Preveo: Miloš M. Milojević
Odlazeća direktorka Nacionalne obaveštajne službe (Director of National Intelligence, skraćeno DNI) u petak je objavila dokumenta sa kojih je delimično uklonjena oznaka poverljivosti, koja se, kako tvrdi, odnose na američko finansiranje bioloških laboratorija u više od trideset država, uključujući Ukrajinu.
Dokumenta, čiji su delovi i dalje ostali zatamnjeni, detaljno prikazuju razmeštaj i funkcije različitih laboratorija u kojima se „po svoj prilici nalaze opasni patogeni“.
Kancelarija direktora Nacionalne obaveštajne službe izjavila je da su neke laboratorije bile ugrožene zbog tekućeg Rusko-ukrajinskog rata a da su to prethodne predsedničke administracije namerno prikrivale.
„Uprkos očiglednom potencijalno katastrofalnom uticaju po svet koja istraživanja opasnih patogena u biološkim laboratorijama mogu imati, političari, takozvani zdravstveni stručnjaci poput doktora Faučija, i drugi činioci unutar tima za nacionalnu bezbednost Bajdenove adminsitracije lagali su američki narod o postojanju bioloških laboratorija koje finansiraju i podupiru Sjedinjene Države, i pretili su onima koji su pokušavali da otkriju istinu“, navela je Gabard u saopštenju za štampu.
Njuzvik je zatražio komentar od bivšeg predsednika Džoa Bajdena putem formulara na njegovom zvaničnom internet sajtu.
Miloš M. Milojević: Politika mima – ili kako je Orban postao žrtva američkog kulturnog rata
Šta se nalazi u ovim dokumentima?
Gabard je uklonila oznaku poverljivosti sa dokumenata u aprilu, ali ona nisu objavljena sve do prošlog petka. U njima se navodi da se u Ukrajini nalazi više od četrdeset laboratorija koje su delimično podigle i finansirale SAD. Na slajdovima prezentacije zapaženo je mesto Instituta za eksperimentalnu i kliničku veterinarsku medicinu u Harkovu. U nekim od ključnih tačaka se navodi:
- da su u njemu gotovo sigurno smešteni „barem neki opasni patogeni
- da je „gotovo izvesno“ bio podložan ruskim informacionim operacijama, zauzimanju ili nanošenju oštećenja
- ima istorijske veze sa sovjetskim biološkim istraživanjima
Radi u oblastima:
- Veterinarske medicine
- Virusologije
- Toksikologije
Takođe se tvrdi da je objekat imao nedostatke u pogledu biološke bezbednosti, posebno kada je posredi rukovanje bakterijom brucela i da u zgradi postoji podrum namenjen virusološkim istraživanjima. Neki od patogena kojima su rukovali ili koji su skladišteni u laboratorijama su bakterija antraksa, virusi ebole i svinjske kuge.
U dokumentima je takođe naznačeno da je američka uključenost prevazilazila izgradnju infrastrukture, i obuhvatala je obuku ukrajinskih naučnika za skladištenje biološkog materijala i finansiranje istraživanja zaraznih bolesti, kao što su studije o visokozaraznom patogenu virusu ptičjeg gripa.
Koji su rizici?
Obaveštajna procena odnosi se prevashodno na rizike. Ističe zabrinutost da bi neka postrojenja mogla biti ranjiva u slučaju sukoba – tokom kojih bi se mogla naneti šteta ili bi mogla biti zauzeta, odnosno iskorišćena u informacionom ratu, uključivanjem u neprijateljske propagandne narative.
Za jednu laboratoriju u Harkovu posebno je naznačeno da sadrži opasne patogene i da je izložena bezbednosnom riziku kao i ruskim optužbama o američkoj povezanosti sa biološkim oružjem.
Na slajdovima je u više navrata ponovljena mogućnost da se ova mesta mogu zloupotrebiti u „informacionim operacijama“ pošto Moskva već optužuje SAD da razvijaju biološko naoružanje u ukrajinskim postrojenjima.
Ono što sadržaj dokumenata potvrđuje relativno je svedeno ali značajno: postoje dokumenta o američkom finansiranju i saradnji sa ukrajinskim laboratorijama koje raspolažu rizičnim patogenima za istraživačke, dijagnostičke i sanitarne potrebe.
Oni takođe pokazuju da su laboratorije deo šire naučne i biobezbednosne mreže koja uključuje ugovorce, vladinu podršku i međunarodna istraživačka partnerstva.
