Utorak, 24 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Vuk u istoriji kulture

Žurnal
Published: 19. april, 2023.
Share
Scena iz filma Knjiga o džungli
SHARE
Krvoločan i zao ili dobroćudan i veran? Od antike vukovi igraju važnu ulogu u mitovima i narodnim bajkama. Osvojili su i novovremene knjige i filmove
Scena iz filma Knjiga o džungli

Dugo se smatralo da su potpuno izumrli, a danas u nemačkim šumama živi oko 1200 vukova. O njima redovno izveštavaju mediji. Jedni ih vide kao uspeh zaštite ugroženih vrsta, ali stižu i vesti o napadima na domaće životinje i šetače. Izgleda da je povratak vuka u nemačke šume probudio drevne strahove ali i čovekovo poštovanje te životinje. Vekovna fascinacija vukom ogleda se u pričama, mitovima i likovima iz bajke.

Lupa, dobra vučica

Skoro svi znaju mit o Romulu i Remu, osnivačima Rima, prema kome ih je odgojila vučica Lupa. Blizance je rodila Rea Silvija, ćerka kralja Numitora kojeg je u antičkom gradu Alba Longa u blizini Rima, sa vlasti svrgnuo brat Amulije.

Skulptura u muzeju u Rimu

Novi kralj se uplašio da će blizanci, čiji je otac bio bog rata Mars, postati opasni za tron. Naredio je da ih udave u Tibru. Dečaci su preživeli i pronašla ih je vučica Lupa, čuvala ih je dok ih nije posvojio jedan pastir.

Fenrir

Fenrir Suri je lik iz romana o Hariju Poteru. Ali Fenrir je mitska pojava i mnogo je stariji. On je sin nordisjkog boga vatre i prevare Lokija i džinovske Angrbode. Fenrir je imao ogroman apetit, bogovi su se uplašili njegove proždrljivosti i snage pa su počeli da ga vezuju za drvo. Kada se oslobodio ubio je Odina, boga rata i mudrosti. Zato je u nordijskoj mitologii Fenrir simbol propasti bogova i divova.

Ilustracija iz 13. vijeka

Iako ga je ubio jedan vuk, Odin je imao dva svoja verna vuka koji su se zvali Geri i Freki.

Vuk po Ezopu

Ezop je verovatno živeo u 6. veku pre nove ere. O njegovom životu se ispredaju razne legende. Njegove basne – priče o životinjama koje imaju ljudske osobine – čitaju se sve do danas. U Ezopovim basnama vuk se pojavljuje kao zla i lukava zver. On se, na primer, prekrije jagnjećom kožom, kako bi namamio ljudski plen. Otud i izreka “vuk u jagnjećoj koži”.

Japanski vučji bogovi

Starosedioci Japana Ainu na ostrvu Hokaidu smatraju vuka „malim zavijajućim bogom“. Ovi prvi stanovnici Japana bili su poznati po tome što su odgajali štene vuka kao pratioca u lovu. Prema legendi, vukovi su sišli sa neba da bi naselili sveta brda i šume. Prepričava se i legenda da je jednu ženu od medveda spasio vuk.

Modernizacija Japana od početka 20. veka donela je i zaborav ovih priča, a i vukovi su izumrli u tim krajevima. Trenutno se ulažu napori da se ponovo nasele vukovi u starim staništima.

Crvenkapa i vuk

Crvenkapa i vuk

„Bako, bako, zašto imaš tako velika usta?“, pitala je Crvenkapa. „Da te bolje pojedem!“, uzviknuo je vuk i progutao Crvenkapu. Jedna od najčuvenijih bajki je upravo ta – o devojčici koja odlazi da poseti baku i umesto nje zatekne vuka. U evropskim narodima je ta priča kružila pre nego što ju je 1697. na francuskom zapisao Šarl Pero, a najpoznatiju verziju su zapisali braća Grim 1812.

Vukodlak

Postoji tumačenje da je verovanje u preobražaj čoveka u vuka nastalo još u Epu o Gilgamešu. Tamo se spominje da Gilgameš napušta jednu ženu jer je ona bivšeg partnera pretvorila u vuka.

