Piše: Boris Musić
U kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici večeras, 28. septembra 2026. godine, održana je svečana akademija povodom obilježavanja 230 godina od Bitke na Krusima, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Akademija je bila posvećena sjećanju na slavnu pobjedu iz 1796. godine i na duhovno i državotvorno djelo Svetog Petra Cetinjskog, pod čijim su vođstvom Crnogorci i Brđani odbranili svoju slobodu.
Pozdravno slovo uputio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, dok su besjede održali predsjednik Crne Gore g. Jakov Milatović i ministar odbrane u Vladi Crne Gore g. Dragan Krapović.
Ovom svečanom događaju između mnogih visokih zvanica prisustvovali su: Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit lovčanski Bugarske pravoslavne crkve g. Gavrilo, Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južnocentralno-američki g. Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije, predsjednik Skupštine Crne Gore g. Andrija Mandić, zamjenici gradonačelnika Glavnog grada gđa Nađa Ljiljanić i g. Boris Spalević, kao i potomci porodice Petrović-Njegoš i mnogobrojno sveštenstvo i vjerni narod.
Mitropolit Joanikije je na početku obraćanja ukazao da sjećanje na velike događaje iz prošlosti predstavlja priliku da se iznova otkriju neprolazne vrijednosti za koje vrijedi živjeti i žrtvovati se. Govoreći o ličnosti Svetog Petra Cetinjskog, naglasio je da je njegovom vojničkom podvigu prethodio istrajni pastirski trud na pomirenju zavađenih bratstava i plemena:
„Sveti Petar Cetinjski bio je, po riječi Hristovoj, pastir dobri koji život svoj polaže za od Boga povjereni mu narod. On je pred bitke na Martinićima i Krusima, ne štedeći sebe, dan i noć mirio zavađene domove i plemena po Crnoj Gori i Brdima ne bi li ih objedinio da složno izađu na megdan protiv vojno nadmoćnog Mahmut-paše Bušatlije. Podsjetimo se da je pred bitku na Martiniće imao muke sa nekim plemenskim glavarima koji se njegovom pozivu za pomoć Brđanima ne odazvaše nego odoše u Podgoricu da se javno pokore Mahmut-paši. Neki drugi mu poručiše da ne mogu doći zbog sijanja i prašenja i zbog rati domaće. Bilo je i takvih koji su bili gotovi primiti silnoga Mahmuta da s njime krenu na susjedno pleme.“
Ukazujući na snagu svetiteljeve apostolske misije mira, Visokopreosvećeni Mitropolit podsjetio je na usvajanje Stege, kojom su se Crnogorci i Brđani obavezali na međusobnu vjernost i zajedničku odbranu vjere, otadžbine i slobode. Njenu suštinu prepoznao je u jevanđelskoj ljubavi i spremnosti na žrtvu za bližnje:
„Kroz Stegu projavljuje se Jevanđelje Hristovo, ne samo što se osuđuje Juda izdajnik i njegovi sledbenici koji bi se mogli pojaviti u crnogorskom i brdskom obščestvu, nego i zato što dosledno slijedi Hristovu riječ: nema veće ljubavi od one kad neko život svoj položi za bližnje svoje. To jevanđelsko načelo upečatilo se u Crnu Goru i cijelu srpsku istoriju preko žrtve Svetog Jovana Vladimira i još jasnije preko žrtve kosovskih junaka. Svešteno dejstvo te žrtve artikuliše Stega kad poziva da se u predstojećem boju sa Mahmut-pašom Crnogorci i Brđani složno žrtvuju i ne žale svoju krv proliti za odbranu pravoslavne vjere i svoje mile otadžbine. Stega, koju je formulisao Sveti Petar Cetinjski, više liči na tekst obnavljanja zavjeta, i zakletvu kao neizostavni dio zavjetovanja, nego na tekst građanskog zakona s kraja 18. vijeka.“
Osvrćući se na samu bitku, Mitropolit Joanikije je podsjetio na višestruku brojčanu i materijalnu nadmoć vojske Mahmut-paše Bušatlije, ističući moralnu snagu i odlučnost branilaca okupljenih oko Svetog Petra. Naglasio je da je pobjedom na Krusima Crna Gora odbranila slobodu i zakoračila u novu epohu svoje istorije, osnažena pripajanjem Bjelopavlića i Pipera.
