Pornografija je tema koju ljudi uglavnom izbegavaju da pominju, bilo u školi, na poslu ili za porodičnim stolom.
Ipak, u Australiji je njena upotreba veoma rasprostranjena. Oko tri četvrtine muškaraca (76%) i više od trećine žena (41%) izjavljuje da je tokom prethodne godine gledalo pornografski sadržaj.
Među mladima uzrasta od 15 do 20 godina, više od polovine mladića (54%) i jedna od sedam devojaka (14%) pristupa pornografiji najmanje jednom nedeljno.
Možda ste već čuli izraz „zavisnost od pornografije“, koji se koristi za opisivanje prekomerne konzumacije pornografskih sadržaja na način koji remeti život osobe ili ljudi u njenom okruženju.
Međutim, da li je pornografija zaista zavisnost? Prema trenutnim naučnim istraživanjima, odgovor je prilično složen.
Rasprava o pornografiji
Za mnoge ljude gledanje pornografije predstavlja uobičajeno ponašanje. Drugi, međutim, smatraju da je to ozbiljan problem.
Istraživanje sprovedeno 2025. godine analiziralo je uticaj pornografije na mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje ljudi. Zaključak je bio da pornografija sama po sebi nije nužno štetna. Ipak, njeni efekti mogu biti različiti u zavisnosti od sadržaja koji prikazuje, osobe koja je konzumira i načina na koji se koristi.
Prekomerna upotreba postaje problem kada počinje da narušava svakodnevno funkcionisanje pojedinca. Zbog toga istraživači i kliničari koriste termin „problematična upotreba pornografije“. On se odnosi na nemogućnost kontrolisanja konzumiranja pornografije uprkos ponovljenim pokušajima da se to ponašanje ograniči, kao i na negativne posledice koje iz toga proizilaze.
Prema jednom globalnom istraživanju, između 3% i 15% ljudi potencijalno ima problematičan odnos prema pornografiji. Takve teškoće su uglavnom češće kod muškaraca.
Šta uzrokuje problematičnu upotrebu?
Problematična upotreba pornografije je složen fenomen na koji utiče više različitih faktora.
Među njima su već postojeća neurorazvojna i mentalna stanja, poput ADHD-a ili depresije. Određene osobine ličnosti, kao što su impulsivnost, slaba samokontrola i traženje novih uzbuđenja, takođe mogu doprineti razvoju problema.
Značajnu ulogu imaju i društveni i kulturni faktori. Nezadovoljstvo partnerskim odnosom, socijalna izolacija i religijska uverenja mogu biti povezani sa problematičnom upotrebom. Veći rizik postoji i kod ljudi koji se osećaju usamljeno ili nemaju dovoljnu emocionalnu podršku.
Začarani krug prekomerne upotrebe
Kod mnogih osoba koje imaju problem sa pornografijom razvija se začarani krug. Konzumiranje pornografije postepeno odvlači pažnju od odnosa sa bliskim ljudima i svakodnevnih obaveza.
Na primer, prekomerna upotreba može dovesti do lošijeg radnog učinka, pa čak i gubitka posla. Osoba se može udaljiti od porodice i prijatelja, što dodatno pogoršava njeno mentalno zdravlje i svakodnevno funkcionisanje. To, zauzvrat, još više otežava kontrolu nad navikom.
Kako se problem ispoljava?
Istraživači izdvajaju nekoliko tipičnih oblika problematične upotrebe pornografije.
Kompulzivnost
Podrazumeva snažan i teško savladiv nagon za gledanjem pornografije, naročito radi ublažavanja nagomilane napetosti ili anksioznosti.
Impulsivnost
Ogleda se u brzom i nepromišljenom korišćenju pornografije bez razmatranja posledica, na primer gledanju pornografskog sadržaja na službenom računaru.
Emocionalna disregulacija
Pojavljuje se kada osoba koristi pornografiju kao sredstvo za suočavanje sa neprijatnim emocijama kao što su stres, dosada ili usamljenost.
Iskustva slična zavisnosti
Uključuju intenzivnu žudnju za pornografijom ili potrebu za sve ekstremnijim sadržajima kako bi osoba postigla isti nivo zadovoljstva.
Da li je pornografija zaista zavisnost?
Problematična upotreba pornografije trenutno se smatra oblikom kompulzivnog poremećaja seksualnog ponašanja. Ovi poremećaji karakterišu se nemogućnošću kontrolisanja intenzivnih i ponavljajućih seksualnih impulsa tokom najmanje šest meseci, do te mere da osoba zanemaruje svoje svakodnevne obaveze.
Ipak, problematična upotreba pornografije još uvek nije formalno priznata kao zavisnost. Ona nije uvrštena među zavisnosti u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svetske zdravstvene organizacije niti u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje Američkog psihijatrijskog udruženja.
Važno je naglasiti da je naučno interesovanje za ovu temu značajno poraslo poslednjih godina. Sve veći broj istraživanja, uključujući i nedavne međunarodne preglede literature, ukazuje na to da problematična upotreba pornografije u određenim slučajevima može funkcionisati veoma slično zavisnosti.
Elis Bektaš: Skaska o pornografiji i o jednoj korisnoj poduci
Argumenti za klasifikaciju kao zavisnosti
Sve je više poziva da se problematična upotreba pornografije klasifikuje kao bihejvioralna zavisnost, odnosno zavisnost od ponašanja. To bi je svrstalo u istu kategoriju sa poremećajima kao što su patološko kockanje ili zavisnost od video-igara.
Ove aktivnosti aktiviraju slične delove moždanog sistema nagrađivanja. Međutim, istraživači upozoravaju da i brojne svakodnevne aktivnosti, poput pijenja vode, izazivaju slične reakcije u mozgu, pa takve rezultate treba tumačiti oprezno.
Nedavni sudski proces u Sjedinjenim Državama, koji se bavio zavisnošću od društvenih mreža, zaključio je da su kompanije Meta i Gugl svoje platforme osmišljavale tako da podstiču zavisničko ponašanje korisnika.
Slični mehanizmi prisutni su i na mnogim popularnim platformama za gledanje pornografije. Savremeni internet omogućava neograničen pristup novim seksualnim stimulansima, a korisnici lako prelaze sa jednog sadržaja na drugi tokom dugih perioda gledanja. Istraživanja pokazuju da takva ponašanja mogu povećati rizik od razvoja problema.
Razlozi za oprez
Ipak, postoje i razlozi zbog kojih treba biti obazriv prilikom označavanja svake problematične upotrebe pornografije kao zavisnosti.
Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi sebe smatraju zavisnima od pornografije čak i kada je njihova upotreba retka i relativno kontrolisana.
Jedan od razloga za to je fenomen koji se naziva moralna neusklađenost. To se dešava kada osoba ima snažna moralna ili religijska uverenja protiv pornografije, ali je ipak koristi. Takav sukob između uverenja i ponašanja može izazvati značajnu psihološku patnju i osećaj da je osoba zavisna, čak i kada njeno ponašanje objektivno nije van kontrole.
Ova pojava je takođe povezana sa različitim mentalnim zdravstvenim stanjima, što dodatno komplikuje pitanje da li problematičnu upotrebu pornografije treba posmatrati kao klasičnu zavisnost ili kao složeniji psihološki i društveni fenomen.
Izvor: Kompas
