Svi su svjesni da je D’Ontov količnik praktično neumoljiv za biračku podršku iznad cenzusa, jer daje ‘mrvice’ u mandatima, pa smo, kao nikada, bili svjedoci upornih poziva za formiranjem najširih koalicija”, kazala je Ines Mrdović
Ukoliko bi partije na parlamentarnim izborima dobile podršku, kao što je to prije dva dana projektovao CEDEM, to bi u mandatima značilo da bi Pokret Evropa sad (PES) imao 27 mandata, koalicija oko Demokratske partije socijalista (DPS) 23, Demokrate i GP URA 13, Koalicija za budućnost Crne Gore 11.
Uslijedili bi Bošnjačka stranka sa četiri mjesta u parlamentu, dvije albanske liste i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa po jednim.
U crnogorskom izbornom sistemu koristi se D’Ontova metoda pretvaranja glasova u poslaničke mandate, pa bi na osnovu procijena CEDEM-a glasovi partija koje ne bi dobile poslanička mjesta vredeli sedam mandata – koji bise zatim dijelili najjačim strankama.
Prema novom istraživanju CEDEM-a, predstavljenom u četvrtak, najviše glasova osvojio bi PES 29,1 odsto. Ta partija u koaliciji sa Strankom pravde i pomirenja, koja prema istim podacima, može računati na 1,1 odsto glasova, što znači ukupno 30,2 odsto.
Time bi PES imao 24 poslanička mjesta, a primjenom D’Ontove metode dobio bi još tri mandata i imao 27.
Ako je procjena CEDEM-a tačna, DPS bi glasalo 24,1 odsto birača. S obzirom na to da je DPS u koaliciji sa Socijaldemokratama, koje bi mogle osvojiti 1,9 odsto, to znači da ukupno imali 26 odsto glasova ili 21 poslaničko mjesto. Primjenom D’Ontove metode pripala bi im još dva mjesta, pa bi ukupno imao 23.
Prema istom izvoru Demokrate bi imale podršku 11,1 odsto birača, a URA 4,4 odsto, šro je ukupno 15,5 odsto ili 12 mandata. D’Ont bi im omogućio još jedan, pa bi imali 13.
Takođe dodatni mandat mogla bi računati koalicija ZBCG, koji je u istraživanju računat sa Pokretom za promjene. Za DF bi sada glasalo 13,2 odsto birača, što je 10 mjesta u parlamentu – odnosno 11 po D’Ontu.
Ovo su samo procjene, koje nužno ne moraju biti tačne, posebno jer je istraživanje rađeno od 1. do 14. maja ove godine, nakon čega su se desile neke turbulencije u pojedinim partijama, a što bi moglo uticati na izborni rezultat.
Dok je DPS bio na vlasti, opozicija i dio javnosti ukazivali su da D’Ontova formula zbog rasutih glasova odgovara samo njima, jer su oni uglavnom dobijali mandate “ispod crte”.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović procjenjuje da će i ovog puta biti takvih.
”Dok je DPS bio u zenitu snage, a posebno kroz koalicione nastupe, on je najviše profitirao, a sada će to biti neke druge grupacije. Svakako i DPS, jer se on još dosta dobro drži u biračkom tijelu, a činjenica da nastupa u široj koaliciji jasno ukazuje i da pokušavaju da smanje broj prosutih glasova”, objašnjava Mrdović za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, da su o D’Ontovom količniku ozbiljno razmišljali pokazuje i primjer, kako kaže, neprincipijelne koalicije Demokrata i GP URA, koji su se, uprkos ogromnom animozitetu u jednom periodu, udružili da bi smanjili štetu od manjeg broja mandata kroz samostalne nastupe. “Svi su svjesni da je D’Ontov količnik praktično neumoljiv za biračku podršku iznad cenzusa, jer daje ‘mrvice’ u mandatima, pa smo, kao nikada, bili svjedoci upornih poziva za formiranjem najširih koalicija”, kazala je.
Prema Zakonu i izboru odbornika i poslanika, u raspođeli mandata učestvuju samo izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od ukupnog broja birača.
Albanski forum, prema istraživanju, ima podršku 1,9 odsto birača. S obzirom na to da je cenzus za partije manjinskih naroda niži, očekuje se da albanske partije uđu u parlament, kao i Hrvatska građanska inicijativa.
Šta je D’Ontova metoda
D’Ontova metoda nazvana je prema belgijskom matematičaru Viktoru D`Ontu i prvi put je bila primijenjena 1899. godine u Belgiji, dok se danas ona primjenjuje u većini evropskih zemalja (Italija, Austrija, Finska, Belgija…)
Ta metoda počiva na takvom rasporedu mandata koji podrazumijeva da se ukupni broj glasova, koje je osvojio kandidat ili lista, dijeli “pravilnim” nizom djelilaca (npr. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7…), a u zavisnosti od broja učesnika u izbornom procesu. Mandat, dakle, dobija ona politička partija koja ima najveći količnik.
Goran Kapor/Biljana Matijašević
Izvor: Vijesti