Pobjede na Martinićima i Krusima, kako je ocijenio, zapalile su iskru slobode koja je nadahnjivala kasnije oslobodilačke borbe balkanskih naroda. Završavajući pozdravno slovo, Mitropolit je poručio da trajna pouka ovih pobjeda ostaje potreba za narodnim jedinstvom, utemeljenim na vrlini i primjeru onih koji predvode narod:
„Iz naših pobjeda nad Mahmut-pašom možemo se poučiti o tome koliko je važno jedinstvo i sloga u narodu i državi. Samo po sebi je razumljivo da narod hoće da se objedini samo oko onih ličnosti koje su svojim vrlinskim životom postale dobar primjer za ugled svima kao što je bio Sveti Petar Cetinjski. Zato ćemo ovu besjedu završiti sa jednim narodnim predanjem o njemu. Govorilo se da su neki ljudi u najvećem jeku bitke na Krusima gledali Svetog Petra kako se digao od zemlje i stoji u vazduhu sa krstom u jednoj ruci, a mačem u drugoj, sav u nekoj neobičnoj svjetlosti, te tako ide po vojsci i sokoli duh na boj protiv dušmanina Krsta Hristova. Vjerujemo da on i danas kao svetitelj Božji s neba štiti svoje duhovno stado i bodri ga da čuva svoju otadžbinu i u njoj živu iskru pravoslavne vjere, pravde, slobode i istinskog bratskog zajedništva!“
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da Bitka na Krusima zauzima posebno mjesto u istoriji i državnom biću Crne Gore, izražavajući zadovoljstvo što se veliki jubilej obilježava pod svodovima hrama koji svjedoči o vjeri i sabornosti. Govoreći o značaju pobjede, naglasio je da su Krusi bili trijumf odlučnosti i junaštva, čiji je slobodarski duh nastavio da živi u kasnijim velikim bitkama.
Posebno se osvrnuo na mirotvornu ulogu Svetog Petra Cetinjskog i sposobnost predaka da u presudnom trenutku zajedničko dobro stave iznad međusobnih razlika:
„Predvođena gorostasnom ličnošću Svetog Petra Cetinjskog, koji nije bio samo narodni vođa, već iznad svega arhipastir i neumorni pomiritelj, crnogorska i brdska plemena uspjela su da u presudnom trenutku ostave po strani svoje međusobne razlike i okupe se oko zajedničkog cilja: da odbrane slobodu i pravo na svoje postojanje. U toj odluci prepoznajemo duboku tradiciju naše državnosti i našeg slobodarskog duha. Od najstarijih vremena, preko predanja koja su oblikovala svijest naših predaka, provlači se jedna snažna misao. Sloboda nije samo nasljeđe koje primamo, već i odgovornost koju preuzimamo prema onima koji dolaze poslije nas. Na Krusima je ta svijest dobila svoju najvišu potvrdu u djelu ljudi koji su znali da onda kada je otadžbina ugrožena, ono što nas spaja mora biti jače od onoga što nas razdvaja. To je jedna od najvažnijih i najtrajnijih lekcija sa Krusa.“
Milatović je ukazao i na državotvorni značaj pobjeda na Martinićima i Krusima, nakon kojih je uslijedilo snažnije uspostavljanje pravnog poretka i institucija. Podsjetivši na donošenje Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog i uspostavljanje Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, naglasio je da je slobodu odbranjenu oružjem bilo neophodno sačuvati zakonom.
