Subota, 25 apr 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Vojislav Durmanović: Gubitnička vremena traže gubitničke mitove

Žurnal
Published: 16. maj, 2025.
Share
Foto: Midjourney by Žurnal
SHARE

Piše: Vojislav Durmanović

Petnaestog maja 2025. navršilo se ravno osam decenija od okončanja Drugog svetskog rata i sloma nacifašizma na jugoslovenskom tlu. Skoro dve nedelje nakon predaje Vajdlingovog berlinskog garnizona Crvenoj armiji, odmetnute snage HOS-a NDH odolevale su Jugoslovenskoj narodnoj armiji pod zapovedništvom generala Milana Baste, ličkog Srbina u očajničkom pokušaju proboja ne bi li se predale zapadnim saveznicima u šumovitoj okolini koruškog gradića Blajburga.

Rešenost ostataka ustaških jedinica — kojima tokom celog Narodnooslobodilačkog rata, od prvih dana ustanka, nije bilo omogućeno da se predaju pod uslovima kakvi su važili za druge protivnike — da u atmosferi ratnog zamora i naslućenog početka Hladnog rata pribegnu zapadnim saveznicima, bila je u značajnoj meri uslovljena prisustvom velikog broja pojedinaca sa ratnim opterećenjem u kolonama koje su se nekontrolisano kretale ka britanskim položajima u Austriji. Retorzija koja je usledila nad hiljadama zarobljenih pripadnika poraženih kvislinških formacija — od kojih su mnogi bili nižerangirani učesnici u sistemu Nezavisne Države Hrvatske, koji 1944. nisu iskoristili ponuđenu amnestiju za domobrane niti bili spremni na predaju jedinicama NOVJ, već su se odlučili za emigraciju ili nastavak otpora u vidu gerilskih aktivnosti — danas je istorijski dokumentovana i široko poznata javnosti.

Vojislav Durmanović: Vučićev pašaluk

Dogod se bude olako pribegavalo izjednačavanju srpske golgote 1941-1945. sa stradalničkim istorijskim iskustvima drugih nacija, očito će se previđati da mladoturski genocid nad Jermenima (prema čijoj je doktriniranoj ideološkoj podlozi i centralizovanoj istrebljivačko-asimilacijskoj praksi R. Lemkin skovao ovaj pojam) i nacistički Holokaust nad Jevrejima, iz vizure namera sopstvenih nalogodavaca – fizičke anihilacije neturske populacije u Anadoliji i iskorenjivanja evropskog jevrejstva – jesu bili umnogome uspeli genocidi.

Da su Pavelićeve ustaše sasvim ostvarile svoj zamišljeni projekat iskorenjivanja prekodrinskih i prekosavskih Srba sa teritorija omeđenih tzv. hrvatskim državnim pravom (uz utapanje ostalog žiteljstva u viševerski rasistički koncept ,,ljudi hrvatske (gotske) krvi”), a srpski narod tamo podelio usud Jermena i Jevreja, današnje generacije ne bi ni upamtile pravoslavne bogomolje u Banjaluci, Sarajevu i Tuzli više nego što ih na sefardske templove zbrisane sa lica zemlje podsećaju zarasla jevrejska groblja, kao iskopine ostale iza Pavićevih Hazara ili građana Atlantide.

Međutim, dobra vest iz prošlosti je da se to nije dogodilo, već da su Srbi svoje dželate čak dvaput između 1914. i 1945. najurili do Klagenfurta. Srpske mase Bosne i Hercegovine nije snašlo što i američke Indijance, Kongoance, Jermene, Jevreje i Palestince, jer su organizovane u partizanski pokret strategijom masovnog narodnooslobodilačkog rata i ideologijom bratstva i jedinstva  uspele ne samo da se odbrane od istrebljenja, već i da nepovratno iskorene NDH. Nema suviše nacija koje bi se u istorijskim udžbenicima mogle podičiti takvom pobjedom, uzorom samopouzdanja i poverenja u vlastitu snagu, kao što su Bastini partizani, iz predela koji je uz Belorusiju najstradalniji u Evropi, koji su porazili fašističku oružanu silu koja im je, zajedno sa porodicama, bila namenila smrt u kraškim jamama na Velebitu, u Hercegovini i drugde.

