Piše: Omer Šarkić
Predsjednik „slobodnog svijeta“ – kako decenijama SAD nazivaju mejnstrim mediji, prvaci NVO sektora i „ugledne javne ličnosti“ – koje „uglednim“ naprave upravo pomenuti mediji, Donald Tramp, donio je još jednu „slobodarsku“ odluku: uveo je sankcije Međunarodnom krivičnom sudu , jer je sud podigao optužnicu protiv američkog saveznika Izraela, čiji su predsjednik i ministar „odbrane“ optuženi za teške ratne zločine. Dakle, Carstvo demokratije i slobode, uvodi sankcije protiv osoblja Međunarodnog suda, na njihove lične finansije, vize… zato jer je pokušalo da radi posao zbog kojega je sud formiran od strane međunarodne zajednice!
Ta vijest je praktično sporedna u mejnstrim medijima, komentara zapadno-evropskih zvaničnika skoro da nema ili su šturi, benigni, oprezno-udvarački prema predsjedniku Carstva demokratije, slobode, ljudskih prava, međunarodnog prava…, što još jednom dokazuje kako je zapadna Evropa postala klasičan vazal. NVO prvaci se, očekivano, takođe ne oglašavaju, „ugledne javne ličnosti“ isto šute, kao i čuveni analitičari i kolumnisti.
Kada su Srbi, to jest dio njihovih političkih predstavnika, samo osporavali neke odluke međunarodnih sudova, sva ta plaćena bolumenta je listom ustajala da oštro osudi takve pokušaje, dok Carstvo demokratije istom sudu prijeti, vrijeđa ga, uvodi sankcije čak – bez ikakve njihove reakcije.
Da podsjetim javnost:
Ministar pravde u jednoj od prethodih vlada Crne Gore Vladimir Leposavić je smijenjen, najviše pod pritiskom američke administracije – ali i kolektivnog Zapada, jer je pokušao da donekle ospori genocid u Srebrenici nazivajući ga zločinom. Na svaki pokušaj osporavanja tog genocida i presuda međunarodnog suda, gore pomenuta, plaćena bolumenta i mejnstrim mediji – koji nam kreiraju javno mnijenje, utrkivali bi se u što glasnijoj i oštrijoj osudi; reagovala bi i američka ambasada u Podgorici upozorenjem da se moraju poštovati odluke međunarodnih sudova ako želimo da se priključimo „slobodnom svijetu i demokratskim standardima koji u tom svijetu vladaju“!
Neki će reći da je „slobodan svijet“ čiji je predvodnik „Carstvo demokratije“ skrenulo sa „pravog puta“ onog momenta kada je na čelu Carstva došao „ludi“ Tramp. Isti ti su nas ubjeđivali da savršene demokratije – kakve su na Zapadu i u SAD, ne zavise od volje bilo kog pojedinca – pa i predsjednika, jer imaju jake i nezavisne institucije – savršenu demokratiju, za razliku od nas na Balkanu, Rusiji, Kini i zemljama trećeg svijeta u kojima se demokratija tek izgrađuje, nesavršena je: institucije su zavisne, promjenom Vlade mijenja se politika takvih zemalja, nova vlast teži da institucije stavi pod svoju kontrolu. Međutim, poslije dolaska Trampa, vidimo da su u Carstvu demokratije, tom najsavršenijem primjeru savršene demokratije, sve američke (nezavisne!) institucije stavljene pod kontrolom jednog čovjeka, koji nije samo predsjednik SAD već predsjednik cijelog „slobodnog svijeta“, iako ga slobodno/neslobodni svijet na tu funkciju nije birao, već građani SAD!
Međutim, nije u pitanju Tramp. On bez zazora i bilo kakvih obzira radi sve ono što su radili prethodni američki predsjednici, samo što on to radi otvoreno i sirovo, bez uvijanja i pardona. Tramp bez prenemaganja i diplomatski uglađenih govora i skrivalica, pokazuje u stvari, da je Carstvo demokratije najveći svjetski diktator koji već decenijama svoju diktaturu sprovodi diljem svijeta: vojnim intervencijama, podstaknutim vojnim udarima, obojenim „revolucijama“, sankcijama, prijetnjama, svim vrstama sile i pritisaka. Evropa, bar onaj zapadni dio, bila je pošteđena od toga, ali je sad red došao i na nju.
