Biblioteka za slijepe Crne Gore (BZSCG) ovih dana obilježava 17 godina svog postojanja i rada, ali i važan kulturni jubilej – 210 godina od rođenja vladara i vladike, pjesnika Petra II Petrovića Njegoša. Tim povodom Biblioteka za slijepe odlučila je da u sklopu redovne produkcije građanima pokloni svoje novo audio izdanje Njegoševog „Gorskog vijenca“ i time osvježi i obogati ovdašnju ponudu koja će biti dostupna svima. Tekst najpoznatijeg Njegoševog spjeva pročitao je glumac Jovan Dabović, produkciju potpisuje Vladimir Jovović, a postprodukciju Slobodanka Grdinić. Publikacija je intenzivno pripremana tokom prethodnih nekoliko mjeseci. Svi zainteresovani mogu ovaj audio zapis preuzeti preko onlajn servisa Biblioteke na adresi: onlinebiblioteka.net Projekat je nedavno i predstavljen, a mr Božidar Denda, direktor Biblioteke, ukazao je na nesklad prisutan danas, koji navodi na zaključak da savremena Crna Gora nema mnogo zajedničkog s Njegošem.
Pojavio se veliki, a možda čak i nepremostiv jaz između genijalnog pjesnika i crnogorskog vladike i vladara, sa jedne, i današnje Crne Gore u kulturološkom i društvenom pogledu, sa druge strane, bolje reći makar one zvanične, ali i dobrog dijela medijskih kuća, društvenih mreža, portala i drugih koji dominantno kreiraju javno mnenje.
Svi oni uglavnom po malo prigovaraju Njegošu ili ga napadaju, ili pak zamjeraju drugima zbog tih istih napada i kritike zbog nečeg drugog i drugačijeg u odnosu na ono što je njihov stav i njihova mjera u poimanju Njegoševog lika i djela – rekao je Denda. On naglašava da Njegoša ne smijemo tumačiti selektivno i prema dnevnopolitičkim potrebama jer time nanosimo nepopravljivu štetu sebi i Crnoj Gori, ne i Njegošu, jer se njegova veličina i značaj ne mogu umanjiti niti ostaviti u sjenci bilo kog prolaznog, kratkotrajnog političkog ili ideološkog manevra i procesa.
Glavni urednik programa BZSCG mr Aleksandar Ćuković, govorio je o Njegošu kao kulturnom obrascu.
– Ako se ima u vidu šta fenomen kulturnog obrasca podrazumijeva po svojoj suštini, onda sasvim lako, gotovo empirijski, možemo ustvrditi da Njegoš jeste naš kulturni obrazac zbog pečata koje uspijeva da utisne u sfere književnosti, umjetnosti, vjere, nauke, filozofije, politike, prava, običaja, svakodnevice, tradicije, ideologije, pa i popularne kulture i njoj sličnih derivata – kaže Ćuković. Biblioteka će, najavljuju, do kraja godine realizovati više različitih kulturnih i umjetničkih programa za najširu publiku.
Ž. J.
Izvor: Dan
