I zašto se srami crnogorskih plemena kada je već iz njih rođena i ova Crna Gora, za koju kolumnista navodno mnogo brine?

U rijetkim trenucima dosade čitao sam, ponekad i ozbiljnije razmišljao o kolumnistici Andreja Nikolaidisa. Njegov estetski problem je očigledan, a etički nije ni relevantan, jer sam zaključio da njegova patološka mržnja prema Srbima i popovima (svejedno koje boje bila mantija) nadilazi moje kompetencije. Odustao sam dakle od čitanja!
Kako trenuci dosade ne prolaze, počeo sam, po preporuci komšinice, da čitam kolumnistiku Balše Brkovića. Odmah sam shvatio da je on nekakav srodnik g. Nikolaidisa. Isto mrzi Srbe i popove, mada on, čini se, samo srpske. Nema većih prigovora, koliko sam mogao da zaključim, prema religiji, osim ako to nije u vezi sa Srbima. Budući da sam već svoje rijetke trenutke dosade uludo potrošio na čitanje Andreja Nikolaidisa, bukvalno i metaforički rečeno, odustajem do daljnjeg da čitam štiva, bez obzira na žanr, g. Brkovića.
Ali, ali, ali… Čitajući neki dan brljotine (ne samo stilske i sintaksičke) Brana Mandića, odlučio sam da ubuduće čitam samo klasičnu literaturu. To što on piše o Njegoševoj kapeli i o crnogorskoj istoriji, više se ne može, kao u prethodna dva slučaja, objašnjavati patološkom mržnjom kao jedinim spisateljski podsticajem. No, ipak, možda se čovjek nije samo dobro izrazio. Veli da „Lovćenski mauzolej popovima smeta jer je nadišao Crnu Goru u prostoru, kako bi je nanovo definisao u vremenu. Kao što je Njegoš više od mantije, tako je i lovćenski vrh više od groba i kapele“ – te bih g. Mandiću, isto kao i g. Brkoviću, postavio jedno jedino pitanje: Zašto je on protiv izvršenja Njegoševe posljednje volje?
Brkoviću nijesam, a Mandiću dodajem i dodatno pitanje. Kako to, uvaženi kolumnisto, da, s jedne strane, tvrdiš da je Njegoš osnovna veličina crnogorske kulture (bar se tako može pomisliti na osnovu tvojih promišljanja), a da, s druge strane, odbacuješ poštovanje njegovog amaneta.
P. S. Mada, mada, pomislio sam u jednom momentu da g. Mandić miješa Njegoša i Meštrovića. Nekakva zbrka, šta li!? Još gore, najbliži sam zaključku da g. Kolumnista procjenjuje da je za razvoj moderne Crne Gore daleko važniji Meštrović od Njegoša. Ispade da nas je prosvijetio Meštrović, da nas je gradnjom Mauzoleja izveo iz „estetike plemena“. I još, dok bude odgovarao na pitanje zašto mu smeta izvršenje Njegoševog amaneta, mogao bi da odgovori šta misli o tome što su protiv rušenja Njegoševe kapele bili, recimo, Meša Selimović, Ivo Andrić, Vasko Popa, Petar Lubarda, Dejan Medaković, Petar Popović, Mihiz, Niko Martinović, Risto Kovijanić, Skender Kulenović, Andre Malro, Iso Mahmutović, prof. Đurić (čak i robijao), pa i sami Miroslav Krleža. Da nijesu možda i ovi titani bili plemenski estetičari. Najzad, zar crnogorska plemena nijesu oslobađala i stvarala Crnu Goru?
Milovan Urvan