici.

Tokom Perestrojke bio je narodni poslanik i član Vrhovnog sovjeta SSSR-a. Godine 1989, Medvedev je vraćen u Komunističku partiju na svoj zahtev. Kad je u vreme Peresrtojke Mihaila Gorbačova cenzura u SSSR-u smanjena, zabrana njegovih knjiga je ukinuta i njegove knjige su štampane i u SSSR-u.  Godine 1991, Roj Medvedev je oštro je kritikovao Državni komitet za vanredne situacije koji je pokuša da izvede puč, ali i protiv predsednika Rusije Borisa Jeljcina.

Putinov biograf

Govorio je protiv zabrane Komunističke partije SSSR, odbacio je Jeljcinovo raspuštanje Kongresa narodnih poslanika SSSR-a, a 1992. godine. Nakon raspada SSSR-a, 1991. godine, obavljao je funkciju kopredsednika Socijalističke partije radnika Ruske Federacije (ukinute 2000. godine).

Tokom svog života, Medvedev je napisao preko 50 knjiga, od kojih su mnoge bile posvećene raznim sovjetskim i ruskim političkim ličnostima: Josifu Staljinu, Juriju Andropovu, Nikiti Hruščovu, Dmitriju Medvedevu, Juriju Lužkovu.  Između 2000. i 2014. godine objavio je devet knjiga i članaka o Putinu, tako da su ga nazivali u Putinovim biografom.

Roj Medvedev je autor preko 30 istorijskih i novinarskih knjiga i biografija savremenika. Za biografiju predsednika KGB-a i generalnog sekretara Centralnog komiteta KPSS Jurija Andropova u seriji „Životi izuzetnih ljudi“, nagrađen je Nagradom FSB Rusije 2007. godine.

Među njegovim delima: „Hruščov: Godine na vlasti“ (1975), „Okružili su Staljina“ (1990), „Ličnost i epoha“. Politički portret L. I. Brežnjeva (1991), Generalni sekretar iz Lubjanke (1993), Čubajs i vaučer (1997), Putinova zagonetka (2000), Vladimir Putin: Nema trećeg mandata? (2007), Jurij Lužkov i Moskva (2008), Boris Jeljcin: Narod i vlast u Rusiji krajem 20. veka (2011) i Vladimir Putin i Si Đinping: Ličnost i vođstvo (2021).

Izvor: Vreme

TAGGED:VremeMilan MiloševićRoj MedvedevRusija
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Džek London o Rokfeleru
Next Article Đorđe Matić: Svoj i svačiji

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kako superkompjuter prognozira pobjednika Svjetskog prvenstva

Svjetsko prvenstvo u Kataru igra se od 20. novembra do 18. decembra, a pred početak…

By Žurnal

Jasna Ivanović: Resurs očaja, resurs čuda

Piše: Jasna Ivanović Od vremena kad je Hana Arent pisala o očaju kao o političkom…

By Žurnal

Evropski savez lokalnih privezaka

Piše: Filip Dragović Tri političke partije SDP, SD i LP najavile su formiranje novog entiteta…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Todor Kuljić: Zakavžene emocije

By Žurnal
Drugi pišu

Sinan Gudžević: Prajina pekara

By Žurnal
Drugi pišu

Nikola Malović: Storija o biciklisti

By Žurnal
Drugi pišu

Srbija, decembar 2024 – podrška protestima zbog pada nadstrešnice Novom Sadu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?