Piše: Nebojša Popović
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravio je prethodne nedelje u Vašingtonu. Na sastanku sa senatorima Milatović je izrazio želju da Crna Gora postane glavni strateški partner SAD na Zapadnom Balkanu. Predsjednik je takođe dao punu podršku izglasavanju Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana koji je iniciran od strane senatora.
Milatovićeva posjeta značajna je sa najmanje dva aspekata. Prvo što je predsjednik kao mlad i perspektivan lider očito uspio da zadobije prođu u Americi, što je uvijek probitačno za karijere političara koji dolaze sa Balkana. Druga bitna stavka je što se konačno jasno vide obrisi Milatovićeve spoljne politike i njihove potencijalne posledice, ne samo po Crnu Goru, već i region.
Svakako, jasno je da Crna Gora ne može biti strateški partner Amerike. To nije pošlo za rukom ni jednoj moćnoj Njemačkoj, ali ono što je zaista intrigantno jeste predsjednikova podrška američkom Zakonu o Zapadnom Balkanu.
Šta je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana?
Naime, Spoljnopolitički odbor Senata SAD odobrio je u aprilu Predlog zakona o Zapadnom Balkanu koji će poslati na izjašnjavanje gornjem domu Kongresa. Milatović je tokom boravka u Vašingtonu upravo razgovarao sa senatorkom Džin Šahin iz redova demokrata, koja je i inicijator pomenutog zakona.
Nebojša Popović: Šta je Vučić poručio Crnoj Gori o EU u Kotoru
Detalj da se, osim opšte formulacije o podsticanju trgovine i investicija između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, pomenuti zakon najmanje bavi Crnom Gorom – dok se u fokusu nalazi američka vizija uređenja međusobnih odnosa između Srbije i Kosova, te preuređenju Bosne i Hercegovine, i borba protiv malignog ruskog i kineskog uticaja, zaista predstavlja kuriozitet.
Dok sa jedne strane, zakon prejudicira konačno priznavanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda, kao i „duboku zabrinutost za stanje demokratije u Srbiji“, sa druge se od NATO-a traži da „ohrabri planiranje za međunarodne vojne snage koje bi održavale bezbjednost u BiH, naročito ako Rusija u UN blokira produženje misije“ EUFOR-a, kao i da se „ojača NATO sjedište u Sarajevu“.
Veza sa rezolucijom o Srebrenici
S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva zakona da se kompletan Z. Balkan integriše i učvrsti prosustvo NATO u regionu, brojni analitičari smatraju da u tom kontekstu treba sagledavati i aktuelnu inicijativu za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, a koja je usmjerena na slamanje Republike Srpske, jer ona prestavlja glavnog kočničara za ulazak BiH u NATO.
Ili kako je to senatorka Šahin objasnila prilikom njegovom predlaganja:
„Najvažnije je to što će ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o reševanju koruptivnog i anti-Dejtonskog ponašanja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu“.
Sama činjenca da su amandmani koje je podnijela Crna Gora na rezoluciju o Srebrenici praktično osakaćeni, samo pojačava podozrenje da je krajnja meta čitave operacije obračunavanje sa Banjalukom i pospremanje BiH.
Kako navode američki mediji, gotovo ista grupa senatora koje je predložila Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, predložila je sličan zakon i prošlom sazivu Senata, ali on nije usvojen. Datum izjašnjavanja Senata o predlogu aktuelnog zakona o Zapadnom Balkanu još nije poznat. Elem, okolnost da je takav predlog naišao na podršku kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića može biti veoma pozitivna stvar, naročito u kontekstu jasnoće političke scene. To najmanje znači da je Crna Gora dobila mladog perspketivnog proameričkog političara sa čistim i veoma jasnim stavovima o neuralgičnim tačkama u regionu.