
Beograd, godina 1922. Jovan Cvijić ima plan da sintezu svojih ispitivanja o Balkanskom Poluostrvu, najpre predstavi u celini u fromi antropogeografskih ispitivanja. Nije mu bila namera da u ovom delu iznese antropogeografske i etnografske rezultate o pojedinim zemljama, do kojih je došao putovanjem i proučavanjem, već da predstavi, u celini, svoju koncepciju antropogeografije kao mladog ogranka nauke u ovim prostorima, tako nastaje delo Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje.
,,Posle naizmeničnih napredovanja i uzmicanja, koja su došla usled vanrednih istorijskih događaja i bila katkad bez veze sa geografskim pogodbama, rasprostranjenje jedne civilizacije u glavnom se zadržalo na prirodnim prečagama “.
Često se naiđe na više civilizacija koje leže jedna preko druge kao geološki slojevi, a još češće, se sretaju isprepletani kulturni uticaji. Ali se ipak mogu izdvojiti geografski pojasi u kojima je jedna civilizacija ostavila više tragova no druge. Balkansko Poluostrvo je izgubilo najbolje plodove vizantijske civilizacije, najpre intelektualno i literarno obrazovanje, zatim materijalno blagostanje koje je razvilo ukus i luksuz kod viših klasa. Najjasnije je održana vizantijska vera u ostacima vizantijske civilizacije srednjih i nižih klasa ali se i oni javljaju promenjeni ili preinačeni. Civilizacija istočnog rimskog carstva rasprostirala se u srpskoj i bugarskoj zemlji Srednjega Veka. Istoričari i arheolozi su konstatovali često pretežan uticaj ove kulture na arhitekturi, u administraciji, u verskoj organizaciji, kao i u zakonodavstvu, literaturi i u mnogim najobičnijim pojavama materijalnog života.
Novi dodiri između Zapada i balkanskog sveta javili su se u doba Krstaških Ratova, zatim za vreme vlade Anžujske kuće u Arbaniji i za franačke i latinske vlade u egejskoj oblasti i u Carigradu. Značajniji je bio uticaj gradskih italijanskih republika, naročito Mletaka i Đenove, koji se širio od Jadranskog do Crnog Mora. Mada su rimska, donekle i mletačka kultura bile duboko prodrle na Poluostrvo, njihovo je rasprostranjenje docnije regulisano reljefom; zato je danas njihova oblast ograničena na uzano balkansko primorje, na prvom mestu na jadransko. Kad se izađe iz jadranskih gradova zapadnih uticaja brzo nestaje i zavlada patrijarhalni režim. Srpska primorska država Zeta zahvatala je znatan deo jadranskog primorja latinske civilizacije, i iz Zete su raznovrsni uticaji te civilizacije prodirali u unutrašnjost Poluostrva.
Još su prvi promatrači obratili pažnju na sličnost između rimske toge i crnogorske struke i držali da su srpska plemena primila struku od romanizovanog stanovništva. Nije isključena mogućnost da su i željezni prekladi sa životinjskim skulpturama, kakvih ima naročito u Crnoj Gori i Hercegovini, keltsko-ilirskog porekla. Kao znatni karakteri dveju starih civilizacija ostaju s jedne strane pravoslavna vera i ćirilica, a s druge katolička vera i latinica; ali te dve vere stvarno nisu u onakvoj suprotnosti kao u ranijim vremenima; a ćirilica i latinica su sve više u opštoj upotrebi, nisu ograničene na pripadnike jedne vere.
Izvor: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje