Četvrtak, 12 feb 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Deindustrijalizacija Njemačke?

Žurnal
Published: 8. novembar, 2022.
Share
Nova fabrika acetilena u glavnoj fabrici BASF-a u Ludvigshafenu
SHARE

Sami temelji njemačkog ekonomskog modela proteklih mjeseci dovedeni su u pitanje. To je postalo posebno uočljivo nakon početka rata u Ukrajini. Kakva je budućnost Njemačke kao zemlje industrije?

Nova fabrika acetilena u glavnoj fabrici BASF-a u Ludvigshafenu

Dosadašnje poslovanje njemačkih firmi svodilo se na jednostavnu formulu: uvoz sirovina i istovremeno proizvodnja djelova u zemljama gdje je radna snaga jeftinija, pa onda sve to u Njemačkoj sklopiti u vrijedan proizvod koji može skupo da se proda na svjetskom tržištu.

Ali, sada je za industriju baziranu u samoj Njemačkoj, osim skupe radne snage, tu još jedan problem: sve skuplji energenti. To u suštini znači da bi još više trebalo proizvoditi u inostranstvu: „Prostor Njemačke izložen je sve većem pritisku“, konstatuje Jup Cencen iz njemačke Industrijske i trgovačke komore (DIHK). To se vidi i po tome što su knjige sa narudžbinama sve praznije.

Nema povratka na staro

Industrijska proizvodnja u razvijenim zemljama zapadne Evrope odavno se smanjuje, a u tom trendu je, doduše nešto manje, i Njemačka. Industrijska proizvodnja je, recimo, 2016. davala 22, 8 odsto BDP-a te zemlje, a prošle godine samo 20, 8 procenata. Erik Hajman iz Dojče banke vjeruje da je upravo ova sadašnja kriza s energentima – prekretnica: „Kada se za desetak godina budemo osvrnuli na ovu energetsku krizu, vidjećemo da je to bio početak još brže deindustrijalizacije Nemačke.“

Urlih Kater iz Deka-banke je uvjeren: „Firme kojima je za pogon potrebno mnogo energije i koje sada smanjuju proizvodnju, neće više nikada povratiti proizvodnju na nivo prije krize“. One će, dodaje, silom prilika svoju proizvodnju premestiti u zemlje gde su energenti povoljniji – pa čak i u Sjevernu Ameriku, uprkos tome što je dolar trenutno i više nego skup.

Ubuduće nerentabilno? Proizvodnja čelika u Duizburgu

Računica jeste jasna, ali tu je i dilema: i u Njemačkoj i u čitavoj Evropi se shvatilo koliko je bolno biti zavisan od uvoza – od ljekova i farmaceutskih proizvoda, pa do čipova i proizvoda visoke tehnologije.

Čak i u tekstilnoj industriji su uvidjeli kako je veliki rizik kada se čeka kontejner s robom za sljedeću sezonu koji će možda da dođe na vrijeme, a možda i neće. U svakom slučaju, i političari i privrednici govore da bi proizvodnju trebalo vratiti u Evropu.

Šta, dakle, da se radi? Mnoge male firme koje ne posluju na globalnom nivou tu uopšte nemaju izbor. Povrh toga, tu je i proces automatizacije proizvodnje, a to podrazumeva da će opstati samo one firme koje imaju sredstva za velike investicije – ali s manje radnih mjesta. Mnogo toga više neće moći da ostane onako kako je bilo, a čak i kad je reč o tržištu Kine. Urlih Kater recimo upozorava da i ta zemlja želi bitno da smanji svoj uvoz.

Ni Njemačka nije ono što je nekad bila

Opasnost za industrijski prostor Nemačke leži i u ogromnim teškoćama sa infrastrukturom. Jerg Kremer iz Komerc-banke upozorava da se već godinama uočava „erozija kvaliteta industrijskog prostora Nemačke“: putevi i pruge su dotrajali, informatička mreža je lošija nego u nekim mnogo siromašnijim zemljama, a tu su i naizgled nesavladivi problemi u okretanju održivim izvorima energije. Doduše, da može drugačije vidi se po brzini kojom Nemačka gradi terminale za tečni gas.

U svakom slučaju, vremena jeftine energije neće se vratiti, a cijenu će neminovno da plate mala i srednja preduzeća, pre svega u onim privrednim granama gde se troši mnogo energije, smatra Erik Hajman iz Dojče banke: „Prilagođavanje na novo doba u snabdijevanju energijom biće preveliki izazov, na kojem će neke firme morati da propadnu“.

Izvor: dw

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Italijanski mediji o posljedicama odlaska migranata: Poslodavcima nedostaje radna snaga
Next Article Kakvu smo državu stvorili?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Vojin Grubač: Nosioce ekstremizma postaviti izvan vrata civilizacije

Piše Vojin Gruba Predsjednik NVO CRP Saopštenje za javnost (11.04.2025.) Na sinoćnjoj konvenciji DPS-a u…

By Žurnal

Grotije i more

Piše: Sinan Gudžević More i morski putevi odredili su život pjesnika, prevodioca, pravnika i državnika…

By Žurnal

(VIDEO) Šapurići se sabrali nakon više od dva vijeka u Donjim Crkvicama

Mislim da je ovo najdraži dan u istoriji našeg bratstva, a dugo smo ga i…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaMozaikNaslovna 2STAV

Špijunaža u doba Njegoša

By Žurnal
Mozaik

Robna razmena Kine i Rusije u 2023.

By Žurnal
Mozaik

Košarka: Nikola Jokić – fenomen

By Žurnal
MozaikNaslovna 4

Izazovi postzapadnog svijeta

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?