U grčkoj mitologiji, tačnije u legendi o Likaonu, glavni junak je toliko naljutio vrhovnog boga Zevsa, ponudivši mu ostatke žrtvovanog mladića kao jelo, da je Zevs i njega i njegove sinove pretvorio u vukove. Zato je naučno ime za vukodlaka – Likantrop – izvedeno iz njegovog imena.

Jupiter pretvara Lijakona u vuka, bakrorez, 1589

Vukodlak se spominje i u nordijskim sagama. Mladić i njegov otac pronalaze mesto na kojem se mogu pretvoriti u zver. Čovek je sve do danas fasciniran pričom o vukodlaku. O tome svedoče i uspešni filmovi “Američki vukodlak u Londonu“ (1981), „Vuk“ sa Džekom Nikolson u glavnoj ulozi (1994.) ili „Unutrašnji vukodlaci“ (Werewolves Within 2021).

Fanovi Harija Potera sigurno se sećaju Fenrira Surog, vukodlaka koji je ujedom pretvorio Remusa Džona Lupina, prijatelja Harijevog oca u vukodlaka još dok je bio dete. Za razliku od Fenrira, Remus je „dobri“ vukodlak, koji se kloni ljudi za punog meseca i svoju snagu koristi samo za dobra dela.

Akela iz „Knjige o džungli“

Rađard Kipling je stvorio lik indisjkog dečaka Moglija koji je odrastao u džungli sa vukovima. Vuk Akela i njegova vučica su pronašli bebu u džungli i počeli da se brinu o njoj. Dečakov neprijatelj je tigar Šir-Kan, a vuk Akela strada u odbrani deteta.

„canis dirus“ – strašni vuk

https://www.youtube.com/watch?v=5Isq9hl7Tz8&embeds_euri=https%3A%2F%2Fwww.dw.com%2F&feature=emb_imp_woyt

U seriji Igra prestola praistorijska životinja postala je slavna kao simbol nordijske vladarske porodice Stark. Naučnici smatraju da „strašni vuk“ nije predak vuka, kako se dugo pretpostavljalo, već da rođačka linija ide do psa. Ova vrsta je živela pre 2,5 miliona godina u pleistocenu.

Pepa prase i vuk

Sećate li se priče u kojoj vuk hoće da oduva kuće tri mala praseta? U crtanom filmu Pepa prase postoji blaža verzija tog vuka, čiji otac obožava da priča viceve o vukovima i prasićima.

https://www.youtube.com/watch?v=E1iV34VG2bI&embeds_euri=https%3A%2F%2Fwww.dw.com%2F&feature=emb_imp_woyt

Valja svakako spomenuti staroegipatskog boga Upuauta koji je prikazivan sa vučjom glavom. Naravno, postoje i mnoga druga vučja obličja koja zaokupljaju čovekovu maštu od pamtiveka.

Izvor: www.dw.com

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Film i Đorđe Kadijević: Pola veka „Leptirice”, ostvarenja koje je ‘veći utisak ostavilo na gledaoce, nego na kinematografiju’
Next Article „Špigl“: Francusku guta najgora politička kriza od završetka rata u Alžiru

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Pobeda Zapada u drugom hladnom ratu nije izvesna

Piše: Najl Ferguson Kako biste razumeli šta je na kocki u borbi protiv osovine Kine,…

By Žurnal

Vladimir Đukanović: Šangajski Sastanak 2025

Piše: Vladimir Đukanović U Tjencinu se upravo odigrao samit Šangajske organizacije za saradnju, događaj koji…

By Žurnal

Kritika istoričarskog evrocentrizma

U svojoj drugoj knjizi Globalizacija i nacija u imperijalnoj Nemačkoj (2011) Konrad se vratio malo…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Navijači bijesni: Dres Srbije izgleda kao replika Crne Gore ili Sjeverne Makedonije (FOTO)

By Žurnal
MozaikPolitika

Zelena salata je bila bolja

By Žurnal
MozaikNaslovna 4PolitikaSTAV

SPC u svijetlu Vučićevih pregovora (ili dogovora) o Kosovu

By Žurnal
Mozaik

Aleksandar Sokurov: Kakva je to ideja koja ima veću vrijednost od ljudskog života

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?