Sadržina slajdova, međutim, ostavlja brojne praznine. Ne pružaju neposredan dokaz da su postrojenja bila uključena u razvoj ofanzivnog biološkog oružja, čak i kada spominju optužbe da je tako nešto činjeno.
Izneti podaci takođe su vrlo svedeni, sa zatamnjenim delovima dokumenata i sažecima koji ne daju pun pregled strukture nadzora, ne iznose do kraja detalje o prirodi izvođenih istraživanja ili koliko su bilo ozbiljni rizici po biološku bezbednost.
Uzeti zajedno, materijali dokumentuju postojanje biološke istraživačke infrastrukture u Ukrajini koja je uživala američku podršku i naznačavaju rizike koji su sa njom povezani – posebno u ratno vreme i u kontekstu informacionog ratovanja – a ne ide toliko daleko u potvrđivanju ranije iznošenih tvrdnji o nezakonitom razvoju i proizvodnji biološkog naoružanja.
„Kancelarija direktora Nacionalne obaveštajne agencije nastaviće da blisko sarađuje sa partnerima u drugim vladinim telima kako bi identifikovala gde se ove laboratorije nalaze, koji patogeni su u njima uskladišteni kako bi okončala opasna istraživanja za modifikovanje funkcionalnosti [Gain-of-Function] patogena koja ugrožavaju zdravlje i dobrobit američkog naroda i naroda širom sveta“, navela je Gabard u saopštenju za javnost.
Miloš M. Milojević: SAD protiv Venecuele: siledžijski voluntarizam Trampove administracije
Tvrdnje o prikrivanju
Kancelarija direktora DNI navela je u petak da su dokaze o postojanju i finansiranju ovih laboratorija prikrivali od američkog naroda „moćni ljudi“ koji su tvrdili da ta postrojenja ne postoje.
Kada su vladi ranije postavljena pitanja o laboratorijama, Kancelarija DNI navodi da su oni koji su uputili pitanja optuživani da su strani agenti i izdajnici Sjedinjenih Država.
Optužbe u saopštenju Kancelarije DNI u kojima stoji da je Bajdenova vlada prikrivala veze SAD sa vangraničnim biološkim istraživanjima uklapaju se u širi obrazac koji se da sagledati u porukama Trampove vlade o nacionalnoj bezbednosti i pitanjima javnog zdravlja.
U više slučajeva zvaničnici Trampove vlade su isticali da su prethodna vlada ili federalne agencije obmanjivali javnost, potiskivale dostupnost informacija ili oblikovale narative u političke ili instutucionalno pristrasne svrhe. Ovakvo razumevanje je bilo dominantno kada su posredi rasprave o osetljivim pitanjima kao što su obaveštajni rad, naučna istraživanja ili potencijalni rizici po nacionalnu bezbednost.
Najočiglednija paralela jesu stavovi Trampove administracije o poreklu virusa Kovid-19. Tada su zvaničnici i Bele kuća u materijalima koje je objavljivala optuživali zvaničnike zadužene za javno zdravlje i obaveštajne agencije da su nipodaštavali ili odbacivali teoriju da je virus potekao iz laboratorije. U izjavama javnosti i saopštenjima vlade, zvaničnici su isticali da su alternativna objašnjenja „zanemarivana“ ili marginalizovana, i da federalne agencije nisu delovale dovoljno transparentno kada su predstavljale raspoložive dokaze javnosti.
Slične tvrdnje iznošene su kada su optuživane ličnosti poput Entonija Faučija, bivšeg direktora Nacionalnog instituta za alergene i zarazne bolesti (National Institute of Allergy and Infectious Diseases), i agencije kao što je Nacionalni institut za zdravlje (National Institutes of Health). Svi su optuživani za zataškavanje ili štelovanje istraga o poreklu virusa Kovid-19, podupirući zamisao da je vlada otežavala javnosti razumavanje izuzetno važnih pitanja biološke bezbednosti.
Osim u oblasti javnog zdravlja, Trampovi zvaničnici su izneli uporedive optužbe u obaveštajnoj i političkoj sferi. Izvršno naređenje iz 2025. godine navodi da su bivši obaveštajni zvaničnici dogovarali aktivnosti kojima bi diskreditovali izveštaje povezane sa laptopom Hantera Bajdena, opisujući ih kao nastojanje da se „suzbije širenje informacija koje su od ključnog značaja za američki narod“ i da se tokom izbora manipuliše percepcijom javnog mnjenja.
Izvor: Newsweek
