Simo Matavulj došao je u Beograd u vrijeme prerastanja srpske patrijarhalne kulture u kulturu moderniteta i vrlo brzo se našao u prvom ešalonu srpskih pisaca, rekao je profesor Dušan Marinković na predavanju o popularnom piscu
Povodom obljetnice rođenja Sime Matavulja, sveučilišni profesor u penziji Dušan Marinković u utorak je u prostorijama biblioteke „Prosvjete“ u Zagrebu održao predavanje o ovom poznatom piscu rođenom u Šibeniku, a umrlom u Beogradu, koji se u svojim đelima bavio Dalmacijom, Srbijom i Crnom Gorom.
U 170 godina od Siminog rođenja do danas mnogo se toga izmijenilo u ove tri kulturološke zajednice koje je on opisivao, baveći se iskustvima ljudi na tim prostorima.
– Čitajući njegova đela sagledavamo idealizirane slike živih kolektiva: on nas vraća u vrijeme
kada je sve izgledalo dobro i lagodno, a svaki član kolektiva bio je zaštićen. Nekad su te sredine imale vedro lice koje više nemaju – rekao je Marinković.
– Matavulj je došao u Beograd u vrijeme prerastanja srpske patrijarhalne kulture u kulturu moderniteta. Brzo se našao u prvom ešalonu srpskih pisaca, postajući s vremenom i redovnim članom srpske kraljevske akademije. Njegovo napredovanje govori o asimilacijskom potencijalu Beograda. Velik dio svoje proze napisao je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina 19. vijeka. Među njima su i „Beogradske priče“ koje su dugo smatrane neuspješnim, ali ih je reafirmirao Stanko Korać. Okušao se i u dramama i u autobiografskoj prozi o životu u Crnoj Gori, gđe je bio profesor u gimnaziji i učitelj đece kneza Nikole, kao i o svom kasnijem životu i profesorskom radu u Beogradu. Prvi napušta gogoljevsku tradiciju i odlazi prema zapadnoevropskoj književnosti, prije svega francuskoj. Matavulj se, osim toga, bavio i temama koje su do tada bile tabuizirane – naglasio je Marinković.
Govoreći o Matavuljevim najpoznatijim đelima „Pilipenda“ i „Bakonja fra Brne“, Marinković je podsjetio da se u „Pilipendi“ bavio temom unijaćenja – mogućnosti izbora glavnih junaka hoće li se pounijatiti (postati grkokatolici) i dobiti hranu ili će umrijeti od gladi. U romanu „Bakonja fra Brne“ Matavulj opisuje život iskušenika za fratra i život u jednom od brojnih katoličkih samostana u Dalmaciji gđe su se fratri bavili i zelenaštvo, ali su ipak uživali ugled u narodu.
Predavanju su prisustvovali i učenici prvog razreda Srpske pravoslavne opće gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković“ pod vodstvom profesorice srpskog Valentine Pipinić.
Izvor: Portal Novosti
