Piše: Stevan M. Stanković
Naučno stvaralaštvo Jovana Cvijića bogato je i raznovrsno. Pisanom reči pojavio se kao student geografije treće godine, kad je u dva broja „Prosvetnog glasnika”, u Beogradu, 1887–1888, objavio rad pod naslovom „Prilog geografskoj terminologiji našoj”.
U najznačajnija i najobimnija dela Jovana Cvijića, ubraja se „Geomorfologija”, knjiga prva, štampana 1924. godine. U bolje snabdevenim bibliotekama može se naći i danas. Mnogima je postala dostupna 1991, kad su je SANU, NIRO „Književne novine” i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, svi iz Beograda, objavili kao šestu knjigu Sabranih dela Jovana Cvijića, pod uredništvom akademika Petra Stevanovića, Emine Kulenović Grujić i Dragutina Rankovića.
Prva knjiga „Geomorfologije”, kapitalno delo Jovana Cvijića, štampana je na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom, u Državnoj štampariji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u Beogradu. Knjiga tvrdog poveza i visokog grafičkog umeća, formata 28,5 sa 21 cm, ima 12 crno-belih i višebojnih karata izvan teksta, 87 karata u tekstu, 94 fotografije i 420 skica. Crtežima su predstavljeni dijagrami, blok-dijagrami, poprečni profili, geološki profili, panorame, vulkanske kupe, dislokacije i rasedne linije, koralska ostrva, rečne i jezerske terase, stenoviti klifovi, geološke skice i sl. Delo su Cvijićevog kartografa Antonija Lazića (1886–1966), koji je naučnika pratio na brojnim terenskim istraživanjima.
Na prvoj korici knjige, pored naslova „Geomorfologija Morphologie terrestre, knjiga prva tome preimier”, je kolor fotografija najvišeg dela planine Prenj, delo lekara, pasioniranog planinara i fotografa, Cvijićevog poznanika Radivoja Simonovića iz Sombora, koji je knjigu ukrasio još jednom kolor fotografijom glacijalnih oblika reljefa na planini Prenj u Hercegovini, štampanoj na prvoj strani. Knjiga je prodavana po ceni od 250 dinara. Interesantno je da je 500 primeraka „Geomorfologije” otkupio Mihajlo Pupin (1854–1953), pa 200 primeraka podelio poznanicima u Americi, a 300 nastavnicima geografije u školama u Srbiji. U jednom pismu čestita Jovanu Cvijiću na dobro urađenoj knjizi, koja će služiti kao spomenik brižljivog i istrajnog rada, koji govori o tome šta se može kad se hoće, jer svaka strana govori o ljubavi s kojom se razvija čestiti posao.
„Geomorfologija” predstavlja geološko-morfološku monografiju i svojevrsno delo o Balkanskom poluostrvu, ali i drugim delovima Evrope i sveta, odnosno, sintezu nastalu na osnovu ranije publikovanih Cvijićevih radova sa fizičko-geografskom i geološkom tematikom, počev od pristupne akademske besede o strukturi i podeli planina Balkanskog poluostrva, izložene 2. januara 1900. i štampane iste godine u „Glasu Srpske kraljevske akademije” na 70 strana. Kada neki savremeni autori analizirajući Cvijićevu knjigu ukazuju na prevaziđena shvatanja i nedorečenosti, to ne znači da se umanjuje njen značaj, jer se Cvijić ovom, i drugim knjigama, na najbolji način predstavio našoj i svetskoj naučnoj javnosti i još tokom svog 62 godine dugog života obezbedio sebi mesto u svetskoj nauci.
Geomorfologija Jovana Cvijića spada u grupu često citiranih dela. Naravno, vreme i savremena naučna istraživanja prevazišli su neke Cvijićeve stavove i mišljenja. Znameniti naučnik je to sasvim jasno znao i prihvatao, izvesne stavove prevazilazio i rezultate dopunjavao. U vreme istraživanja i štampanja postanka i evolucije reljefa, bio je usamljenik u Srbiji i na Balkanskom poluostrvu na polju geomorfologije kao nauke. Gotovo da nije bilo onih na čija bi se ramena popeo da bi video dalje i više. Sam je trasirao put naučne discipline u kojoj se najviše istakao znanjima o kraškim, glacijalnim, abrazionim i tektonskim oblicima reljefa. Zbog toga njegovu knjigu treba tumačiti u duhu vremena kad je nastala i naučnih saznanja do kojih je mogao doći iz postojeće literature i ličnog uvida u stanje na terenu, koji mu je bio svojevrsna naučna laboratorija. Često prikazivana, analizirana i komentarisana, ostaje kao trajna vrednost na dobrobit geografima, geomorfolozima, tektoničarima i geolozima.
„Geomorfologiju” Jovana Cvijića, jedinu te vrste od nas i retku u svetu, treba analizirati kroz njene dobre ali i naučno prevaziđene stavove, sa saznanjem da je ostavila duboke tragove u našem univerzitetskom obrazovanju geografa, geomorfologa, tektoničara i geologa. Danas, sto godina posle pojave iz štampe, „Geomorfologija” služi novim generacijama istraživača reljefa, jer u prirodi ima još mnogo nepoznatog. U literaturi je akademik Petar Stevanović (1914–1999) konstatovao da je šteta što „Geomorfologija, knjiga prva” nije prevedena na neki od svetskih jezika, čime bi dobila poseban značaj. Štampana ćirilicom, na srpskom jeziku, bila je od pomoći samo nekim slovenskim naučnicima, među kojima se o njoj najpozitivnije izražavao Jirži Daneš (1880–1928), profesor Karlovog univerziteta u Pragu.
Izvor: Politika
