Ko u starosti želi da zadrži uobičajeni životni standard, teško to može učiniti samo od državne penzije. Prema procjenama finansijskih stručnjaka, da bi se život nastavio bez velikih odricanja nakon odlaska u penziju, potrebno je najmanje 80 odsto posljednje plate.
U Crnoj Gori, međutim, prosječna penzija iznosi tek 525 eura, što je gotovo dvostruko manje od prosječne neto zarade, koja je nešto iznad 1.000 eura. To znači da prosječan penzioner raspolaže sa tek oko 50 odsto prosječne plate, dok bi za dostojanstvenu starost trebalo barem 800 eura mjesečno. Drugim riječima, u penziji nedostaje oko 275 eura mjesečno da bi se dostiglo „pravilo 80 odsto“.
Kako stoji region?
Sličan problem imaju i zemlje u okruženju, iako razlike u standardu jasno pokazuju koliki je izazov obezbijediti sigurnu starost.
Kako stoji region?
- Srbija: prosječna plata oko 820 eura, prosječna penzija oko 400 eura. Penzioneri raspolažu sa svega 49 % zarade.
- Hrvatska: prosječna plata 1.350 eura, a penzija oko 600 eura, što iznosi svega 44 % prosječne zarade — jedan od najnižih udjela u regionu.
- Slovenija: prosječna plata oko 1.500 eura, penzija oko 800 eura. Penzioneri dobijaju nešto više od 53 % zarade — što je najpovoljniji odnos u regionu.
- Bosna i Hercegovina: prosječna plata iznosi oko 480 eura, dok prosječna penzija iznosi oko 305 eura. To znači da penzioneri raspolažu sa otprilike 63 % prosječne plate. Ipak, jedna analiza navodi da prosječna penzija iznosi samo 31 % prosječne bruto zarade, što ukazuje na značajne razlike između neto i bruto pokazatelja.
- Sjeverna Makedonija: prosječna plata iznosi oko 591 euro, a prosječna penzija 327 eura To znači da penzioneri primaju 55 % prosječne plate. Drugi izvor navodi prosječnu penziju od 348 eura i neto platu oko 440 eura (ili bruto oko 1.119 eura), što bi značilo da penzija iznosi između 31–55 % — u zavisnosti od metode mjerenja decentworkbalkans.comen.wikipedia.org.
Iako su iznosi različiti, svuda važi isto pravilo: državna penzija sama po sebi nije dovoljna.
Koliko štedjeti?
Stručnjaci preporučuju da zaposleni odvajaju 10 do 15 odsto svoje plate za privatnu štednju. U slučaju građana Crne Gore, to znači 100 do 150 eura mjesečno. Tokom 40 godina rada, to bi donijelo između 48.000 i 72.000 eura ušteđevine – bez obračuna kamata, prinosa ili inflacije.
Na taj način, penzioneri bi mogli da nadoknade mjesečni manjak između državne penzije i potrebnog iznosa za očuvanje standarda.
Turisti u Crnoj Gori ostaju 4,4 dana u prosjeku, a svaki drugi spava u Budvi
Realnost je drugačija
Ipak, realnost pokazuje da je za većinu građana regiona ovo nedostižno. Krediti, visoki troškovi života i inflacija smanjuju mogućnost da se redovno izdvaja za štednju. Zato većina građana starost dočekuje sa značajno nižim primanjima, oslanjajući se uglavnom na državne fondove.
Slovenija je u razvoju dodatnih penzijskih stubova otišla najdalje, dok su u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj poslovne i privatne štednje još uvijek slabo razvijene.
Bez dodatne štednje i ulaganja, budući penzioneri u Crnoj Gori i regionu suočiće se sa ozbiljnim padom životnog standarda. Pravilo „80 odsto“ jasno pokazuje da državne penzije nijesu dovoljne – a koliko će građani uspjeti da nadoknade taj jaz zavisiće od lične discipline, ekonomskih prilika i spremnosti države da podstakne razvoj alternativnih modela penzijskog osiguranja.
Kako žive penzioneri u Crnoj Gori? Većina prima 450 eura, a samo rijetki iznad 1.000
Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 525,23 eura, što je gotovo dvostruko manje od prosječne zarade, koja je nešto više od 1.000 eura. Najveći broj penzionera, njih 47.332, prima minimalnu penziju od 450 eura. S druge strane, svega 4.745 penzionera ostvaruje primanja između 1.000 i 2.000 eura, odnosno svaki 28, dok samo 53 penzionera prima više od 2.000 eura.
Prema podacima Fonda PIO, prosječna penzija za februar iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 537,72 eura. Kada se ovaj iznos uporedi za prosječnom zaradom, evidentno je da je prosječna penzija skoro dvostruko niža od prosječne zarade.
Analiza koji je portal Bankar uradio na osnovu podataka koje nam je dostavio Fond PIO, pokazuje da od ukupno 127.511 penzionera, 47.332 prima 450 eura, što znači da svaki treći penzioner ima zakonski propisanu minimalnu penziju. Značaj je broj i takozvanih korisnika srazmjernih penzija, koji mjesečno primanju manje od 450 eura. Oko 14 hiljada prima iznos do 337,37 eura, a nešto više od 20 hiljada između 337,37-449,99 eura mjesečno, odnosno gotovo svaki šesti. Iznos između minimalca i projesčne penzije svakoga mjeseca legne na račun oko 30 hiljada penzionera, što znači da skoro svaki četvrti ima penziju veću od prosjeka, ali manju od prosječne zarade.
No, ima i onih kojima se isplatilo raditi. Oko pet hiljada penzionera ima primanja koja su veća od prosječne zarade, a među njima je 53 kojima na račun svakoga mjeseca legne iznos veći od 2. ooo eura.
Izvor: Bankar.me
