Ponedeljak, 3 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 3

Dva Njegoševa Mauzoleja (2. dio)

Žurnal
Published: 10. april, 2022.
Share
Kapela na Lovćenu, Milenović Božidar, (Foto: Serbianarts)
SHARE

Prvi dio možete pročitati ovdje

Ko radi taj može i da griješi, ali mi smo još na vrijeme da budemo razboriti i da još o svemu ovome hladnokrvno razmislimo. Žustri smo, inače, posebno mi, Crnogorci, i zanmo tjerati inat, čak i u prilikama kada znamo da time i sebi činimo štetu. Ali kada se priberemo i dođemo „k poznaniju prava“, mi ipak na inate zaboravimo, pa se temeljito izmirimo o snažno zaigramo bratsko kolo sloge i ljubavi.

Kapela na Lovćenu, Milenović Božidar, (Foto: Serbianarts)

S obzirom na sve ovo, nalazim da bi bio grijeh ne vratiti se i ne vraćati se ovom pitanju sve dotle, dok se uz bratsko sporazumijevanje svih zainteresovanih iskristalizuje najkorisnije i najpravednije riješenje po istom.

U težnji za ovim zaželjeh evo i ja da dadnem svoj prilog, pa uz svu moju dužnu obazrivost prema svakome i prema svačijem mišljenju , bilo da je već uslijedilo, ili će po danas uslijediti, predlažem da se novonabavljeni Meštrovićev mauzolej za Njegoša, pretvori u meuzolej-kenotaf i da se, onakav kakav je, (dakako bez Njegoševih posmrtnih ostataka, koji bi i dalje ostali onamo gdje se sada i već odavno nalaze) instalira na nekom od onih brdašaca ili brežuljaka na Grudi, koja, kako je poznato, stoji u neposrednom susjedstvu Njegoševe Biljarde i cetinjskog manastira.

Kako je opštepoznato, ima pokojnika, sahranjenih ili nestalih tamo-amo po svijetu, koji u raznim mjestima imau sovje nadgrobne spomenike -kenotafe (prazne spomenik-grobnice), pa bi to svakako mogao imati i Njegoš. On je, kao što je poznato, po djeli svome jedinstvena i izuzetna ličnost. Prema tome, iako Lovćen stoji nedaleko od Cetinja, ništa neće smetati, da pored onog svog skromnog mauzoleja na Lovćenu, u kom po želji svojoj i amanetu svom počiva, dobije na Cetinju i svoj mauzolej-kenotaf. Ubijeđen da je moj stav ispravan, branio sam i ranije opstanak postojećeg stanja na Lovćena. Uz isto ubjeđenje branim ga i sada. Poštovao sam i poštujem, inače, svako i svačije mišljenje po ovome, ali mi izgleda, da bi ovakvo riješenje problema ipak bilo najbolje.

Neka mi u ovome ne zamjere zvanični faktori Skupštine opštine Cetinje, ali mi se čini, da bi i oni ovo pitanje morali još pretresati i da bi o svakoj bratskoj i dobronamjernoj i na logici i faktima datoj sugestiji po dotičnom pitanju trebalo da povedu računa i da po više puta još dobro o svemu razmisle, prije pristupanja realizovanju svoje ovdje pomenute odluke, koja, tako mislim, ipak još ne bi trebalo da se tretira kao neopoziva.

Zgrada skupštine na Cetinju, (Foto: Cetinje.me)

Ko radi taj može i da griješi, ali mi smo još na vrijeme da budemo razboriti i da još o svemu ovome hladnokrvno razmislimo. Žustri smo, inače, posebno mi, Crnogorci, i zanmo tjerati inat, čak i u prilikama kada znamo da time i sebi činimo štetu. Ali kada se priberemo i dođemo „k poznaniju prava“, mi ipak na inate zaboravimo, pa se temeljito izmirimo o snažno zaigramo bratsko kolo sloge i ljubavi.

Znamo mi da Njegoš i djelo njegovo daleko prevazilaze granice njegove i naše Crne Gore i da on i drugima pripada, ali znamo i to, da se pitanje ovih spomenika ipak najviše tiče nas i da smo u velikom broju pozvanih ipak najpozvaniji a i najodgovorniji upravo mi, Crnogorci, kako će sve to biti riješeno.

