Petak, 12 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Crnogorska ekonomija pokazuje pozitivne trendove

Žurnal
Published: 17. oktobar, 2024.
Share
Foto: Adria TV
SHARE

Crna Gora u avgustu 2024. bilježi stabilne makroekonomske pokazatelje, ali uz izazove u industrijskoj proizvodnji. Inflacija je pod kontrolom, pri čemu su depoziti i dalje u porastu. S druge strane, industrijska proizvodnja se suočava sa padom, što pokazuje složenost ekonomske situacije. Iako je inflacija smanjena i strane investicije rastu, industrijska proizvodnja trpi zbog izazova u energetskom sektoru, koji je pogođen padom od čak 21,8%, može se zaključiti na osnovu Biltena Centralne Banke Crne Gore.

Inflacija i cijene

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, inflacija u avgustu 2024. godine iznosila je 2,2%, što je blizu ciljanog nivoa za stabilan ekonomski rast. Iako je inflacija niska, zabilježen je mjesečni rast cijena od 0,4%. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru hotela i restorana (2,5%), što ukazuje na oporavak turističkog sektora, dok su cijene smještaja porasle za čak 4,4%. Ovo sugeriše da, iako je turistička sezona zabilježila blagi pad u ukupnom broju dolazaka, poskupljenje u sektoru smještaja može biti rezultat pojačane potražnje ili ograničene ponude kvalitetnog smještaja.

Takođe, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 1%, dok su cijene u sektoru komunikacija zabilježile rast od 1,5%. Ovi podaci pokazuju stabilan rast potrošačkih cijena u Crnoj Gori, što je pozitivan znak za stabilnost tržišta, ali istovremeno i upozorenje na povećane troškove života.

Foto: Monstat

Industrijska proizvodnja i energija

Industrijska proizvodnja bilježi ozbiljan pad od 6,2% u prvih osam mjeseci 2024. godine, što je u velikoj mjeri posljedica pada proizvodnje električne energije, koja je smanjena za čak 21,8%. Ovaj pad je direktno povezan sa problemima u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom. Međutim, pozitivne vijesti dolaze iz sektora vađenja ruda i kamena, gdje je zabilježen rast od 6,3%, dok je prerađivačka industrija ostvarila rast proizvodnje od 5,9%. Najveći rast u prerađivačkom sektoru zabilježen je u proizvodnji metalnih proizvoda, koja je porasla za preko 200%, dok su proizvodnja hemikalija i farmaceutskih proizvoda takođe pokazali solidan rast.

Međutim, uprkos ovim pozitivnim trendovima, pad u sektoru osnovnih metala, koji je zabilježio smanjenje proizvodnje od 35,3%, jasno ukazuje na izazove s kojima se suočava industrijski sektor Crne Gore, posebno u kontekstu globalnih energetskih kriza i fluktuacija cijena sirovina.

Tržište rada

Tržište rada pokazuje pozitivne rezultate, pri čemu se stopa nezaposlenosti smanjuje, a broj zaposlenih lica raste. U avgustu 2024. godine, broj zaposlenih u Crnoj Gori iznosio je 264.896, što je rast od 4,46% u poređenju sa avgustom 2023. Najveći broj zaposlenih nalazi se u sektorima trgovine, građevinarstva, državne uprave i turizma. Ovi sektori su ključni pokretači zapošljavanja, a njihova stabilnost direktno utiče na ekonomski oporavak zemlje.

Bruto i neto plate bilježe rast od 1,22% u odnosu na prethodni mjesec, što ukazuje na stabilnost tržišta rada i povećanje kupovne moći stanovništva. Prosječna realna zarada zabilježila je rast od 0,80%, što je pozitivan pokazatelj stabilnog rasta potrošnje.

Depoziti i krediti: Rast povjerenja u bankarski sektor

Bankarski sektor pokazuje solidne rezultate, s obzirom na to da depoziti u bankama nastavljaju rasti. Na kraju avgusta 2024. godine, ukupni depoziti iznosili su 5,673.04 miliona eura, što je rast od 3,06% na godišnjem nivou. Ovaj rast depozita signalizira povjerenje građana i kompanija u bankarski sektor, dok su krediti takođe zabilježili rast od 17,08% u odnosu na isti period prethodne godine.

Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,82, što ukazuje na stabilan odnos između kreditnih plasmana i depozita. Depoziti stanovništva zabilježili su rast od 12,01%, dok su oročeni depoziti činili 18,84% ukupnih depozita, što pokazuje da građani sve više koriste bankarske usluge za štednju i oročenje.

Ukupna aktiva i pasiva banaka

Bilansna suma banaka na kraju avgusta 2024. godine iznosila je 6.975,55 miliona eura i zabilježila je rast od 2,95% u odnosu na avgust prethodne godine, odnosno 2,00% u odnosu na prethodni mjesec. U strukturi aktive banaka, na kraju avgusta 2024. godine dominantno učešće od 64,77% imali su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 18,47% učešća, zatim novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 13,60%, dok se 3,16% odnosilo na preostale stavke aktive. U strukturi pasive, dominantno učešće od 81,33% bilježe depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,54%, pozajmice sa 2,78%, dok se na ostale stavke odnosilo 3,35% ukupne pasive. Ukupan kapital banaka na kraju avgusta 2024. godine iznosio je 874,99 miliona eura i bilježi intenzivan rast od 10,73% na godišnjem nivou, dok u odnosu na prethodni mjesec bilježi rast od 2,49%.