Dakako da nije preterano neočekivano to što srpska revizionistička pseudoistoriografija istovremeno insistira na maksimalističkim ciframa od milion Srba ubijenih u NDH i omalovažavanju partizanske uloge u slamanju tog nemezisa srpskog naroda, ne gaji preterane simpatije za revolucionarno deljenje pravde nad nacističkim kvislinzima kao bilansu NOB-a. Iluzorno bi bilo isto očekivati i od istoričara tankih bibliografija poput Gideona Grajfa, koga Dodik kiti parama ne bi li nategnutim prožimanjem srpskog iskustva sa cionističkim narativima o neuporedivosti Holokausta zaradio koji poen kod zapadnjačkih ,,judeohrišćanskih” kulturrasista.

Vojislav Durmanović: Alem-kamen svih studenata

Zna se da nacionalizam utemeljen na žrtvoslovlju i martirizaciji po pravilu vodi ili u zločinački revanšizam, ili u paralizu — u strahu da se katastrofe prošlosti ne ponove. Šta smo, onda, zaista dobili time što su unuci ravnogorske emigracije sa Zapada, 5. oktobra 2000, umislili da ostvaruju dedine snove o američkom iskrcavanju na Balkan? I time što danas, svakog 9. januara, u srcu Krajine slušamo antipartizanske tirade kao prepisane iz ustaške emigrantske štampe iz pedesetih — iz Kanbere ili Toronta?

Šta smo dobili time što je pobednički mit o NOB-u početkom devedesetih smenjen gubitničkim mitom o Srbima kao nazovi-logoraškom narodu, pandanima Jevrejima ili Jermenima — takozvanom „ostatku zaklanog naroda“?

Dobili smo i jedno i drugo: i sramotu bratoubilačkih zlodela nad nenaoružanim i nedužnim Muslimanima u Srebrenici i Prijedoru od 1992. do 1995. — ne bi li se, tobože, „osvetilo Kosovo“, a Jasenovac „ne ponovio“ — i potom novi talas viktimološkog katastrofičarenja, potpuno apstrahovanog od bilo kakve akcije (osim desperadskog avanturizma u Banjskoj), nakon svih kosmetskih poraza i zastoja: 2004, 2008, 2013, 2024… Jer, gubitnička vremena traže gubitničke mitove.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:Vojislav DurmanovićdruštvoistorijaMitovi
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Elis Bektaš: Drug Tito na babinama
Next Article Pjer Lu(i)đi, iz našeg komšiluka

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Ekonomist: Koliko je ljudi stradalo u Gazi?

Preveo: M. M. Milojević Nova istraživanja pokazuju da bi broj stradalih mogao da bude veći…

By Žurnal

Kako mladi u Srbiji vide devedesete i ulogu Slobodana Miloševića: Šta je pokazalo novo istraživanje

Istraživanje "Percepcija devedesetih kod mladih u Srbiji" pokazalo je da mladi doživljavaju devedesete u izraženo…

By Žurnal

Leteći majmuni (Sasvim mali pojmovnik pakla)

Prije nego maštom književnost se služi mačevanjem. Pisac bode i ubada, praveći imaginarne rezove ispod…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

VAR SOBA: Piksi, gledaj i uči !

By Žurnal
Gledišta

VAR SOBA: Šta zna dijete šta su dva metra?

By Žurnal
Gledišta

Ipak najbolja a ne najgora Novakova sezona?

By Žurnal
Gledišta

Hristos Janaras: Ljudska prava i Pravoslavna Crkva

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?