Povezujući nasljeđe Svetog Petra sa odgovornošću savremenog društva, predsjednik Crne Gore uputio je poruku o čuvanju mira, jednakosti pred zakonom i prevazilaženju podjela:
„Srećom, od naše generacije se ne traži da prolijeva krv, niti da vodi bitke kakve su vodili naši preci. Naše današnje bojište je izgradnja jakih institucija i države u kojoj je zakon jednak za sve, bez obzira na ime, vjeru ili naciju. Naša je dužnost da gradimo društvo u kojem različitosti nisu pukotine koje nas dijele, već bogatstvo koje nas povezuje. Naša je obaveza da pružimo ruku jedni drugima i onda kada se politički ili ideološki ne slažemo jer nas spaja ista zemlja. Spaja nas zajednička odgovornost i spaja nas, na kraju, zajednička budućnost. Zato neka nam podvig junaka sa Krusa i svetorodno djelo Svetog Petra Cetinjskog ne budu samo sjećanje, već živi putokaz i vječni podstrek da čuvamo mir kao najveću vrijednost našeg društva, da poštujemo zakon kao štit slobodnog čovjeka i kao temelj države, da nepokolebljivo gradimo pravednu i snažnu Crnu Goru i da svakim svojim djelom budemo dostojni slobode koju su nam krvlju platili oni koji su živote položili za otadžbinu.“
Ministar odbrane Dragan Krapović istakao je da datum Bitke na Krusima, i nakon više od dva vijeka, pripada živom pamćenju naroda. Naglasio je da obilježavanje ovog jubileja pred svaku generaciju postavlja pitanje njene spremnosti da se žrtvuje za slobodu i zajedništvo, ali i odgovornosti prema onome što su joj preci ostavili.
Govoreći o Svetom Petru Cetinjskom kao vladici i vladaru, duhovniku i državniku, zakonodavcu i vojskovođi, Krapović je ukazao da je temelj pobjede na Krusima bilo prethodno pomirenje naroda. Svetiteljev podvig, kako je naglasio, nastavljen je izgradnjom poretka u kojem je izvojevana sloboda trebalo da dobije trajno uporište:
„Drugim riječima, Sveti Petar nije samo branio Crnu Goru. On ju je i uređivao. I tu je možda, slažemo se, predsjedniče države, njegova najveća državotvorna poruka. Nije dovoljno izvojevati slobodu. Slobodu treba urediti. Nije dovoljno odbraniti državu. Državu treba izgraditi. Nije dovoljno ni imati junaka jer potrebne su institucije koje će trajati i onda kada junaka više ne bude. Sveti Petar je bio vladika, državnik, bio je zakonodavac, pomiritelj, a ratnik samo onda kada je bilo potrebno i neophodno. Njegovo nasljeđe nije samo nasljeđe pobjede. To je nasljeđe slobode, a sloboda Crne Gore nije nastala u jednom datumu, niti stala u jedan boj.“
Osvrćući se na savremenu ulogu odbrambenih institucija, ministar je naglasio da vojska postoji da bi čuvala mir i da se odgovornost današnjih generacija ogleda u mudrom i dostojanstvenom očuvanju naslijeđene slobode. Poručio je da sjećanje na junake Krusa obavezuje na čuvanje sloge i svega onoga što narod međusobno povezuje.
Završavajući besjedu, Krapović je pozvao da ličnost Svetog Petra Cetinjskog ostane mjera lične i državničke odgovornosti:
„Neka nam Sveti Petar ne bude samo svetitelj kojem se molimo, već uzor pred kojim provjeravamo jesmo li dostojni slobode koju smo naslijedili. Zato neka nam bude mjera hrabrosti on kada je teško, mjera razuma kada je lako podijeliti se, mjera odgovornosti kada treba donijeti odluku i mjera državničke mudrosti kada treba sačuvati mir. Danas, dvije stotine i trideset godina, ne stojimo ovdje samo da kažemo: slava junacima Krusa. Stojimo da kažemo i nešto više. Hvala im što su nam ostavili primjer i daj Bože da nikada ne zaboravimo koliko je sloboda koštala jer ne praštaju oni koji su nekada živi bili, već prašta samo Bog. Neka je vječni pomen onima koji su svoje živote ugradili u slobodu Crne Gore. Neka je vječni pomen onima koji su na Martinićima i Krusima junački položili živote za slobodu. Neka nas Sveti Petar Cetinjski podsjeća da nema trajne slobode bez sloge, niti snažne države bez odgovornosti.“
U umjetničkom dijelu programa učestvovali su SPD „Svetosavnik“ i guslari Radosav Rajo Vojinović i Sekule Cerović. Govor Svetog Petra Cetinjskog pred Bitku na Krusima kazivao je Vasilije Marunović, dok su naratori programa bili Stefan Žižić i Irina Vlahović.