Na Lovćenu, inače (i to valja da priznamo), Meštrovićev rad, sve da nad Njegoševim grobom i nema nikakve crkvice, nesumnjivo ne bi mogao imati  vrijednost i značaj svoje funkcije, kakvu bi imao bilo gdje van Lovćena, jer je Lovćen sam po sebi najljepši i najveličanstveniji spomenik na svijetu. Ove je od strane mnogih do danas više puta naglašeno. I Ljuba Nenadović u svojoj knjizi „O Crnogorcima“, govoreći o Lovćenu i Njegošu, između ostalog navodi: „Većega i postojanijeg spomenika nema; piramide, grobovi egipatskih kraljeva, šta su drugo neg’ male gomile kamenja prema Lovćenskom vrhu, prema tome vladičinom spomeniku!? I kad ne ovom svetu nestane bregova i ljudi, meni se čini, još će trajati dva crnogorska koloca: Lovćen i Njegoš.“

Postavljati po danas, dakle, bilo čiju spomeničku tvorevinu na Lovćenu značilo bi postavljati spomenike jedan vrh drugoga. Međutim, Lovćen bez Meštrovićevog mauzoleja Njegošu, (ili koje druge nove spomeničke tvorevine), i Meštrovićev mauzolej, postavljen na bilo kom drugom mjestu osim Lovćena, zaista će biti pravi i monumentalni spomenici, ali jedan vrh drugoga to zaista ne mogu biti i na Lovćenu se međusobno isključuju.

Ljubomir Nenadović, (Foto: Vikipedija)

A onda, mi ne smijemo zaboravljati, da je silueta onog postojećeg stanja na Lovćenu, uz dominantan izraz onog Njegoševog nadgrobnog  spomenika, ušla u grb naše Socijalističke Republike Crne Gore i da to nije slučajno uslijedilo. Uostalom, svima nam je poznato, da je Lovćen naša planina-ljepotan i meta u koju smo vijekovima gledali kao u simbol naše slobode i kao u zvijezdu spasenja pri uzmicanju pred osvajačima.

Glasita je to planina i veliki pojam roda našeg kroz vijekove.

A prirodne ljepote Lovćena, i to je znano, nadaleko su čuvene i bio bi težak grijeh minirati pocršine lovćenskog vrha i mijenjati njegovu iskonsku siluetu, koje je toliko urezana u srca naša i pogled naš, otada nam traga postoji.

Uostalom svuda se u svijetu čuvaju i njeguju prirodne ljepote, simboli i starine. Mi, pored mnogih drugih starina širom Jugoslavije, brižljivo čuvamo i tulbe Muratovo na Kosovu. I pravo je ispravno da ga čuvamo i što ga čuvamo, jer je i to dokumenat i svjedok jednoga doba. I, naravno, koliko i kako budemo čuvali sve to, toliko ćemo moći računati i sa ocjenom u stepenu naše kulture, a toliko ćemo od toga i koristi druge vrste imati.

Dakle, gdej smo da smo, i ko smo da smo, i grupe i pojedinci, u ovome, kao i u svkaom drugom pitanju našeg opštenarodnog značaja, postavimo srca svoja onamo gdje im je mjesto. Manimo se inata i posla koji bi nam mogao donijeti dane kajanja. Odbacimo planove, čije bi nas ostvarenje moglo učiniti nezadovoljnim samima sobom. Ne učinimo grešku, koja se ni na kakav način i nikada više ne bi mogla ispraviti. Ostavimo na miru Lovćen i Njegoša, a monumentalnom vajarskom djelu našeg brata Hrvata, nadaleko poznatog umjetnika Meštrovića, dajmo mjesta u slavnom starom Cetinju i tu će mu dobro biti.

A i Cetinju će nesumnjivo dobro biti, ako dobije i taj krupni spomenik.

Niko Jovićević

Izvor: Nin

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Krojači dvorske revolucije
Next Article Turska cilja na balkansko i evropsko tržište obnovljive energije

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Da li je ukrajinska kriza početak kraja NATO-a?

Insistiranje Sjedinjenih Država da ih u NATO alijansi, čiji je ona najveći finansijer, države-članice slepo…

By Žurnal

Mitropolit Joanikije upriličio prijem za Nadbiskupa barskog Roka Đonlešaja

Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije upriličio je danas, povodom praznika Hristovog Vaskrsenja prijem za nadbiskupa barskog…

By Žurnal

Jasenovac u Crnoj Gori

Piše: Milija Todorović Određeni krugovi uporno pokušavaju da ovdašnje crnogorsko sjećanje na Jasenovac, svedu na…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaNaslovna 2

Profesor Predrag Vukić: Blagovijesti u našem duhovnom i istorijskom trajanju

By Žurnal
Kultura

„Živko Nikolić – nedosanjani san“ na Festivalu autorskog filma

By Žurnal
KulturaMozaik

Snimanje serije „Kruna“ pauzirano nakon smrti kraljice Elizabete

By Žurnal
KulturaNaslovna 1STAV

U pohodu na nespokoj: O jednoj pjesmi Đorđa Balaševića

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?