Šest godina nakon izbora 30. avgusta 2020. godine, na kojima je Demokratska partija socijalista (DPS) nakon tri decenije izgubila vlast, sagovornici RTCG ocjenjuju da je Crna Gora napravila značajne iskorake, prije svega na evropskom putu, u političkim slobodama i borbi protiv organizovanog kriminala. Ipak, upozoravaju da snažne institucije još nijesu izgrađene, da partitokratija i nepotizam nijesu prevaziđeni, te da građanska očekivanja od promjena nijesu u potpunosti ispunjena.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj kao jedan od najvažnijih rezultata promjena izdvaja, kako kaže, prekid jednoumlja i stvaranje partnerstva među različitima. Posebno ukazuje na promijenjenu ulogu manjinskih naroda u političkom životu.
„Ako bih pomenuo ono što mi izgleda najvažnije, odvajao bih jedan suštinski iskorak: promjenu jednoumlja i stvoreno partnerstvo među različitima. Danas se različitosti prepoznaju kao bogatstvo. Danas manjine nijesu dekor u političkom životu Crne Gore, već ravnopravni partneri i faktor koji učestvuje u donošenju odluka, čime poštovanje različitosti predstavlja veliki doprinos evropskom putu“, kazao je Camaj.
Smatra da posao nije završen, ali da su postavljene osnove za dalji napredak. Kao najveći strateški cilj izdvaja članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine.
„Ja vjerujem da dajemo mnogo više od prethodnih i da ćemo postati članica Evropske unije do 2028. godine. Tome veliki doprinos daje upravo ono što sam pomenuo, ali svakako je bitan i odnos prema organizovanom kriminalu, koji je, smatram, bio uzročnik zaustavljanja procesa integracija“, naveo je Camaj.
Poručuje i da javne funkcije moraju biti shvaćene kao odgovornost, a ne privilegija.
„Pozicije koje građani povjeravaju pojedincima moraju biti shvaćene kao mogućnost da se doprinese boljem društvu, a ne kao prilika za ostvarivanje ili zaštitu ličnih interesa. Vlast je povjerenje građana, a ne lično dostignuće. Ako želimo drugačiju i evropsku Crnu Goru, onda upravo od toga moramo početi“, istakao je Camaj.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović smatra da su najvažniji rezultati novih vlasti odblokiranje evropskih integracija i određeni pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala. Ipak, njen bilans proteklih šest godina znatno je kritičniji.
„Ključni dometi novih vlasti ogledaju se u tome da je odblokiran proces evropskih integracija i da smo kao država praktično u predvorju EU. Ukoliko u narednom periodu postanemo članica EU, to će biti od neprocjenjivog značaja za mladost i buduće generacije ove države“, kazala je Mrdović.
Kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, kaže da su ostvareni određeni rezultati, ali da je izostao epilog nekih od najvažnijih slučajeva.
„Isporučeni su i određeni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, makar kada su u pitanju tužilačke istrage. Ipak, pojedini visokoprofilni slučajevi korupcije i korupcionaške afere koje su godinama potresale crnogorsku društvenu scenu, sve je izvjesnije, nikada neće dobiti epiloge. Iako se pokazalo da je manje nedodirljivih, ipak su neki i dalje nedodirljivi“, navela je Mrdović.
Ona ocjenjuje da promjena vlasti nije dovela do suštinskog raskida sa partitokratijom i nepotizmom.
„Zemlja je ostala surova partitokratija i duboko podijeljeno društvo, koje i dalje opterećuju nacionalna, vjerska i slična pitanja. Krug brojnih beneficija nije prekinut. Nepotistički interesi i dalje su veoma moćni. Koruptivne norme u mnogim zakonima još su na snazi. Dugogodišnji gorući problem prekobrojnosti javne administracije nije riješen“, kazala je Mrdović.
Govoreći o životnom standardu, Mrdović navodi da su veće plate i penzije predstavljale značajan pomak, ali smatra da je njihov efekat u velikoj mjeri poništen rastom troškova života.
„Očekivanja građana za boljim životnim standardom počela su da se ispunjavaju kada su dobili uvećane plate i penzije, što je trebalo da bude prvi korak ka kvalitetnijim životima. Ipak, većinu toga što im je dato kroz uvećane plate i penzije za kratko vrijeme, od godinu do dvije, uspjeli su da im ‘pojedu’ DPS tajkunisti, monopolisti i kartelisti, jer ih nove vlasti zakonskim rješenjima nijesu zaustavile, a trebale su“, smatra Mrdović.
Politikolog Aleksandar Ćuković ocjenjuje da je 30. avgust donio neophodnu političku dinamiku i simbolički razbio mit o nepobjedivosti vlasti, ali i pokazao koliko je teško postići saglasnost o tome šta treba graditi nakon smjene jednog sistema.