Carstvo demokratije joj je ozbiljno zaprijetilo da će milom ili silom uzeti Grenland, prijeti joj visokim carinama, uslovlajva da poveća budžet za NATO „odbrambeni“ savez na čak 5% BDP-a „ili ga(ih) neće biti“.
Od rata Rusije i Ukrajine iscrpljena Evropa, u koji ga je uvela upravo Amerika – ali ne Tramp već Bajden, upala je u tešku recesiju zbog sankcija Rusiji, jer nema više energenata po bagatelnim cijenama. Sad nemoćno posmatra kako je „šamara“svoj prvi saveznik, maltretira i ponižava – iživljava se nad njom, uz javnu demonstraciju njenog vazalnog položaja.
Onog momenta kada je praktično bez reakcije prošlo saznanje da je Carstvo demokratije prisluškivalo kancelarku Merkel, liderku Njemačke, jedne od prvih saveznika Carstva demokratije u Evropi, meni bar, bilo je jasno, da se Evropa predala bez borbe, da je spremna na sve vrste poniženja. A kada je krenula ujdurma i inkvizicijski progon Asanža od strane SAD i Britanije, istog onog Asanža čiji je Vikiliks dokumentovano obznanio da su američke službe prisluškivale i uhodile njemačku kancelarku, Evropa se pridružila progonu Asanža – novinara koji je po svim pravilima profesije otkrio mračne tajne i zločine Carstva demokratije, tada je potpisala kapitulaciju: kako svoju, tako svih principa koje je do tada javno proklamovala.
Carstvo demokratije, taj „uzor slobodnog svijeta“, preko svog novoizabranog predsjednika više ne skriva svoje ambicije: Grenland, Kanada, Meksiko, Panama, Kolumbija, Evropa – svima prijeti, sve pritiska i uslovljava. Otpora praktično nema, jedino ga pokušavaju pružiti omražene zemlje „neslobodnog svijeta“: Rusija, Kina, Iran…
Finale svjetske diktature Carstva demokratije je pritisak da se okupacijom i genocidom desetkovani Palestinci rasele u okolne zemlje, milom ili silom, kako bi se genocidni višedecenijski okupator dalje proširio, a Palestinci bili potpuno istrijebljeni i raseljeni kao nekad Indijanci.
Jedino za ovaj sumanuti i nacistički predlog „predsjednika cijelog svijeta“ ima malo više gunđanja, ali i to će se srediti. Carstvo demokratije je u međuvremenu isporučilo najjače, najteže i najrazornije bombe svom genocidnom čedu, Izraelu. Ako Palestinci ne budu željeli da postanu Indijanci, recept je sledeći: „militantni Hamas“ će prekršiti primirje (tako će nas izvještavati gore pomenuti, mejnstrim mediji), što će izazvati tako žestok odgovor „najhumanije vojske na svijetu“ – izraelske „odbrambene“ vojske, da će dosadašnji masakri u Gazi, plašim se, biti minorni u odnosu na te. Preživjeli Palestinci će morati da pobjegnu, rasele se, a Carstvo demokratije i njegovo čedo će napraviti mondensko ljetovalište na Bliskom istoku, u Gazi, mjestu gdje će ispod svake ležaljke za plažu i svake kuće biti hiljade ljudskih kostiju, žena i djece najviše.
Svijet ulazi u otvorenu nacističku diktaturu pod vođstvom Carstva demokratije. Da li će nacizam i ovaj put biti slomljen kao onaj Njemački u prošlom svjetskom ratu, ne znam. Znam da je sve, uprkos Orvelovskoj propagandi postalo potpuno ogoljeno, jasno i vidno – ko želi i hoće to da vidi.
Izvor: PCNEN