Krediti

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju avgusta 2024. godine iznosili su 4.648,39 miliona eura i bilježe rast od 17,08% u odnosu na avgust prethodne godine, odnosno rast 1,53% u odnosu na prethodni mjesec.

Foto: Kalkulacije CBCG

Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,82 na kraju avgusta 2024. godine i viši je u odnosu na avgust prethodne godine kada je iznosio 0,72, dok je u odnosu na prethodni mjesec gotovo na istom nivou (neznatna razlika u decimalama).

Foto: Kalkulacije CBCG

Po osnovu kredita, banke su na kraju avgusta 2024. godine najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva (70,85%).

Depoziti

Depoziti u bankama na kraju avgusta 2024. godine iznosili su 5.673,04 miliona eura, i zabilježili su rast od 3,06% na godišnjem nivou, dok na mjesečnom nivou bilježe rast od 2,22%. U ročnoj strukturi ukupnih depozita na kraju avgusta 2024. godine najveće učešće od 84,81% imali su depoziti po viđenju, dok su oročeni depoziti činili 14,49% ukupnih depozita. Preostalih 0,70% odnosilo se na sredstva na escrow računu. U strukturi ukupnih oročenih depozita najveće učešće imali su depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine (37,41%) i od jedne do tri godine (35,61%).

Depoziti stanovništva

Depoziti stanovništva na kraju avgusta 2024. godine iznosili su 2.015,92 miliona eura i bilježe rast od 12,01% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, odnosno rast od 2,85% na mjesečnom nivou.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, na kraju avgusta 2024. godine depoziti po viđenju činili su 81,15%, dok su oročeni depoziti činili 18,84%. Preostali dio od 0,01% odnosio se na sredstva na escrow računu.

Foto: Kalkulacije CBCG

Likvidnost banaka

Likvidna aktiva banaka na kraju avgusta 2024. godine iznosila je 1.493,80 miliona eura i bila je za 352,28 miliona eura ili 19,08% niža u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno za 9,46 miliona eura ili 0,64% viša u odnosu na prethodni mjesec.

U avgustu 2024. godine koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini, na dnevnom i dekadnom nivou, bili su iznad propisanih minimuma.

Strane direktne investicije: Rastući interes stranih investitora

Strane direktne investicije (SDI) u Crnoj Gori bilježe snažan rast u 2024. godini. U prvih osam mjeseci ove godine, neto priliv SDI iznosio je 330,21 miliona eura, što je rast od 18,5% u odnosu na isti period 2023. godine. Najveći dio ovih investicija dolazi kroz vlasnička ulaganja, pri čemu je ulaganje u nekretnine iznosilo 284,92 miliona eura. Investicije u kompanije i banke takođe bilježe rast, što pokazuje obnovljeno interesovanje stranih investitora za crnogorsku ekonomiju.

Zaključak

Crnogorska ekonomija u avgustu 2024. pokazuje pozitivne trendove u oblastima inflacije, rasta depozita i stranih investicija, ali se i dalje suočava sa izazovima u industrijskoj proizvodnji. Pad u energetskom sektoru i dalje predstavlja ozbiljan problem, ali rast u prerađivačkom sektoru, kao i povećanje zaposlenosti i plata, daje optimizam za stabilizaciju ekonomije. Strane investicije igraju ključnu ulogu u ovom oporavku, a povjerenje u bankarski sektor dodatno jača ekonomske temelje zemlje.

Izvor: Bankar.me

TAGGED:Bankar.meekonomijarastCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Etničke promjene u Crnoj Gori između dva popisa – neka zapažanja
Next Article Tri šampiona sa četiri banke

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Radonjić potpisao dvogodišnji ugovor sa Panatinaikosom

https://twitter.com/paobcgr/status/1542421926781517825?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1542421926781517825%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=http%3A%2F%2Fwww.rts.rs%2Fpage%2Fsport%2Fci%2Fstory%2F32%2Fkosarka%2F4868719%2Fradonjic-zvanicno-panatinaikos-dvogodisnji-ugovor.html Doskorašnji trener Crvene zvezde Dejan Radonjić postao je novi šef stručnog štaba grčkog Panatinaikosa,…

By Žurnal

Gdje nestaje oružje sa Zapada namijenjeno Ukrajini

Zapadni mediji sve češće pominju mogućnost da isporuke naoružanja, kada prođu poljsko-ukrajinsku granicu, završavaju na…

By Žurnal

Rastko Jevtović: Razbijanje Pete

Piše: Rastko Jevtović Već godinama ovim velikim, a malim gradom kolaju negativne priče o Petoj…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Veljko Zeljković: Kakve će biti posljedice usvajanja Zakona o grobljima u Hrvatskoj

By Žurnal
Drugi pišu

Jovan Dučić: Engleska politika u Egiptu

By Žurnal
Drugi pišu

Od Oboda do Svetigore

By Žurnal
Drugi pišu

Žarko Marković: Spisak imaginacija

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?