„Želja za promjenom jedne strukture moći nije bila praćena željom za istinskom transformacijom sopstvene političke svijesti. Trideseti avgust donio je neophodnu dinamiku i makar simbolički razbio mit o nepobjedivosti. Međutim, u isti mah, ogoljena je činjenica da je mnogo lakše ujediniti se oko nečeg što ne želite, nego oko vizije onoga šta tek treba izgraditi“, kazao je Ćuković.
Vuk Bačanović: Od katarze do letargije: šta je ostalo od 30. avgusta
Prema njegovim riječima, Crna Gora se šest godina kasnije i dalje suočava sa „pubertetskim bolestima demokratije“, ali je dobila važnu mogućnost smjenjivosti vlasti.
„Građanska očekivanja nijesu ispunjena jer su bila nerealno visoka, postavljena kao utopijski cilj, a ne kao dugotrajan, mukotrpan i temeljan proces. Ipak, sama činjenica da se danas o vlasti, korupciji i greškama novih vladajućih struktura govori slobodno i bez straha, pokazuje da je tranzicija, uprkos stranputicama, nepovratna“, smatra Ćuković.
On ukazuje da institucije ne mogu biti izgrađene samo novcem i administrativnim kapacitetima ukoliko ne postoji razvijena demokratska svijest građana.
„Jasno je da nema tog budžeta niti logistike koji mogu izgraditi institucije, ako se njihov prvi temelj ne postavi u svijesti slobodnog građanina. Valjda nas to, jednom, sve okupi i pomiri. Pomišljam gdje bi nam kraj bio kada bismo energiju koju ulažemo u ove naše crnogorske podjele usmjerili na gradnju zajedničke kuće“, poručio je Ćuković.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin najvećom tekovinom 30. avgusta smatra slobodu građana da bez straha iskazuju političku, nacionalnu, vjersku i vrijednosnu pripadnost.
„Za mene je najveća tekovina 30. avgusta upravo sloboda. Sloboda građanina da bude ono što jeste. Da govori jezikom kojim govori njegova porodica. Da bude imun na pritisak od zloupotrebe institucionalne moći. Da pripada vjeri kojoj pripada. Da javno iskaže svoj nacionalni, politički ili vrijednosni identitet. Da glasa za koga želi. Da bude drugačijeg mišljenja od vlasti. I da zbog svega toga ne bude manje vrijedan pred državom“, kazao je Rovčanin.
Posebno ukazuje na položaj Srba prije promjene vlasti, navodeći da je, prema podacima tadašnje Vlade iz 2015. godine, oko 7,5 odsto zaposlenih u državnoj upravi bilo srpske nacionalnosti.
„Takav podatak sam po sebi ne dokazuje svaki pojedinačni slučaj diskriminacije, ali predstavlja ozbiljan indikator društvenog nesklada koji nije moguće ignorisati. Godinama se stvarao ambijent u kojem je postojala poželjna i nepoželjna politička i identitetska pripadnost“, naveo je Rovčanin.
Kao važan dio promjena izdvaja i pitanje vjerskih sloboda, odnosno promjenu odnosa države prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i masovnih litija.
„Država treba da garantuje slobodu vjere, a ne da proizvodi podobnu i nepodobnu vjeru“, poručio je Rovčanin.
Ocjenjuje da se bilans šestogodišnjeg perioda ne može posmatrati samo kroz identitetska pitanja, navodeći rast plata i penzija, socijalnih davanja i zaposlenosti. Kao jednu od slabosti izdvaja nedovoljnu domaću proizvodnju.
„Novac koji građanin dobije kroz veću platu ne smije samo da prođe kroz Crnu Goru i završi u ekonomijama drugih država. Potrebno je da dio tog novca ostane ovdje. U našoj poljoprivredi, našim fabrikama, našim građevinskim preduzećima, u domaćoj proizvodnji“, kazao je Rovčanin.
On među važnijim pomacima vidi i promijenjen odnos prema organizovanom kriminalu i korupciji, ali smatra da će stvarni domet novih zakonskih rješenja pokazati njihova primjena.
„Pravi rezultat neće biti samo u zaplijenjenoj robi. Biće u tome da se oduzme imovina stečena kriminalom. Zato su zakoni o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, odgovornosti pravnih lica za krivična djela i reforma sistema sprečavanja korupcije toliko važni. Sada će njihovu vrijednost pokazati implementacija“, rekao je Rovčanin.
Kao važan rezultat navodi i napredak Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, ali upozorava da država mora smanjivati zavisnost od uvoza i jačati domaću ekonomiju.
„Trideseti avgust nije završetak promjena. On je početak odgovornosti“, zaključio je Rovčanin.
Izvor: RTCG
